__________________________________________________________________________

KAP U SLAPU

Lai�ko bratstvo Svetog Dominika se nakon svoje prve samostalne akcije o Božiću 2021. kada je prikupljeno 12000,00 kuna za kupnju novih župnih jaslica, priklju�ilo žurnoj akciji hrvatskog Caritasa u svijetu te svojom kapljom dobrote pomoglo ukrajinskom Caritasu uplatom iznosa od 2000,00 kuna putem Caritasa križeva�ke eparhije.

O Uskrsu je hrvatskom Caritasu zahvalio i  Otac Petro Zharkovsky slijedećim rijeÄ�ima:

"Zahvala Hrvatskom Caritasu i Uskrsna �estitka o. Petra Zharkovskog, Caritas-Spes, Ukrajina

Krist je uskrsnuo!!!

On je uistinu uskrsnuo!!!

Dragi naši prijatelji,

u ovom vrlo teškom trenutku za Ukrajinu, toplo vam zahvaljujemo što nas podržavate, Ukrajince koji pate od rata, što otvarate vrata onima koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove, za vašu solidarnost.

U ovom trenutku posebno smo dirnuti Kristovim uskrsnućem. Vaša je podrška kao Šimunova, koji je pomogao Isusu nositi križ. Kao pomoć Veronike, koja mu je obrisala lice. Poput Josipa iz Arimateje, koji je štovao tijelo Kristovo. Svi smo ujedinjeni u Kristovoj muci i uskrsnuću. Njegovom krvlju smo otkupljeni i spašeni. Mi smo Njegovi sljedbenici u Njegovoj misiji služenja ljudima.

Još jednom zahvaljujemo i želimo miran i blagoslovljen Uskrs.

Otac Petro Zharkovsky, predsjednik
i grupa Caritas-Spes Ukrajin

Bogu hvala i slava!

Ivana Marta

__________________________________________________________________________

BRATOVÅ TINE ZAGRLJENE KRUNICOM

            Prebiranje prstima uz molitvu Gospine krunice, Ružarija, koju je tako revno i predano, vlastitim primjerom i rijeÄ�ju pronosio Sveti Dominik, zaglavni je kamen i duhovno sidro brojnim bratovÅ¡tinama koje osobito Å¡tuju Blaženu Djevicu Mariju te joj se usrdno i posvećeno obraćaju kroz otajstva krunice.

Uz lai�ko bratstvo Svetog Dominika kojemu je molitva krunice jedna od temeljnih duhovnih zadaća, ovoga ljeta upoznala sam „Pakošku skulu Gospe od Ružarija“, najbrojniju bratovštinu osnovanu 1912. godine koja danas broji nešto manje od 200 �lanica. Kako je Pakoštane mjesto koja broji oko 4000 stanovnika, u ovu skulu kao �lanice pridružile su se i vjernice s otoka Vrgade, Biograda i Zagreba. Osobitost ove skule jest da preminulu �lanicu nasljeđuje kći ili nevjesta, a sprovodne obrede kao i molitvu krunice za dušu preminule �lanice, u cijelosti organizira ova bratovština. U župnoj crkvi Uzašašća Gospodinova nalazi se njihov barjak te kip i slika nebeske zaštitnice, Djevice Marije od Svete Krunice, a redovito održavaju �istoću crkve koju ukrašavaju cvijećem. Trenutna voditeljica skule je gđa. Marija Mamić.

Ova je bratovština poznata po �estim hodo�asni�kim putovanjima diljem Europe i Hrvatske, no izuzetno su orijentirane na humanitarni rad kojim pomažu pastoralu i župnom Caritasu. Tako �lanice u božićno vrijeme posjećuju bolesne i nemoćne sestre, pomažu siromašnijim župljanima i svojim sestrama donoseći hranu i kućanske potrepštine te plaćanjem režijskih troškova, odškolovale su dvije studentice, prikupljaju pomoć za Dom Stan�ić, zajednicu Cenakolo te za Kistanje koje su naselile siromašne janjeva�ke obitelji. Jednom godišnje �lanice organiziraju zajedni�ku ve�eru s tombolom, a župljane velikodušno po�aste domaćim kulinarskim delicijama na blagdan Blažene Djevice Marije od Svete Krunice, prve nedjelje u mjesecu listopadu, kada i naša župa obilježava svoju nebesku zaštitnicu.

Lijepo je bilo upoznati sestre po oružju, krunici, tom najja�em molitvenom ma�u kojega je Svetom Dominiku u ruke položila sama Blažena Djevica Marija, s kojim u duhovni boj svakodnevno radosno odlaze molitelji krunice, bez straha, s potpunim povjerenjem u Boga i uz nježno kuckanje milijuna blistavih perlica.

Ivana Marta

__________________________________________________________________________

Proslava svetkovine sv. Dominika u župnoj crkvi Kraljice Svete Krunice

U ponedjeljak 8. kolovoza 2022. godine u župnoj crkvi Kraljice Svete Krunice ve�ernjom svetom misom obilježila se svetkovina sv. Dominika, osniva�a Dominikanskog reda. Kako je već tradicionalno obi�aj, sve�ano euharistijsko slavlje predvodili su braća franjevci; ovaj puta iz Hrvatske franjeva�ke provincije sv. Ćirila i Metoda s Kaptola. Predslavitelj je bio fra Zdravko Lazić, a propovjednik fra Josip Ivkić. Uz njih, bili su prisutni i dvojica franjeva�kih bogoslova koji su asistirali s dominikanskim studentima u misnom slavlju.

Fr. Domagoj Augustin Polanš�ak OP, svima je zaželio dobrodošlicu, a na kraju se biranim rije�ima zahvalio prisutnima na dolasku i skladnoj proslavi. Nadahnutu i zanimljivu propovijed s pažnjom smo slušali od fra Josipa, franjevca koji je svoje rije�i bazirao na onome što nam je poznato o sv. Dominiku, sve povezavši s detaljima iz našega svakodnevnog života, te nas tako pozvao da s pouzdanjem naslijeđujemo Dominikov primjer.

Članovi Dominikanskog lai�kog bratstva Sv. Dominik, također su bili prisutni na ovoj svetoj misi, jer imamo na umu da je uzoran život u zajednici preduvjet uspješnog propovijedanja, pa tako s radošću budimo sudionici svega na �ast sv. Dominiku, kao i na veću slavu Božju!

Niz zna�ajnih datuma u našoj župi, a i u našim duhovnim obiteljima, od obilježavanja dana bl. Augustina Kažotića 3. kolovoza, nastavili smo sa svetim Dominikom, a sada već gledamo prema desetom mjesecu, kada će se 7. listopada obilježiti župni blagdan Kraljice Svete Krunice!

Rozalija - Estera

__________________________________________________________________________

KAŽOTIĆEVO 2022. -  U SUSRET VELIKOJ PROSLAVI

Ustrajnost braće dominikanaca na Peš�enici u promicanju bl. Augustina Kažotića od osnutka Župe i samostana te gradnje crkve i slavljenju 3.kolovoza, dana kad je preminuo naš Blaženik daje prinose – danas je Kažotićevo i blagdan u zagreba�kom hodo�asni�kom kalendaru. Ove je godine bilo posebno zna�ajno zbog trogodišnje priprave za proslavu 700. obljetnice smrti prvoga hrvatskog blaženika, koja će se obilježiti iduće godine. Mnogobrojni predvoditelji misnih slavlja i propovjednici na trodnevljima svih ovih godina, a ove godine i devetnici, ostavili su traga – niz znakovitih poruka i interpretacije zna�aja bl. Augustina Kažotića za zagreba�ku i hrvatsku crkvu, a obzirom na njegovo školovanje i pripadnost Redu propovjednika te bliskost i uvažavanje s strane Pape i ne mali zna�aj za tadašnju Crkvu u Europi. Toliko je toga re�eno – što još više dobiva na težini – kad to kažu, a na temelju priprema za propovijed – biskupi i provincijali koji su izvan dominikanskog kruga, da već sada ima dovoljno temelja za doktorska istraživanja – i to i teološka i povijesna.

Misno slavlje predvodio je zagreba�ki pomoćni biskup Mijo Gorski. Biskup Gorski pozvao je vjernike na molitvu da sljedeća godina, kada se navršava 700 godina od smrti bl. Augustina Kažotića, bude i godina njegova proglašenja svetim. U kriznim vremenima, a takvo je bilo i Kažotićevo Bog određenim ljudima da snagu za službu i poslanje koje im je namijenio. Tako je Bog podigao i dominikanca Augustina Kažotića za zagreba�kog biskupa. Poznati su nam Kažotićevi dosezi djelovanja u petnaestak godina i na crkvenom i svjetovnom planu. Stoga je biskup Gorski istakao Kažotićeve upravlja�ke sposobnosti – jer toliko posla on nije mogao obaviti sam bez odaziva Crkve. „Biskup Kažotić je kao dobar upravitelj i dobar pastir „našao u zagreba�kom kleru dobre i sposobne suradnike, znao izabrati ljude i voditi ih do zacrtanog cilja“. Važno je prepoznavati mogućnosti koje možda ni sama osoba ne vidi i postavlja ih u službu, uklju�ivati u izgradnju Kraljevstva Božjega na zemlji, sabirati mnoge talente koje Bog daje pojedincima za zajedni�ke pothvate u izgradnju Crkve, društva i domovine, u djelo spasenja ljudi. A zatim je biskup Gorski istaknuo: „Koliki su talenti propali neiskorišteni i kakva je šteta u�injena narodu zbog toga što ih nismo znali prepoznati. Prepoznali su ih drugi u tuđini.“

Kada se propovijeda o Kažotiću onda nema patetike, na djelu je uvijek i opor govor, koji nas brzo vraća u danaÅ¡nje vrijeme pa nam se Kažotić Ä�ini naÅ¡im suvremenikom. Tako biskup Gorski nastavlja: „Promjene izazivaju i dobri pastir uvijek u kriznim vremenima nailazi na otpor, oporbu i neprijatelje. Svako je vrijeme krizno, podsjetimo se   kako je bl. Alojzije Stepinac proÅ¡ao kroz II. svjetski rat, kardinal Franjo Å eper kroz poratno vrijeme progona Crkve, kardinal Franjo Kuharić kroz Domovinski rat, „a u sadaÅ¡njem vremenu suoÄ�avamo se možda s najgorim oblikom diktature u kojem se Ä�ovjek briÅ¡e iz javnosti zbog drugaÄ�ijeg miÅ¡ljenja“. I Augustin Kažotić je imao oporbu i protivljenje samoga kralja Karla Roberta. Kažotić je dobro vidio nepravdu koju kralj Ä�ini na Å¡tetu hrvatskoga naroda, vidio je siromaÅ¡tvo i bijedu, ali nije Å¡utio nego je prosvjedovao te tražio pomoć i od samoga Pape. Bratska opomena, kao ukazivanje na istinu s ljubavlju koja ne dopuÅ¡ta Å¡utjeti, obveza je svakoga dobrog pastira.“ Istakao je da u svakom vremenu ima bezakonika te je stoga potrebno progovarati, pouÄ�avati, promicati istinu i poticati na dobro. „To je zadaća svih, crkvenih pastira, politiÄ�ara, roditelja, odgojitelja i nastavnika, ali i svih onih koji u medijima služe promicanju istine. A upravo je želja za istinom bila duboko usaÄ‘ena u narav bl. Augustina Kažotića.“

Biskup Gorski je zagovoru bl. Augustina Kažotića i bl. Alojzija Stepinca preporu�io obnovu zagreba�ke katedrale, a posebice obnovu hrvatskog naroda „koji iz okova laži mora dospjeti do spoznaje istine, one evanđeoske, koja spašava i one društvene koja omogućava skladan ljudski život.“

Na kraju misnog slavlja, pred kipom bl. Augustina Kažotića (rad akademskog kipara Kuzme Kova�ića), izmoljena je molitva za proglašenje svetim Augustina Kažotića i molitva za njegov zagovor, a zatim su vjernici pristupili �ašćenju moći bl. Augustina Kažotića.

                                                                                                                      Vladislav Albert

 __________________________________________________________________________

MLADA MISA – fr. Mario Ilija Udovi�ić OP

Dominikanska obitelj  i Župa sv. Petra i Pavla, Novo Selo – Balegovac, Odžak, u Vrhbosanskoj nadbiskupiji, u subotu 30. srpnja 2022. godine, bili su radosni i blagoslovljeni prisustvom na Mladoj misi fr. Maria Ilije UdoviÄ�ića.

Ovo je bila prva Mlada misa kako se ova župa osamostalila 2001. godine, pa je taj događaj dobio na još većem zna�aju.

Na sve�anom euharistijskom slavlju i proslavi poslije, okupilo se nekoliko tisuća ljudi! Uz mladomisnika, sv. misu su koncelebrirali župnik vl�. Matija Šimić, provincijal hrvatske dominikanske provincije fr. Slavko Slišković, te fr. Domagoj Augustin Polanš�ak.

Tako je i grupa vjernika iz Zagreba, među kojima su bili i �lanovi Bratstva sv. Dominik, stigla u dom fr. Maria Ilije, gdje je priređena dobrodošlica i okrijepa koju su priredili mladomisnikovi roditelji. Nakon srda�nog do�eka i pozdravljanja zajedno smo u procesiji krenuli prema crkvi. Tamo su već raniji pristigli Marijevi kolege i studenti iz samostana u Kontakovoj, koji su mu sigurno bili velika duhovna i prijateljska podrška. Također, i njegova obitelj, roditelji i sestre, bili su sretni i Bogu zahvalni na tom događaju i zdušno su bili uz njega kako prije, tako i sada nakon što je u njihovoj mati�nog župi taj dan kona�no i došao.

A koliko je dobro raspoloženje vladalo nakon sve�ane svete mise, govori i �injenica da smo se nekoliko puta opraštali, pa se vraćali iznova otpjevati još koju pjesmu zajedno sa svim gostima i uzvanicima.

Našem fr. Mariu Iliji od srca �estitamo i želimo Božji blagoslov i zaštitu sv. Dominika u njegovom daljnjem djelovanju u crkvi Kraljice svete Krunice!

Rozalija-Estera

Devetnica bl. Augustina Kažotića

Ove godine je devetnica bl. Augustinu Kažotiću drugaÄ�ija, umjesto zavrÅ¡nog trodnevlja tijekom kojeg bi posljednjih godina propovijedali dominikanski mladomisnici – devetnicu predvode oci provincijali, redovniÄ�ki poglavari, iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Svaki će se dan izmjenjivati po jedan provincijal. To je na tragu trogodiÅ¡nje priprave za proslavu 700. obljetnice smrti prvoga hrvatskog blaženika Augustina Kažotića koja će se obilježiti 2023. godine.

U ponedjeljak 25.srpnja,  prvi dan devetnice propovijedao je i predvodio misno slavlje pater Dalibor Renić DI, provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove. Pater Renić koji dolazi i iz akademske zajednice, profesor je na Fakultetu filozofije i religijskih znanosti SveuÄ�iliÅ¡ta u Zagrebu, a pokazao se je i kao vrstan poznavatelj djela Sv. Tome Akvinskog, bio je iskren – jako je malo znao o bl. Augustinu Kažotiću. Pomislio je – pa to je jedan od tisuću biskupa u srednjem vijeku. Kad se je upoznao s crkvenim i svjetovnim djelovanjem naÅ¡eg Blaženika – mogao je samo zakljuÄ�iti – Kažotić je mogao biti Papa! Stoga je jako važno, da naÅ¡a promiÅ¡ljanja i molitve za proglaÅ¡enje svetim bl. Augustina Kažotića pa tako i bl. Ozane Kotorske – odjekuju i prelaze granice dominikanskih župa i samostana. NeobiÄ�no je važno da o bl. Augustinu Kažotiću Ä�uju i propovijedaju i drugi svećenici, naroÄ�ito redovnici iz drugih zajednica – jer Kažotić nije bio samo dominikanac već i zagrebaÄ�ki biskup. Stoga je ovogodiÅ¡nji pristup devetnici i odabir propovjednika izvrstan i ujedno veliki korak u pripravi za obljetnicu iduće godine.

                                                                                                                      Vladislav Albert

__________________________________________________________________________

Od Mostara do Međugorja

            Najvažnija zadaća Reda Propovjednika jest propovijedanje evanÄ‘elja i borba protiv herezÄ�, Å¡to je dovelo do potrebe za studijem i intelektualnim napredovanjem u okviru vlastite duhovnosti, te je cijela dominikanska obitelj pozvana živjeti u skladu s tim naÄ�elom. U tom smislu, svoje svjetovno djelovanje i mi pripadnici dominikanskih laiÄ�kih bratstava, možemo staviti u službu produbljivanja vjerskog osjećaja i oplemenjivanja vjerniÄ�kog života.

            Od 30. lipnja do 3. srpnja 2022. godine u organizaciji Centra za istraživanje hrvatskog iseljeniÅ¡tva i pod visokim pokroviteljstvom Hrvatskoga sabora na Filozofskom fakultetu SveuÄ�iliÅ¡ta u Mostaru  održan je Peti hrvatski iseljeniÄ�ki kongres pod nazivom Izazovi i perspektive zajedniÅ¡tva.

            PoÄ�etak rada Kongresa obilježila je sveta misa koju je predslavio mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj mons. Petar Palić, za sve sudionike, u katedrali Marije Majke Crkve u Mostaru. U svojoj propovijedi mons. Palić naglasio je važnost zajedniÅ¡tva, istaknuvÅ¡i da „zajedniÅ¡tvo znaÄ�i Ä�initi neÅ¡to zajedno, doživljavati, stvarati, razgovarati, uÄ�iti, smijati se, voljeti, dijeliti, tjeÅ¡iti, tugovati i naravno moliti se“.

            Veliki broj sudionika Kongresa iz Ä�itavoga svijeta naÅ¡ao se na jednome mjestu u okviru toga važnog iseljeniÄ�kog okupljanja. MeÄ‘u brojnim panelima, predavanjima i promocijama predstavljeni su  znanstveni radovi i istraživanja, bilo je osobnih i emotivnih trenutaka, a mogli su se Ä�uti i zanimljivi povijesni detalji.

            Ukupnom pozitivnom dojmu pridonio je i popratni kulturni i umjetniÄ�ki program, kojemu smo svi rado prisustvovali.

            Malo slobodnog vremena iskoristila sam za razgledavanje Mostara, koji je ove godine izabran domaćinom Kongresa, kao idealna destinacije za teme o hrvatskom iseljeniÅ¡tvu. Mostar je raznolik u svakom smislu: etniÄ�kom, demografskom i religijskom.          Uz neizostavne upeÄ�atljive džamije u pojedinim dijelovima grada, mora se spomenuti i novoobnovljena pravoslavna Saborna crkva Svete Trojice.

            Nadalje, za nas Hrvate katolike, uz mostarsku katedralu, FranjevaÄ�ka crkva u Mostaru je od neprocjenjivog znaÄ�enja. Ta samostanska crkva ima najviÅ¡i zvonik u Bosni i Hercegovini od stotinu i sedam metara! UnutraÅ¡nost crkve je zaista predivna. Mozaik, koji se nalazi u oltarskoj apsidi, velike je duhovne vrijednosti, i izniman je umjetniÄ�ki prikaz pojedinih biblijskih motiva.

            Sve apsolutno vrijedno ponovnog posjeta!

            U programu zadnjeg dana Kongresa bio je pohod MeÄ‘ugorju. O MeÄ‘ugorju ne treba puno govoriti; velika većina nas koji smo doÅ¡li s radošću, u tom posebnom mjestu pronaÅ¡li smo nadahnuća za ponovni susret s novim temama na Kongresu slijedeće godine u nekom drugom mjestu!

Rozalija - Estera

__________________________________________________________________________

TRI BRATOVÅ TINE NA PUTU DO MAJKE

Svaki projekt na putu od ideje do ostvarenja nužno prolazi razne stadije kako bi se kona�no izveo na najbolji mogući na�in. Kada je pritom rije� o duhovnom "projektu" koji iziskuje trapljenje tijela i ozbiljnu posvetu nekom svetom cilju jasno je da samo zazivanjem Boga i božanskih stvorenja možemo o�ekivati snagu tijekom rada i dobre plodove po dovršetku. A da bi sama izvedba uopće i krenula, valja se predano obratiti molitvi i posvetiti odabrani put Božanskom cilju.

Subota 2. srpnja 2022. bila je za dio �lanstva naša dva dominikanska bratstva - Svetoga Dominika i Blaženog Augustina Kažotića te našeg duhovnika p. Domagoja Augustina upravo dan za prokušavanje u vatri i vodi; osmjelili smo se i krenuli putem 8. zavjetnog hodo�ašća bratovštine Marijanskog zavjeta za domovinu koje traje od od 11. lipnja, Osijek, do 24. kolovoza, Dubrovnik, pridruživši se moliteljima i hodo�asnicima na ruti Lobor - Marija Bistrica. Na tom tridesetak kilometara dugom putu pratila nas je Sveta Ana, Sveti Martin, Gospa Snježna i naša Majka Božja Bistri�ka, a nemalu pomoć imali smo i od naših dominikanskih svetaca i blaženika. Paljeni suncem i šibani znojem, uz okrepljujuću duhovnu potporu p. Domagoja koji nas je u tri nagovora podsjetio na dragog Papu, Ivana Pavla II. i njegove rije�i upućene hrvatskom narodu prilikom njegovog drugog posjeta 1998. godine, zajedno smo hodali, molili, blagovali i stigli u kasnim poslijepodnevnim satima u Mariju Bistricu.

Veliku zahvalu nas �etvero iz župe Kraljice Svete Krunice dajemo i �lanici susjednog bratstva, Lauri, koja nas je prevezla do Lobora i vratila kući iz Marije Bistrice te svim hodo�asnicima na subotnjoj ruti u Martinš�ini već tradicionalno pripremila okrepljujući i obilan doru�ak u mjesnoj Osnovnoj školi.

Ponosni vlasnici putovnice ovog zavjetnog hodo�ašća i prvih pe�ata ubrzo smo zaboravili sve proživljene tjelesne muke prikazavši ih kao naknadu za grijehe, za naš narod i domovinu. Dok je srca, bit će i Kroacije!

Ukratko o bratovštini

Godine 2015. godine mladi i branitelji-veterani Domovinskog rata, zajedno sa svim onima kojima je Hrvatska posebno u srcu pokrenuli su zavjetno hodoÄ�ašće „Marijanski zavjet za Domovinu“, koje prolazi svim većim marijanskim svetiÅ¡tima, od istoka do juga Hrvatske i Bosne i Hercegovine, u kojem je do sad sudjelovalo preko 5000 sudionika, a BratovÅ¡tina Marijanski zavjet za Domovinu je neprofitna udruga.

Smisao ovoga hodo�ašća je molitvom u zajedništvu nastaviti borbu za mir, pravdu i istinsku slobodu Hrvatske. Potreba za ovakvim pothvatom osobito se nadovezuje na svojevrsni zavjet sklopljen tijekom Domovinskog rata između branitelja i hrvatskog naroda, i Djevice Marije �ijem zagovoru uvijek dugujemo zahvalnost za izmoljenu i izvojevanu slobodu koja je obranjena ne samo oružjem, nego i krunicom oko vrata. Danas se ta borba nastavlja trajnom angažiranošću i molitvom.

Hodo�asni�ki put traje 75 dana. Dnevno se prelazi dvadesetak kilometara. Organizatori pripremaju improvizirana prenoćišta i jednostavne obroke u kona�ištima.

Svaki od hodo�asnika, daje zavjet, da će za života, on/a ili njihovo potomstvo, prohodati cijeli hodo�asni�ki put, da nam Domovina bude po Božjem, zemlja pravde i mira; da sa�uvamo vjeru, obitelj i Domovinu.

Projekte i inicijative Bratovštine od po�etka vode ljudi koji su motivirani i voljni mijenjati sadašnje stanje u domovini na bolje. Glavni cilj je kroz razne aktivnosti uz duhovnu podršku raditi na boljoj budućnosti za mlade. Danas u radu Bratovštine sudjeluje preko 200 volontera razli�itih profila �iji je broj u stalnom rastu. Svim �lanovima je zajedni�ka misija vraćanje vrijednosti i dostojanstva hrvatskog �ovjeka u današnje vrijeme.

2016./2017. godine pokrenuli su i Krunicu za Domovinu na Kamenitim vratima, koja se danas moli u dvanaest gradova diljem zemlje. Također, uspostavili su suradnju sa svim relevantnim ministarstvima, lokalnim zajednicama, biskupijama i župama koje ih suputni�ki prate na njihovom putu.

Neka ih sve �uva i štiti dobri Bog!

Ivana Marta

__________________________________________________________________________

HRABAR BUDI!

Nakon Å¡to su nam Dva Srca - Isusovo u petak, a Marijino u subotu -  napunila duÅ¡e blagoslovom, tim smo gorivom u nedjelju, u radosnom druženju i molitvi sa bogoslovima, susjednim bratstvom i župljanima svoju barku upravili prema baroknim brežuljcima kraljevskog, kneževskog i grofovskog kraja, NaÅ¡icama, kako bismo podržali molitvom naÅ¡eg mladomisnika Marina Golubovića.

SunÄ�ana ljetna nedjelja otkrila nam je svu ljepotu Pastoralnog centra koji se prostire na mekom zelenilu uz gotiÄ�ko barokni franjevaÄ�ki samostan i župnu crkvu sv. Antuna Padovanskog. Po dolasku doÄ�ekali su nas vrijedni župljani te nas okrijepili u prostorijama Pastoralnog centra delicijama vlastite proizvodnje te posebno spravljenim likerima i vinima u Ä�ast mladomisnika koje je svaki gost ponio kao dar svojoj kući.

O�ev blagoslov, posebno dirljiv radi preranog nedavnog preminuća majke Janje, bio je prvi korak našeg Marina prema liturgijskoj sve�anosti koja je uslijedila. U procesiji koja se blistala od lepršavih bijelih dominikanskih habita ušli smo pjevajući Majci u već punu crkvu koja je grmjela od orgulja i pjesme.

U snažnoj propovijedi vl�. Ivan Marković posebno se nadovezao na drugo �itanje dana, poslanicu Svetog Pavla apostola Galaćanima, "Na slobodu ste pozvani" upućujući rije�i snažne podrške hrabrosti mladomisniku koja će mu biti potrebna u obavljanju redovni�kog poziva svakoga dana. Vl�. Marković među ostalim je istaknuo da je današnje �ovje�anstvo umorno od nedostatka ljubavi i istinskog zajedništva, da istina danas nije moderna i poželjna, a svećenici su pozvani promicati upravo Istinu. Poru�io je da svećenici ne trebaju �initi ništa spektakularno, već biti vjerni svećeni�kom sakramentu do smrti, biti dobri kao redovnici, biti dobri pastiri svima i zato moliti Duha Svetoga da im u teškim trenutcima podari odgovor na poteškoće. Naglasio je važnost poniznog služenja kao redovnika dominikanca i molitvu krunice na koju treba poticati svakog �ovjeka i radovati se svakome, a kada dođe umor ili obeshrabrenost, treba znati da nije sam na svom životnom putu jer je tu mnoštvo ljudi koji u svećeniku traže lice Kristovo i koji mole za svoje svećenike. Pozvao je dvaput našeg fr. Marina da bude hrabar jer je naš Gospodin Isus već pobijedio svijet te nam je upravo Isus kao najbolji i najvredniji prijatelj ona snaga zbog koje ne odustajemo. Rasti u ljubavi i svetosti može samo slobodan �ovjek, a ne rob, rob tijela ili krutih zakona, jer nas Sveti Pavao podsjeća da smo na slobodu pozvani, što zna�i �initi sve u ljubavi i iz ljubavi za drugoga. Upravo nas je Krist oslobodio za Ljubav svojom žrtvom, a sloboda nas �ini sposobnima da se darujemo drugima, da �inimo dobro i da idemo pravim putem dovodeći i druge k Bogu.

Želimo da naš fr. Marin, zajedno s nama kora�a u Istini, s Ljubavi i molitvama.

Ivana Marta

__________________________________________________________________________

Dominikanska trilogija – najljepši dar u godini dominikanskih jubileja

U 2021. godini, kada su proslavljena dva velika jubileja - 800.-ta obljetnica preminuća svetoga Dominika i dolaska dominikanaca u hrvatske krajeve, a ograniÄ�enja uslijed pandemije nisu omogućila velika slavlja i okupljanja – Božjom providnošću, Red propovjednika obilježio je ove jubileje, onako kako to i dolikuje dominikancima – knjigama. U nizu knjiga koje izdaje Dominikanska naklada Istina,  valja izdvojiti tri stožerne knjige – svaka je to na svoj naÄ�in, i samo na prvi pogled Ä�ini se pretenciozno da ih naslovimo kao dominikansku trilogiju.Navest ćemo ih redom pojavljivanja u javnosti, a to je zapravo i njihov prirodni poredak.

Dominikanska naklada Istina, u suizdanju s Kršćanskom sadašnjošću, objavila je knjigu „Sveti Dominik: Crna legenda“. Autor knjige Michel Roquebert (1928. – 2020.), jedan od najboljih stru�njaka za povijest katarstva i veliki poznavatelj povijesnoga razdoblja u kojem je živio utemeljitelj Reda propovjednika. Knjigu je s francuskoga preveo Stjepan Bagarić. Koliko god bilo naše oduševljenje Sv.Dominikom i interes za njegov život, susretali smo se s Dominikovim životopisima i interpretacijama kojje su bile fragmentirane, nedovoljno uklopljene u historijski kontekst, a time i nedovoljno uvjerljive i zanimljive. Michel Roquebert ovom knjigom ukazuje – ne samo to, već i namjerno iskrivljene. Dominik je jedan od nedovoljno poznatih svetaca kršćanske povijesti, odnosno o njemu se nedovoljno zna. Štoviše, o njemu je izneseno mnoštvo glasina što je potaklo autora da govori o „crnoj legendi“.

Stoga naslov knjige „Sveti Dominik: Crna legenda“ – ima svoje znaÄ�enje. Simbolika ovog naslova trebala bi imati posebni znaÄ�aj u Hrvatskoj. S tim u vezi, Roquebert daje slijedeći dokaz: „Sveti Dominik predsjeda inkvizicijskom sudu. Naslov je to slike koju je neÅ¡to prije 1500. naruÄ�io glavni Å¡panjolski inkvizitor, Tomás de Torquemada, od kastiljskog slikara Pedra Berruguetea za samostan sv. Tome u Avili. Crna legenda je pojam koji se koristi za skup predrasuda i negativnih osjećaja koje osobe, skupine, narodi ili organizacije drže o drugim osobama, skupinama, organzacijama, narodima ili državama odnosno Å¡ire i posebno vezano za Å panjolsku. “Crna legenda je historiografski fenomen u kojem je održivi trend u povijesnom pisanju pristranog izvjeÅ¡tavanja i uvoÄ‘enja izmiÅ¡ljenih, pretjeranih i / ili dekontekstualiziranih Ä�injenica usmjeren protiv odreÄ‘enih osoba, nacija ili institucija s namjerom stvaranja iskrivljene i jedinstveno neljudske slike o njima dok se skriva njihov pozitivan doprinos povijesti. Taj je izraz prvi upotrijebio francuski književnik Arthur Lévy u svom djelu iz 1893. godine Napoléon Intime, za razliku od izraza "Zlatna legenda" koji je bio u optjecaju diljem Europe od objavljivanja knjige s tim imenom tijekom srednjeg vijeka. Crne legende poÄ�injene su protiv mnogih nacija i kultura, obiÄ�no kao rezultat propagande i ksenofobije. Na primjer, "Å¡panjolska crna legenda" (Å¡panjolski: La leyenda negra española) je teorija da je protuÅ¡panjolska politiÄ�ka propaganda, bilo o Å panjolskoj, Å panjolskom carstvu ili Hispanskoj Americi, ponekad bila "apsorbirana i pretvorena u Å¡iroko prihvaćene stereotipe" koji su pretpostavljali da je Å panjolska "jedinstveno zla".  https://hr.wikitechpro.com/693919-black-legend-EZALWH

Nije teško zaklju�iti da je strategija „crnih legendi“ kontinuirano primjenjivana desetljećima pa sad već i stoljećima , a primjenjuje i nadalje prema hrvatskoj državi i hrvatskom narodu. U tom kontekstu, daleko najveća „crna legenda“ je Bl.Alojzije Stepinac.

Stratište na kojem nekoliko heretika �eka svoj kraj dok svjetina zajedno s još desetak osoba u po�asnoj loži, među kojima su biskup, dominikanci i sv. Dominik, promatraju prizor, tema je ove umjetnine. Zlo koje je ona – izvrsna povijesna slika, nažalost – napravila kao prikaz i spomen na utemeljitelja Reda propovjednika ostaje nesagledivo. Ona je raspoznajni znak predodžbe o ulozi, lažno pripisanoj Dominiku de Guzmánu, preminulom 1221., dvanaest godina prije osnivanja Inkvizicije.

Dakle, naslikana je legenda. „Žalosna legenda“, „crna legenda“, koju još i danas nastoje raskrinkati dominikanski povjesni�ari, a koja im je tim bolnija što su je skovali sami pripadnici Reda propovjednika, u vrijeme dok su stjecali slavu što su bili odabrani da pobijaju krivovjerstvo. To�no je da su bili odabrani, ali tek djelomi�no, a ova knjiga nastoji to razjasniti.“

Michel Roquebert istaknuo je u predgovoru: „Pokušat ću jednostavno opisati svetog Dominika, oslanjajući se potpuno na podatke koje pružaju povijesni izvori, brižno ispitujući koliko je nešto moguće i dokazivo. Opisat ću ga ne baveći se tradicionalnim hagiografskim postupcima, ne pišući tisuću i prvi pobudni i zanosni životopis sveca kojemu je već posvećeno toliko pobožne literature. Jednostavno ću slijediti, iz godine u godinu, sudbinu �ovjeka blistave inteligencije i �udesne volje, u borbi s najtežom duhovnom krizom s kojom se Crkva suo�ila prije reformacije. Čovjeka kojemu Crkva duguje stvaranje ‘modela’, uzora kakav prije njega nije postojao, uzora redovnika koji sjedinjuje ideal evanđeoskog života, govornika i propovjednika, s najvišom filozofskom i teološkom naobrazbom. Dakako, nije on u sebi utjelovio cijeli taj model. Nije on bio sveti Toma Akvinski. Ali, bi li uopće bilo svetog Tome bez njega?“ Knjiga koja u svakom slu�aju poziva na �itanje i nudi uzbudljivo putovanje davnim vremenima bez �ijeg detaljnijeg poznavanja ne možemo razumjeti svijet današnjice i zašto je Dominikovo svjetlo i nama važno.

„Sveti Dominik u Hrvata“ naslov je knjige, antologije, koju su u povodu 800. godiÅ¡njice smrti svetoga Dominika i 800. obljetnice dolaska dominikanaca u hrvatske krajeve uredili Anto Gavrić i Božidar PetraÄ�, a u suizdanju objavili Alfa i Dominikanska naklada Istina. Sveti Dominik i Red propovjednika ostavili su duboke tragove u duhovnosti, znanosti i kulturi hrvatskoga naroda. Dok nas prva knjiga upoznaje s istinom o svetom Dominiku, s cjelovitim kontekstom njegove pojave i djelovanja, ova druga knjiga upoznaje nas s recepcijom Dominika u hrvatskim krajevima.

Na jednom mjestu, sabrano je na 984 stranice, sve ono što je o svetom Dominiku, utemeljitelju dominikanskoga reda, nastalo na hrvatskom tlu, sve ono što su tijekom povijesti, od njegova prvog spomena u hrvatskom narodu pa do naših dana napisali Hrvati, ali i pape iz onih prvih vremena poslije Sve�eve smrti i pape koje su obilježili naše doba. Izbor predstavlja ono što su pisali hrvatski kardinali i biskupi, teolozi – znameniti dominikanci, povjesni�ari, kulturolozi i pjesnici, ali i izbor onoga što je pohranjeno u baštini hrvatske likovne umjetnosti. Koliko i imali manji ili veći uvid u hrvatsku dominikansku povijest i sadašnjost, bit ćemo iznenađeni koliko su naša saznanja bila oskudna i kakav nam se dominikanski svijet duhovnosti i kulture otkriva u ovom djelu. Knjiga je toliko obimna i sadržajna da je teško odlu�iti što prvo pro�itati.

U tom nepreglednom bogatstvu tekstova valja ipak izdvojiti dva niza. Prvi je onaj niz tekstova Ä�iji su autori danaÅ¡nji Ä�lanovi Hrvatske dominikanske provincije, upravo oni svećenici Ä�ije propovijedi sluÅ¡amo, na Ä�ijoj se rijeÄ�i duhovno napajamo, a koji danas pronose Dominikovo svjetlo. Tako da nailazimo na propovijedi i Ä�lanke Ante BobaÅ¡a, Alojza ÄŒubelića, Ante Gavrića, Tomislava Kraljevića, Domagoja Augustina PolanÅ¡Ä�aka, Slavka SliÅ¡kovića, Mirka Ireneja Vlka … Tu su i tekstovi nedavno preminulih - akademika Franje Å anjeka i Marijana BiÅ¡kupa. Nailazimo i na znaÄ�ajan Ä�lanak laika Zdravka Gavrana, na pjesme naÅ¡e Ivane Ä�uras objavljene u Crkvi u malom. Sve Å¡to je bilo juÄ�er, naroÄ�ito u ovakvim neizvjesnim i izazovnim vremenima je već povijest i zato je bilo važno sabrati i propovjedniÄ�ko stvaralaÅ¡tvo suvremenika. Drugi niz odnosi se na izuzetno bogato duhovno i intelektualno stvaralaÅ¡tvo hrvatskih dominikanaca izmeÄ‘u dva svjetska rata pa i tijekom Drugog svjetskog rata. Zapravo se je radilo pretežito o (joÅ¡ uvijek i službeno) dalmatinskim dominikancima koji su djelovali u samostanima u Dalmaciji i gotovo tek utemeljenom zagrebaÄ�kom samostanu. Razdoblje izmeÄ‘u dva svjetska rata u hrvatskim krajevima u suvremenoj historiografiji je inaÄ�e zanemarena tema uslijed desetljećima dominantne marksistiÄ�ke interpretacije povijesti. A to je bilo unatoÄ� prijepornosti tadaÅ¡nje jugoslavenske viÅ¡enacionalne države – vrijeme stvaranja institucija modernog kapitalistiÄ�kog druÅ¡tva i gospodarstva. Gotovo bez daha nas ostavljaju tekstovi tadaÅ¡njih dominikanaca. Ne radi se samo o studijama briljantnih intelektualaca Hijancita BoÅ¡kovića i Dominika BaraÄ�a već o nizu Ä�lanaka iz Gospine krunice, Duhovnog života, Akvinca … Sve one fotografije koje je Antonio JurÄ�ev objavio u knjizi „Od ŽeljezniÄ�ke kolonije do Ravnica“ o djelovanju dominikanaca u zagrebaÄ�kom samostanu, a da i nije postojala  župa – sada su potkrijepljene nizom krasnih tekstova koje valja Ä�itati i danas. To su sjajni putokazi za pastoralno i studijsko djelovanje danas, dragocjen materijal za doktorske disertacije. S tim, da ovaj zakljuÄ�ak izvodimo samo na temelju ovih ipak ograniÄ�enih uvida u zagrebaÄ�ki samostan, a kada bi poznavali tadaÅ¡nje stanje u dalmatinskim samostanima, naÅ¡e oduÅ¡evljenje bi bilo i veće. Zastupljena je i Å tefa Jurkić, katoliÄ�ka spisateljica i dominikanska trećoredica. Posebno su nam znakoviti  Ä�lanci Zlatana Plenkovića o Trećem redu.

Pri kraju knjige nailazimo na bogati foto prilog o svetom Dominiku u hrvatskoj likovnoj umjetnosti, kako je prikazan ne samo u dominikanskim već i drugim hrvatskim crkvama poput đakova�ke katedrale, crkve u Belcu … Ovo velebno djelo samo još jednom dokazuje da sve ono što nije zabilježeneno i obznanjeno javnosti kao da se nije ni dogodilo, kao da nije postojalo …Stoga nam je ova knjiga putokaz za napor, ali i radost budućih istraživanja i objavljivanja.

Treća knjiga je ona iz – potpalublja, tamo gdje se vesla u dominikanskom habitu, a kada se izađe za oltar – rasvjeta zna i žmirkati, a mikrofon zašuštati – sve je to stvarnost naših župa. „Sjećanja III“ patera Ante Bobaša razlikuju se od dosadašnjih njegovih knjiga ovog naslova te se svojim sadržajem u potpunosti uklapaju obilježavanje dominikanskih jubileja. Kona�no, radi se o elektroni�kom izdanju što samo pokazuje hod u korak s novim tehnologijama i na�inima evangelizacije. U najavi „Sjećanja III“ upućenoj elektroni�kom poštom pater Anto Bobaš je napisao: „Obući bijeli dominikanski habit, to se mnogima na-izvan može �initi i lijepim i interesantnim. Nešto je ne-svakidašnje i za mnoge pokraj kojih prođem, dok u bijelom habitu kora�am prljavim hamburškim ulicama, a oni se okreću za mnom misleći da sam pao s Marsa. Ali, život u dominikanskom Redu puno je više od onoga izvanjskoga, od naizgled lijepoga i interesantnoga. Od osnutka Reda, onima koji su se odlu�ili krenuti ovim putom, utemeljitelj – sv. otac Dominik je govorio: ne obećavam i ne nudim ništa osim neba i traganja za Istinom! Ono što je Dominik obećavao – i što dominikanski Red i danas prenosi na braću i sestre kad polažu sve�ane zavjete, jesu prašnjave ceste ovoga života, na kojima smo pozvani propovijedati Isusa Krista – i to raspetoga.“ Ove rije�i patera Ante prili�no su opore i onima koji se prvi puta oduševljavaju za dominikance nekako razo�aravajuće. Ali takav je pristup, jedini razborit i mudar odnosno kako bismo to rekli jezikom današnjice – održiv. I to – od bogoslova u studentatu, redovnika i redovnica u samostanima i kućama diljem Hrvatske, Bosne i Hercegovine, inozemstva do lai�kih bratstava. Rađanje prevelikih o�ekivanja o blještavilu i tapšanju po ramenima može samo dovesti do razo�aranja pa i odustajanja od dominikanskog puta.

U nizu tekstova nastalih u razli�itim vremenima i mjestima ovisno o asignacijama patera Ante, koje je zanimljivo pro�itati – osim onih o svetom Dominiku i dominikanskom poslanju posebno valja izdvojiti dvije skupine. Jedna skupina odnosi se na pater Antin interes za rock glazbu posebice za kršćanski rock, iz �ega su proistekli „Glasnici nade“, a time i poseban suvremen na�in evangelizacije. Kona�no, ti tekstovi ukazuju na mogućnost samoostvarenja u Redu propovjednika, na razvoj vlastitih interesa – a koji u kona�nici pridonose – opet jezikom današnjice – vidljivosti Reda. Dovoljno je spomenuti do kuda i do koje populacije vjernika dopiru zvuci emisije „Oni rokaju za Gospodina“, uvijek ostanemo iznenađeni tko sve i gdje se sluša emisija.

Druga skupina tekstova na koju ukazujemo  ima poseban znaÄ�aj – kao Å¡to sam naslov knjige kazuje – pater Anto nije govorio samo o sebi i dominikanskom putu – napisao je niz minucioznih prikaza sjećanja na one koji su otiÅ¡li prije nas – svoje subraće iz samostana, nezaboravne Ä�asne sestre Suzane te prijatelja i kolega iz svijeta rock glazbe i drugih sfera života. Jako je važno ostaviti svjedoÄ�anstvo o suvremenicima kojih viÅ¡e nema, jer kasnija istraživanja arhiva neće moći nadomjestiti ljudsku toplinu i žive slike kojima piÅ¡e pater Anto.

ZakljuÄ�ujući prikaz ne toliko sadržaja koliko pojave ovih knjiga, a iÅ¡Ä�itavajući propovijedi povodom blagdana sv.Dominika 2021. godine te  kljuÄ�ne poruke koje su upućene, a koje predstavljaju poveznicu s oznaÄ�enom trilogijom – iz perspektive dominikanskog laika, Ä�ini mi se najbitnijim kako Red propovjednika i sv.Dominika vide u Crkvi izvan Reda. Mons. Ä�uro Hranić je rekao: „Dominik je uvidio potrebu da se nepouÄ�enom puku navijesti Božja rijeÄ� te je posebno poticao braću da i sami tu RijeÄ� prouÄ�avaju, kako bi je mogli drugima prenijeti. Zajedno sa svojim suvremenikom sv. Franjom htio je Crkvu, izmuÄ�enu raskolom i podjelama, obnoviti iznutra. Nadbiskup je na kraju posebno istaknuo dvije Dominikove odlike koji svi možemo nasljedovati i danas – raspoloživost za cjeloživotno obrazovanje, odnosno neumornost u prouÄ�avanju Božje rijeÄ�i koja nam uvijek može reći neÅ¡to novo, i hrabrost suoÄ�iti se s istinom o samima sebi, prihvatiti da možda nismo u pravu jer samo tako možemo ući u dijalog s onima koji su drugaÄ�iji od nas i samo tako možemo spoznati cjelovitu istinu.“

Sve�ano je misno slavlje na svetkovinu sv. oca Dominika, 8. kolovoza 2021. o 800. obljetnici njegove smrti, u Kor�uli pred okupljenim sestrama i štovateljima utemeljitelja Reda propovjednika u koncelebraciji sa svećenicima okolnih župa i prijateljima zajednice predslavio je mons. �uro Hranić, nadbiskup đakova�ko-osje�ki.

Prikaz s. Jane Dražić, https://dominikanke.org/2021/08/08/proslava-sv-dominika-u-korculi/

                                                                                                                  Vladislav Albert

__________________________________________________________________________

Pod zaštitom blaženika Alojzija i svetca apostola Barnabe

__________________________________________________________________________

Lipanjski Utorak Svetog Dominika

__________________________________________________________________________

Novo izdanje DOMINIKANSKE NAKLADE ISTINA

U svibnju ove godine, u okviru Dominikanske naklade Istina, objavljena je knjiga Portret pjesnika kao filozofa – O filozofiji Dantea Alighierija, autora Ruedi Imbacha. Švicarski povjesni�ar filozofije Ruedi Imbach isti�e razne vidove Danteove filozofske misli u kontekstu srednjovjekovne filozofije: Danteovo poimanje filozofije, Danteov doprinos filozofiji jezika, prisutnost filozofije u Božanstvenoj komediji, Danteov doprinos srednjovjekovnoj politi�koj misli. Portret pjesnika kao filozofa, otkriva Danteovo zna�ajno mjesto u povijesti filozofije, ali i aktualnost njegove misli i sedamstotina godina nakon njegove smrti.

Uz neizostavnu molitvenu komponentu, za Dominikansko lai�ko bratstvo, važno je usmjeriti pozornost i na druge aspekte u okviru dominikanskih aktivnosti. Nova izdanja Dominikanske naklade, svakako zaslužuju da ih popratimo, po mogućnosti prolistamo ili pak pro�itamo.

Ina�e, Izdava�ka naklada Istina osnovana je 1929. g. u zagreba�kom dominikanskom samostanu Kraljice sv. Krunice. Pod vodstvom o. Hijacinta Boškovića izdavala je asketsko-misti�ku reviju Duhovni život i knjige asketskog i filozofsko-teološkog sadržaja. Revija je izlazila �etrnaest godina, šest puta godišnje, u 2000 primjeraka. Prestala je izlaziti g. 1942. naredbom „državne vlasti“. Izdava�ka djelatnost obnovljena je po�etkom 1957. g. u splitskom samostanu.

2000. godine odlukom Provincijskoga vijeća u sklopu Centra za studij i izdava�ku djelatnost Hrvatske dominikanske provincije, Dominikanska naklada Istina (DNI), nanovo je oživljena, a voditelj je fr. Anto Gavrić.

Više o svemu može se pronaći na mrežnim stranicama (https://www.dominikanci.hr/dominikanska-naklada-istina/izdanja).

Rozalija - Estera