Kraljica sv. krunice

Detalji: Objavljeno: 27 Travanj 2022

PRVIM PETKOM KA SRCU

Novu smo godinu, kao bratska zajednica, posvetno zapoÄeli uobiÄajenom krunicom BlaÅ¾ene Djevice Marije, moleÄ‡i slavna otajstva na Radio Mariji u prvi petak, 3. sijeÄnja 2025. JoÅ¡ je ljepÅ¡e bilo moliti znajuÄ‡i da su naÅ¡i hrvatski biskupi posvetili hrvatski narod i domovinu ove 2025. Presvetom Srcu Isusovu...

Stoga, zajedno sa Srcem krenusmo laÄ‘om Njegove RijeÄi u novo ljeto.

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId826534e037

KRONIKA BRATSTVA SV. DOMINIKA ZA 2024. GODINU

Bratstvo 2024 suma

Kao i prethodnih godina, kada sve aktivnosti tijekom proÅ¡lih dvanaest mjeseci â€žstavimo na papirâ€ tek onda moÅ¾emo vidjeti, da smo kao bratstvo, zaista bili vrijedni u zajedniÄkim hodoÄaÅ¡Ä‡ima, molitvi i svim drugim aktivnostima u slavu BoÅ¾ju, u zahvalnost mnogim sveticama i svecima, a ponajviÅ¡e u Äast naÅ¡eg svetog Dominika!ZahvaljujuÄ‡i Älanovima Bratstva koji su svoje aktivnosti vrijedno biljeÅ¾ili i objavljivali na internetskim stranicama, o svemu tome moÅ¾e se opÅ¡irnije Äitati i s odmakom od nekoliko mjeseci, i sada se oduÅ¡eviti raznolikim tekstovima i lijepim fotografijama. Posebno su zanimljiva naÅ¡a intimna razmiÅ¡ljanja o tome Å¡to nam znaÄi pripadnost Bratstvu, te kako ono utjeÄe na naÅ¡e Å¾ivote.

I ova kronika za 2024. godinu donosi popis gotovo svih aktivnosti, a treba svakako uz to napomenuti i podatak da je naÅ¡e bratstvo izriÄito pohvaljeno na proÅ¡lom Provincijskom vijeÄ‡u. NaÅ¡a internetska stranica svjedoÄi da iza toga stoji trud, rad i odgovornost, jer pripadnost laiÄkom bratstvu, uz svesrdnu molitvu i posveÄ‡enost, treba donositi i opipljivu vrijednost.

Stalne duhovne zadaÄ‡e Älanova sukladno "Pravilu laiÄkih bratstava Svetog Dominika" tijekom kalendarske godine

I Svaki prvi petak u mjesecu: predmoljenje krunice, Slavna otajstva â€“ Radio Marija

II Svaki prvi utorak u mjesecu: sudjelovanje na veÄernjoj svetoj misi uz molitvu za dominikanska zvanja i za proglaÅ¡enje svetima dominikanskih blaÅ¾enika Ozane Kotorske i Augustina KaÅ¾otiÄ‡a

III Svibanj: Svibanjske poboÅ¾nosti i predmoljenje krunice u jednom tjednu mjeseca te kruniÄarsko hodoÄaÅ¡Ä‡e u Mariju Bistricu

IV Listopad: Listopadske poboÅ¾nosti i predmoljenje krunice u jednom tjednu mjeseca

V MjeseÄni posjet Domu umirovljenika

VI Redovito sudjelovanje Älanica u liturgijskom Äitanju, liturgijskom zborskom pjevanju, u radu Pastoralnom vijeÄ‡a, u organiziranju dobrotvornih sajmova, priredbe za djecu o blagdanu Svetog Nikole, te pomoÄ‡ u ureÄ‘ivanju i ÄiÅ¡Ä‡enju crkve i Å¡ivenju

VII Svakodnevna zajedniÄka molitva VeÄernje ÄŒasoslova, prije molitve krunice BDM ili nakon svete mise, osim nedjeljom i blagdanima

Ostvarene aktivnosti po mjesecima

SIJEÄŒANJ

1) Na blagdan ObraÄ‡enja svetog Pavla, 25. sijeÄnja 2024. naÅ¡e je laiÄko bratstvo postalo bogatije za novakinju Marijanu PeÄ‡nik, koja je ovom prigodom odabrala novo ime kao sestra laikinja Augustina Cecilija. Marijana je Å¾upljanka naÅ¡e Å¾upe, predana sopranistica Å¾upnog zbora, kao i vrijedna socijalna radnica u Domu Svetog Josipa u Zagrebu, koja svoje struÄno znanje i vjeÅ¡tine obilato koristi sluÅ¾eÄ‡i Bogu, Redu i narodu.

VELJAÄŒA

1) U nedjelju 18. veljaÄe 2024. u Å¾upnoj dvorani Svetoga KriÅ¾a na zagrebaÄkom Sigetu, bili smo na solistiÄkom koncertu klasiÄne gitare trajnog Ä‘akona ZagrebaÄke nadbiskupije Ratka Podvorca. InaÄe profesor klasiÄne gitare, Ä‘akon Ratko u naÅ¡oj Å¾upi sudjeluje redovito na nedjeljnoj misi, propovjedajuÄ‡i i pjevajuÄ‡i EvanÄ‘elje.

2) U subotu, 17. veljaÄe 2024. naÅ¡e je bratstvo zajedno s laiÄkim bratstvom BlaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a u samostanu na PeÅ¡Äenici sudjelovalo u korizmenoj duhovnoj obnovi kao jednom od koraka priprave za blagdan Uskrsa. Nakon duhovnog nagovora fr. Mislava PeÄeka zapoÄela je tribina s temom Pokora nakon koje su prisutni vjernici mogli postavljati pitanja. Fr. Mislav nas je suvereno proveo kroz pojam i znaÄenje pokore, dotiÄuÄ‡i se Katekizma KatoliÄke crkve i BoÅ¾je RijeÄi, Biblije, koji bi kao literatura morali biti svakodnevno pred oÄima vjernika i stalan izvor mira i nade u vlastito spasenje. S laiÄkim bratstvom BlaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a izmolili smo krunicu te sudjelovali na svetoj misi, a s fr. Mislavom MatijaÅ¡iÄ‡em, prouÄili smo Äitanja ÄŒasoslova tijekom Korizme.

OÅ½UJAK

1) Tijekom korizmenih tjedana Älanovi bratstva su uz pojaÄanu molitvu, djela milosrÄ‘a i rad na vlastitom duhovnom rastu Äastili Gospodinovu Muku, njegovu Å¾rtvu i Å¾ivot koji je poloÅ¾io za spasenje sviju nas. Korizmeni hod zapoÄeli smo veÄ‡ tradicionalnim Äitanjem Svetog Pisma, svake veÄeri od Pepelnice, a koje je proÄitano od korica do korica 14. oÅ¾ujka 2024. u 21:25 h.

2) Posjetom Domu za starije Maksimir razvedrili smo brojne korisnike koji su se rado odazvali na kavu, sok i kekse nakon svete mise u domskoj kapelici.

3) ÄŒlanovi Bratstva predmolili su postaje KriÅ¾nog puta na prvi petak u oÅ¾ujku u naÅ¡oj Å¾upnoj crkvi, nakon Äega su se zaputili na Radio Mariju te izmolili slavna otajstva krunice.

3) U Ludbreg, crkvi posveÄ‡enoj Krvi Kristovoj, mala grupa Älanova zaputila se 9. oÅ¾ujka 2024. kako bismo na tom posebnom posveÄ‡enom mjestu zahvalili i zamolili Gospodina za naÅ¡e bliÅ¾nje i potrebite radi kojih smo se i zaputili na ovo malo hodoÄaÅ¡Ä‡e.

4) Tri Älanice naÅ¡eg bratstva i bratstva s PeÅ¡Äenice, kao i neki naÅ¡i Å¾upljani, 15. oÅ¾ujka 2024. zajedniÄki su s mnoÅ¡tvom zagrebaÄkih vjernika hodali KriÅ¾nim putem za neroÄ‘ene od Kamenitih vrata, preko centra grada sve do katedrale, moleÄ‡i, pjevajuÄ‡i i kleÄeÄ‡i punih srca Å¡to smo svojim malim duhovnim doprinosom istkali zaÅ¡titni pokrov za sve majke koje razmiÅ¡ljaju o pobaÄaju svojeg djeteta.

5) Humanitarni korizmeni sajam za potrebite naÅ¡e Å¾upe odrÅ¾an je 17. oÅ¾ujka 2024. te smo velikoduÅ¡no pomogli u organizaciji Caritasu naÅ¡e Å¾upe, pekli kolaÄe i deÅ¾urali pred crkvom.

TRAVANJ

1) Na blagdan sv. Katarine Sijenske, naÅ¡e duhovne majke i zaÅ¡titnice treÄ‡eg Reda sv. Dominika naÅ¡a Älanica Vesna Marija posjetila je Dubrovnik, te nas podsjetila na naÅ¡eg predragog patra Ive MartiniÄ‡a u Äiji spomen je i jednoj ulici dano njegovo ime.

2) TreÄ‡eg dana Trodnevlja uoÄi bl. Ozane Kotorske u petak 26. travnja 2024. bili smo na misnom slavlju u samostanskoj kapeli sestara dominikanki.

3) SrediÅ¡njoj svetkovini bl. Ozane Kotorske i ovaj puta smo neizostavno sudjelovali u samostanu na Trnju, a kojoj je prethodilo trodnevlje. Svetu misu je predvodio pater Jozo ÄŒirko, koji je donio ozraÄje svetiÅ¡ta bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a u Trogiru. Koncelebrirali su pater Mato BoÅ¡njak, vlÄ. Ivan FilipÄiÄ‡, vlÄ. Milan DanÄuo i vlÄ. Marijan PavleniÄ‡.

4) U sklopu opÄ‡e kulturne manifestacije NoÄ‡ knjige, u utorak 23. travnja 2024. u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu, predstavljena je knjiga moralnog teologa prof. TonÄija MatuliÄ‡a: Bog i evolucija.TeoloÅ¡ka Å¡etnja evolucijskim perivojem. I ovaj znaÄajni dogaÄ‘aj za teoloÅ¡ku kultura laika nije mogao proÄ‡i bez naÅ¡eg prisustva.

5) Pod duhovnim vodstvom p. Domagoja Augustina PolanÅ¡Äaka 19. travnja uputili smo se na hodoÄaÅ¡Ä‡e SisaÄkoj biskupiji s posebnim naglaskom gradovima Sisku i Petrinji. Nakon molitve Äasoslova i slavljenja svete mise, odsluÅ¡ali smo zanimljivo predavanje o povijesti Siska, naselja predrimskog doba.

6) Hvaliti, blagoslivljati, propovijedati te sluÅ¾iti Bogu, Redu i narodu dominikanska su gesla pod kojima su se predstavnici dvaju laiÄkih bratstava, Laura, Davor i priorica Ivana Marta, zaputili prema Bolu kako bi svjedoÄili svoj put formacije, od poziva do sveÄanih zavjeta i time pripomogli osnivanje dominikanskog laiÄkoga bratstva na otoku BraÄu, redovito moleÄ‡i ÄŒasoslov te Pompejsku devetnicu.

SVIBANJ

1) PoÄetkom svibnja dvoje Älanova Bratstva uputilo se na putovanje u Boku Kotorsku i Dubrovnik. Ovaj turistiÄki aranÅ¾man obuhvaÄ‡ao je posjete katoliÄkim crkvama, doline Neretve, kroz PeljeÅ¡ac, DubrovaÄko primorje do granice s Crnom Gorom. Korisno, zanimljivo i pouÄno.

2) U subotu 18. svibnja uoÄi blagdana Duhova u Zagrebu je odrÅ¾an ovogodiÅ¡nji Hod za Å¾ivot. Od suncem okupanog Trga Republike Hrvatske do zelene hladovine Zrinjevca, povorka tisuÄ‡a ljudi praÄ‡ena radosnom domoljubnom pjesmom u zajedniÅ¡tvu je hodala za Å¾ivot, dostojanstvo i zaÅ¡titu svakog ljudskog biÄ‡a od zaÄeÄ‡a do prirodne smrti. OdazvavÅ¡i se poticaju Duha Svetoga Å½ivotvorca, povorci su se prikljuÄile mnogobrojne mlade obitelji, djevojke i mladiÄ‡i, bake i djedovi, svojom prisutnoÅ¡Ä‡u iskazujuÄ‡i potporu roÄ‘enoj i neroÄ‘enoj djeÄici, njihovim majkama i oÄevima.

3) 30. svibnja hodoÄasnici iz dominikanskih Å¾upa bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a i Kraljice Svete Krunice, uz sudjelovanje Älanova Bratstva uputili su se na hodoÄaÅ¡Ä‡e Boki Kotorskoj, te mjestima koja su iznimno znaÄajna za Hrvate katolike, kako one koji oduvijek Å¾ive na tim prostorima, tako i za sve Hrvate u Domovini i Å¡irom svijeta.

4) Odabrati svjetlo ili tamu najavio je joÅ¡ Sveti Ivan apostol rekavÅ¡i Svjetlo u tami sja i tama ga ne obuze (Iv 1,5). Stoga smo se, odabravÅ¡i Svjetlo, u predivnom marijanskom mjesecu svibnju koji pridaje Äast i Majci sviju krÅ¡Ä‡ana, BlaÅ¾enoj Djevici Mariji, zajedno sa Å¾upljanima uputili na 15. Dominikansko kruniÄarsko hodoÄaÅ¡Ä‡e na Mariju Bistricu.

5) Na otok KorÄulu, gdje je kuÄ‡a matica naÅ¡ih sestara dominikanki i samostan braÄ‡e dominikanaca hodoÄastila je Vesna Marija, produÅ¾ivÅ¡i nakon toga i za MeÄ‘ugorje. TakoÄ‘er javila se i iz Kotora, iz crkve posveÄ‡enoj blaÅ¾enoj Ozani Kotorskoj.

LIPANJ

1) OvogodiÅ¡nji blagdan Tijelova je za naÅ¡e laiÄko bratstvo imalo dodatni posebni znaÄaj; iznijeli smo proÅ¡le godine Å¾upniku prijedlog oÅ¾ivljavanja tijelovske procesije, koja je nekada redovito odrÅ¾avana u naÅ¡oj Å¾upi. Ove smo godine na pastoralnom vijeÄ‡u s radoÅ¡Ä‡u doÄekali vijest kako je samostanska skupÅ¡tina prihvatila naÅ¡ prijedlog te stavila tijelovsku procesiju u kalendar redovitih Å¾upnih dogaÄ‘anja. S veseljem smo se odazvali i pomogli idejama i osobnim doprinosom u nabavi cvijeÄ‡a i slaganju oltariÄ‡a, pjevanjem u zboru i drugim organizacijskim potrebama.

2) ViÅ¡e Älanova laiÄkoga bratstva uputilo se na hodoÄaÅ¡Ä‡e u katoliÄke crkve i mjesta Zaljeva svetaca, Crnu Goru, posjetivÅ¡i u organizaciji Å¾upe Boku Kotorsku, Budvu, Cetinje, Herceg Novi te Å¾ivopisni otoÄiÄ‡ u Zaljevu svetaca, sa svetiÅ¡tem Gospe od Å krpjela.

3) Jednu vruÄ‡u lipanjsku nedjelju pod najljepÅ¡im crkvenim krovom naÅ¡e domovine, pod geslom velikog dominikanca Svetog Tome Akvinskog, obogatio je naÅ¡ fr. Mislav PeÄek svojim mladomisniÄkim blagoslovom. SveÄanu liturgiju obiljeÅ¾ila je dominikanska bjelina naÅ¡e braÄ‡e i sestara redovnika. U crkvi sv. Marka osjeÄ‡ali smo duboku pripadnost vjeri i domovini pod zvonima Svetog Marka, radujuÄ‡i se i pjevajuÄ‡i s naÅ¡im bratom Mislavom, u zajedniÅ¡tvu s Kristom i svetim Dominikom.

4) U Å¾ivotu malih dalmatinskih mjesta blagdan Tijelova koji uvijek prati Tijelovska procesija, ima veliki znaÄaj. Tako je bilo i ove godine u Sv. Filipu i Jakovu, uz pribivanje nekih od nas, kada se iz prepune crkve tijelovska procesija prelila na obliÅ¾nje ulice tog mjesta, znanog nam kao turistiÄka destinacija, no niÅ¡ta manje ni duhovno utoÄiÅ¡te za naÅ¡ vjerniÄki Å¾ivot.

SRPANJ

1) Sudjelovali smo na devetnici i prije toga uvodnom trodnevlju uoÄi blagdana bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a. Ove godine je kao priprava za proslavu blagdana bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a u sklopu molitve devetnice odrÅ¾ana trodnevna duhovna obnova od 25. do 27. srpnja 2024. godine koju je vodio fr. Petar GaliÄ‡, OP, starjeÅ¡ina samostana sv. Dominik i upravitelj Nacionalnog svetiÅ¡ta bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a u Trogiru.

2) Na spomendan Svetih Joakima i Ane i Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba neki od nas hodoÄastili su u crkvu na RudeÅ¡u. Crkva koja je svojom veliÄinom viÅ¡estruko manja od naÅ¡e na Koloniji, bila je prepuna toga dana za veÄernju sv. misu, a u procesiji u kojom smo sudjelovali bilo je viÅ¡e stotina vjernika, koji su za kipom svetih Joakima i Ana, prolazili uskim ulicama toga kvarta

3) Svakog ljeta Å½upa Vodnjan postaje zamjenskom Å¾upom Älanici Bratstva Å½eljki. Vrlo lijepa crkva sagraÄ‘ena je 1630. godine, a lijep je osjeÄ‡aj biti dio Å¾upne zajednice koja kao i mi, aktivno Å¾ivi svoju vjeru.

4) ProlazeÄ‡i tragovima krÅ¡Ä‡anstva u Istri moramo se zaustaviti u pulskoj katedrali. Posjetiti Pulu, a ne vidjeti pulsku Arenu je kao da u Puli i nismo bili, no isto moÅ¾e vrijediti i za Pulsku katedralu. Katedrala Uznesenja Marijina u Puli jedinstven je Å¾ivi spomenik sakralne graditeljske baÅ¡tine Europe u kojoj se vjera u Isusa Krista slavi veÄ‡ duÅ¾e od tisuÄ‡u i pet stotina godina. Pulska katedrala, je upravo ono Å¡to nam treba, jer odiÅ¡e posebnom mirnoÄ‡om, idelanom za kontemplaciju i smirenu molitvu.

KOLOVOZ

1) U crkvi Kraljice Svete Krunice na Koloniji, 8. kolovoza sluÅ¾ena je sveÄana sveta misa, u Äast osnivaÄa Reda propovjednika, naÅ¡eg svetog Dominika! Na spomendan svetog Dominika po tradiciji, na taj dan dolaze franjevci sudjelovati s braÄ‡om dominikancima, i tako dostojno uzveliÄiti taj dan. Crkva je bila puna, iako je vrhunac godiÅ¡njih odmora. PjevaÄki zbor je pripremio prigodni repertoar. ÄŒlanovi LaiÄkog bratstva svetog Dominika sa sveÄanim dominikanskim kriÅ¾evima doÅ¡li su u lijepom broju. Za oltarom Å¾upnik Ivan Marija, Ä‘akon Ratko, u procesiji fr. GavriÄ‡, fr. PeÄek i drugi dominikanci, te uvijek rado viÄ‘eni braÄ‡a franjevci i franjevaÄki bogoslovi. Nakon mise skupili smo se u samostanskoj blagovaonici na domjenku koji je organizirao Å¾upnik, uz slatki doprinos Älanova Bratstva svetog Dominika!

2) KaÅ¾otiÄ‡evo 2024. Na blagdan bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a ove godine sveÄano euharistijsko slavlje predvodio je mons. Tomo VukÅ¡iÄ‡, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini.

3) U ciklusu Ljetna hodoÄaÅ¡Ä‡a svoj datum ima sveta Jelena KriÅ¾arica Äiju smo crkvu na njen spomendan posjetili 18. 8. u Å kripu na otoku BraÄu.

4) Urednik web stranice naÅ¡eg laiÄkog bratstva, fr. Mario Ilija UdoviÄiÄ‡, preuzeo je u nedjelju 25. kolovoza 2024. susjednu dominikansku Å¾upu BlaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a te smo mu Äestitali na izboru za Å¾upnika.

RUJAN

1) Prve srijede u rujnu naÅ¡e se laiÄko bratstvo, uz liturgijske ÄitaÄe te pridruÅ¾ene Å¾upljane, oprostilo od dosadaÅ¡njeg i prvog duhovnika, p. Domagoja Augustina i zahvalilo mu na dosadaÅ¡njem odgoju uloÅ¾enom u naÅ¡u formaciju, od prvih koraka kao aspiranata i kandidata, preko novicijata te poloÅ¾enih zavjeta. Iako viÅ¡e nije u Zagrebu, s p. Domagojem rado se Äujemo, a i vidimo povremeno prilikom njegovih dolazaka u zagrebaÄki samostan.

2) U nedjelju, 8. rujna, Älanovi naÅ¡ega bratstva na ovogodiÅ¡nje zavjetno hodoÄaÅ¡Ä‡e na Mariju Bistricu krenuli su pod geslom Budi s nama svaki Äas u nedjeljno jutro autobusom zajedno s drugim vjernicima naÅ¡e Å¾upe te automobilima. Vjernike u autobusu je duhovno pratio naÅ¡ novi Ä‘akon, fr. Karlo.

3) Druge izbore za sluÅ¾be u naÅ¡emu bratstvu proveli smo 23. rujna 2024. kada nam je predstavljen i naÅ¡ novi, drugi duhovnik, p. Damir Å okiÄ‡. Izbore je pratio zajedno s naÅ¡im Å¾upnikom p. Ivanom Marijom, kako bismo imali duhovnu zaÅ¡titu naÅ¡e braÄ‡e dominikanaca.

Za sluÅ¾be su izabrani:

IVANA MARTA ÄURAS, Priorica

VJERA BENEDIKTA MRVELJ, Tajnica

IVNA VERONIKA AMATA KOCIJAN, voditeljica formacije

ROZALIJA ESTERA BREGOVIÄ† PRAÄŒIÄ†, predstavnica LB-a za HDP

DUBRAVKA KATARINA HINÅ T, blagajnica

VLADISLAV ALBERT, Älan VijeÄ‡a LB

IVICA KISIÄ†, Älan VijeÄ‡a LB

ROZALIJA JAKÅ EKOVIÄ†, Älanica VijeÄ‡a LB

Å½ELJKA VERONIKA Å UBARIÄ†, Älanica VijeÄ‡a LB

4) U subotu, 28. rujna, Älanovi laiÄkog bratstva sudjelovali su on line i neposredno na KatoliÄkom bogoslovnom fakultetu na webinaru Reda propovjednika s temom PronaÄ‡i odgovor dominikanske obitelji na rat u Ukrajini.

LISTOPAD

1) Kandidatica naÅ¡ega bratstva, sestra Koraljka, predana je hodoÄasnica, oduÅ¡evljena meÄ‘ugorskom Majkom koju Äesto posjeÄ‡uje. Njena saÅ¾eta misao prikaz je biti duhovnog iskustva djeteta zaljubljenog u Krista: "Kada Gospa pozove u MeÄ‘ugorje duÅ¡a ne moÅ¾e nego odazvati se i pohitati po gutljaj BoÅ¾je Volje za svoj Å¾ivot i Å¾ivote bliÅ¾njih. Uvijek dobije pregrÅ¡t milosti i Mir u duÅ¡i. DuÅ¡e, ja vas ljubim jer je Moj Sin dao svoj Å½ivot za sve vas. Pa eto pohitajmo svi Gospi."

2) U nedjelju 13. listopada obiljeÅ¾ili smo Dan kruha i zahvale Bogu za plodove zemlje te sudjelovali u prigodnom karitativnom sajmu, Äija su sredstva bila namijenjena Å¾rtvama nedavne velike poplave u Bosni i Hercegovini.

STUDENI

1) UveÄer na Sve Svete dvije su Älanice naÅ¡ega bratstva obiÅ¡le posljednje ovozemaljsko poÄivaliÅ¡te naÅ¡e braÄ‡e dominikanaca na gradskom groblju Mirogoj, prisjetivÅ¡i se blagopokojnih naÅ¡e Provincije. Potom smo se u Gospodinu susrele s njima u prostorijama Radio Marije, kako bismo nakon tople okrjepe dobrodoÅ¡lice p. Fridla izmolile slavna otajstva Krunice naÅ¡oj Majci.

2) Subotnje poslijepodne, mrvice magle i vuneni oblaci nisu nas sprijeÄili da zajedno s naÅ¡im duhovnikom, p. Damirom, obiÄ‘emo posljednje ovozemno poÄivaliÅ¡te naÅ¡ih sestara dominikanki na MiroÅ¡evcu. IzmeÄ‘u valovlja Å¾utih grmova, crvenih struÄaka i ruÅ¾iÄastih buketa, leÅ¾e pokrivene toplim plamiÄcima svijeÄ‡a i naÅ¡e pokojne sestre. One su bile i Marte i Marije svojoj braÄ‡i, vjerne druÅ¾ice svojim sestrama i uzor svojemu narodu. Sigurni da su za dolazak ZaruÄnika pripravile dovoljno ulja u svojim svjetiljkama, pomolivÅ¡i se i nad njima, i nad sobom, ostavili smo ih da snivaju poput blistavih bijelih ruÅ¾a.

Do susreta kod Gospodina.

3) ÄŒlanovi naÅ¡ega bratstva, zajedno sa Å¾upljanima, predvoÄ‘eni naÅ¡om braÄ‡om dominikancima, sa sjetom u srcima, poÅ¡tovanjem u rijeÄima i poniznoÅ¡Ä‡u pred onima koji su u Domovinskom ratu "svoj Å¾ivot dali za prijatelje", upalili su svijeÄ‡e na Dan sjeÄ‡anja na Å¾rtve Domovinskog rata, Vukovar i Å kabrnju, u spomen svih poginulih i nestalih, svih muÄenih i pogubljenih, branitelja i civila, za kojima se danas uzdiÅ¾u topli plamiÄci naÅ¡ih molitava i duboki naklon zahvalnosti.

4) U Äetvrtak, 7. studenog 2024., nakon veÄernje svete mise naÅ¡a braÄ‡a dominikanci izmolili su s pukom litanije dominikanskim svetcima i blaÅ¾enicima, te smo pristupili ÄaÅ¡Ä‡enju njihovih moÄ‡i u pokaznici, a Älanovi naÅ¡ega bratstva sudjelovali su u liturgijskom slavlju pjevanjem, misnim Äitanjem te Äastili relikviju, a naposljetku izmolili VeÄernju BoÅ¾anskog Äasoslova s ostalim Å¾upljanima.

5) ÄŒlanice i kandidatice naÅ¡ega bratstva koje pjevaju u Å¾upnom zboru BlaÅ¾eni Augustin KaÅ¾otiÄ‡ liturgijskim pjevanjem na svetoj misi prve nedjelje DoÅ¡aÅ¡Ä‡a u Å¡ibenskoj katedrali Svetoga Jakova te kratkim koncertnim programom uzveliÄale su prvu nedjelju DoÅ¡aÅ¡Ä‡a. Nakon duhovnog radnog vikenda i prelijepog gostoprimstva vrijednih Å¾upljana Å ibenika, moÅ¾emo reÄ‡i da smo na najljepÅ¡i naÄin kroÄile u DoÅ¡aÅ¡Ä‡e i otvorile vrata BoÅ¾iÄ‡u.

6) Blagdan BezgreÅ¡nog ZaÄeÄ‡a BlaÅ¾ene Djevice Marije, zaÅ¡titnice naÅ¡eg Reda u kojem naÅ¡a provincija nosi njeno ime kao Provincija NavjeÅ¡tenja BDM i koja je Svetom Dominiku predala molitvu krunice u zadatak, okupio je na duhovnu sveÄanost prezbiterskog i Ä‘akonskog reÄ‘enja brojne Å¾upljane Å¾upe Bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a, i naÅ¡e Å¾upe, te sestre dominikanke iz Trnja. NovoreÄ‘enici fr. Karlo Luka, fr. Mislav i fr. Kristijan su uz prisutnost svojih obitelji i redovniÄke, dominikanske obitelji, pred Bogom, braÄ‡om i narodom dali svoje Å¾ivote na raspolaganje Kristu.

7) 23. studenoga 2024. uoÄi nedjelje Krista Kralja, ugrijala je srca i duÅ¡e dominikanske obitelji koja je svjedoÄila sveÄanim zavjetima naÅ¡e braÄ‡e Mislava MatijaÅ¡iÄ‡a i Kristijana ZeliÄ‡a. ÄŒlanovi naÅ¡ega bratstva uz braÄ‡u i sestre dominikance, obitelji naÅ¡ih zavjetovanika te vjerniÄki puk, na ruke Provincijala p. Tomislava KraljeviÄ‡a po ovlasti UÄitelja reda, p. Gerarda Timonera, predali su obeÄ‡anje da Ä‡e tu apostolsku milost moliti i Å¾ivotom ju vrÅ¡iti.

8) U redovniÄkom Å¾ivotu naÅ¡e Ä.s. Ljubice JuriÄ‡ doÅ¡ao je trenutak da ponovo odgovori onom Glasu kojeg je Äula kao mlada djevojka kako bi krenula prema cilju od Boga zacrtanom: od KorÄule, preko Dubrovnika i Å ibenika, do Zagreba i sada do Subotice. Oprostili smo se s Ä. Ljubicom emotivno i dostojno.

PROSINAC

1) Prosinac smo obiljeÅ¾ili najradosnijom aktivnoÅ¡Ä‡u joÅ¡ od djetinjih dana, doÄekom Svetoga Nikole, koji je u organizaciji naÅ¡ega bratstva te uz pomoÄ‡ Älanica MZ Dva srca i dobrovoljki naÅ¡e Å¾upe nadario 117 djece koja su veselim smijehom i radoÅ¡Ä‡u, zajedno s brojnim roditeljima, tetama, bakama i djedovima, ispunili naÅ¡u crkvu.

2) Gdje je ljubav, prijateljstvo, ondje je i Bog! MeÄ‘ureligijski koncerti utemeljeni su davne 1992. godine, a od prvog koncerta, za dan izvedbe izabran je datum 10. prosinca, MeÄ‘unarodni dan ljudskih prava. Nakon Äetiri godine neodrÅ¾avanja, uz podrÅ¡ku ZagrebaÄke nadbiskupije, te podrÅ¡ku papinskog nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Giorgia Lingue, ovogodiÅ¡nje izdanje MeÄ‘ureligijskog koncerta odrÅ¾alo se u organizaciji DruÅ¾be BraÄ‡a Hrvatskog Zmaja, 10. prosinca 2024. I ovaj 25. jubilarni koncert naravno ne prolazi bez nas, a sluÅ¡ajuÄ‡i i gledajuÄ‡i vrhunski program drugih religija i denominacija, stjecanjem znanja o drugima, bolje razumijemo sebe.

3) Na tzv. Radosnu nedjelju DoÅ¡aÅ¡Ä‡a â€žnaraslaâ€ je dominikanska obitelj. Jedna Älanica LaiÄkog bratstva Bl. Augustin KaÅ¾otiÄ‡ Zlatica Marija zavrÅ¡ila je novicijat i poloÅ¾ila trogodiÅ¡nje zavjete, a jedan kandidat Josip Martin, uÅ¡ao je u novicijat. Misno slavlje je predvodio provincijal Tomislav KraljeviÄ‡ uz Å¾upnika i duhovnika Bratstva Maria Ilije UdoviÄiÄ‡a. Na zavrÅ¡etku mise, pater Mario Ilija pozvao je vjernike na razmiÅ¡ljanje â€“ Å¾ele li se i oni pridruÅ¾iti dominikanskim laicima. NaÅ¡e Bratstvo pruÅ¾ilo je punu podrÅ¡ku u sudjelovanju i molitvi.

4) 14. prosinca u naÅ¡oj Å¾upi Kraljice Svete Krunice fr. Mislav PeÄek predvodio je duhovnu obnovu za Älanove LaiÄkog bratstva svetog Dominika. Poput Korizme, i DoÅ¡aÅ¡Ä‡e nosi tu jednu pokorniÄku dimenziju u vidu pripreme, otvaranja naÅ¡ih srdaca, svojevrsnog praÅ¾njenja nas samih kako bi se otvorio prostor naÅ¡em Gospodinu. Nakon duhovnog nagovora, p. Mislav je u samostanskoj kapelici predvodio misno slavlje, da bi sve na kraju zavrÅ¡ilo zajedniÄkim domjenkom.

5) U zgusnuti raspored privatnih i vjerskih zbivanja DoÅ¡aÅ¡Ä‡a dodali smo i tradicionalno sudjelovanje u BoÅ¾iÄ‡nom sajmu kako bismo prikupili sredstva za potrebe Å¾upe - od grijanja i raznih popravaka, pa do nabave potrebnih nedostajuÄ‡ih stvari.

6) Posljednju subotu stare 2024. godine, proveli smo u duhovnom druÅ¾enju sa korisnicima Doma za starije osobe Maksimir. PoÄevÅ¡i sa svetom misom koju je predvodio naÅ¡ duhovnik p. Damir Å okiÄ‡, koji je nadahnutom propovijedi isprepleo subotnji blagdan Nevine djeÄice te nedjeljna misna Äitanja posveÄ‡ena blagdanu Svete Obitelji.

Rozalija Estera

NEVINA DJEÄŒICA I SVETA OBITELJ

Posljednju subotu ove sad veÄ‡ stare 2024. godine, proveli smo u duhovnom druÅ¾enju sa korisnicima Doma za starije osobe Maksimir. PoÄevÅ¡i sa svetom misom koju je predvodio naÅ¡ duhovnik p. Damir Å okiÄ‡, a koji je nadahnutom propovijedi isprepleo subotnji blagdan Nevine djeÄice te nedjeljna misna Äitanja posveÄ‡ena blagdanu Svete Obitelji, nastavili smo u blagdanskom ruhu i tonu druÅ¾enje uz raznolike kolaÄe i prigodna piÄ‡a. Sedam Älanova naÅ¡ega bratstva posluÅ¾ivalo je kavu, toÄilo sokove i Äaj te sudjelovalo u opuÅ¡tenim razgovorima radosnih korisnika i korisnica Doma. Uz prigodne rijeÄi zahvale i Äestitke u povodu boÅ¾iÄ‡nog blagdana, zaÅ¾eljeli smo nastaviti druÅ¾enja i u novoj, 2025. godini.

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIde702918052

________________________________________________________________________

DUHOVNA OBNOVA U DOÅ AÅ Ä†U 2024.

14.prosinca u naÅ¡oj Å¾upi Kraljice Svete Krunice fr. Mislav PeÄek predvodio je duhovnu obnovu za Älanove LaiÄkog bratstva svetog Dominika.

Ova duhovna obnova u vrijeme DoÅ¡aÅ¡Ä‡a koncipirana je upravo o dolasku Gospodina. Poput Korizme i DoÅ¡aÅ¡Ä‡e nosi tu jednu pokorniÄku dimenziju u vidu pripreme, otvaranja naÅ¡ih srdaca, svojevrsnog praÅ¾njenja nas samih kako bi se otvorio prostor naÅ¡em Gospodinu da On moÅ¾e doÄ‡i. RazmiÅ¡ljanje o Srcu Isusovu dolazi kao neÅ¡to doista korisno u ovoj pripremi. Tim viÅ¡e Å¡to Ä‡e sljedeÄ‡a godina biti posveÄ‡ena Presvetom Srcu Isusovu.

VaÅ¾no je promiÅ¡ljati o tri Isusova dolaska u doÅ¡aÅ¡Ä‡u, ne samo ka Onoga koji se rodio u vremenu, nego kao Onoga Äiji drugi dolazak iÅ¡Äekujemo, kada moramo stalno bdjeti, biti pripravni i u ÄeÅ¾nji za njime i u Njegovu dolasku na kraju vremena. Ne biti u strahu, veÄ‡ biti u miru i radosti. DoÅ¡aÅ¡Ä‡e je svakako u tom smislu izazov. NajvaÅ¾niji Njegov dolazak je u naÅ¡e otvoreno srce Å¡to se oÄituje u smislu pokore ustajanja na mise zornice, u Äinu milosrÄ‘a. Svaki je BoÅ¾iÄ‡ ujedno i vrijeme stresa, jako razliÄitih iskustava, kad Å¾elimo da sve bude divno i krasno, a to nije baÅ¡ uvijek tako jer se ponekad stavlja naglasak na ono svjetovno, prolazno, na savrÅ¡eno ureÄ‘enu kuÄ‡u, savrÅ¡enih viÅ¡e vrsta kolaÄa , a istovremeno se nismo upitali Å¡to Gospodin oÄekuje od nas. Danas se boÅ¾iÄ‡no vrijeme dogaÄ‘a u vremenu depresije, maloduÅ¡nosti, tjeskobe i straha, kad se kupuju knjige o psiholoÅ¡koj samopomoÄ‡i. Svjetovni sadrÅ¾aji bljeÅ¡te, sve prÅ¡ti od poziva kako se treba radovati bez prestanka, pokazivati kako je sve savrÅ¡eno. A tako zapravo zaboravljamo na naÅ¡e nutarnje stanje. Biti uistinu sretan krÅ¡Ä‡anin znaÄi neÅ¡to sasvim drugo tj. imati i nositi taj plod Duha Svetoga, a Å¡to opet ne znaÄi da ne smijemo biti i tuÅ¾ni, proÅ¾ivljavati bol zbog svega Å¡to nam ju nanosi. Ali usprkos svim vanjskim okolnostima, usprkos svim ljudskim osjeÄ‡ajima koji se kroz nas mijeÅ¡aju, mi znamo da je Gospodin s nama te da moÅ¾emo iskazivati i nositi radost. To je svojevrsni paradoks- istovremeno biti i tuÅ¾an i radostan.

BoÅ¾iÄ‡ je BoÅ¾ji dolazak. On je taj koji kuca na naÅ¡a vrata. U evanÄ‘elju po Luki Äitamo o Marti koja prima Isusa u svoju kuÄ‡u. Njezina sestra Marija sjedi do Njegovih nogu i sluÅ¡a rijeÄ NJegovu. Marta je sva zauzeta posluÅ¾ivanjem, sama posluÅ¾uje i pomalo negoduje zbog toga. Gospodin joj govori da se brine i uznemiruje za mnogo, a jedno je potrebno; potreban je onaj dio koji joj se neÄ‡e oduzeti. Marta je domaÄ‡ica, odgovorna je da svima bude ugodno, da svi budu posluÅ¾eni i zbog toga je Isus ne prekorava. Prekorio ju je Å¡to je u tom posluÅ¾ivanju zaboravila na ono bitno, a to je On koji je bitan u njezinu radu i posluÅ¾ivanju. Pogled njezin nije u tom trenu na Isusu, veÄ‡ na samoj sebi i problemima koje je u tom trenutku imala prema svojoj sestri. Mogla je biti uz Isusa da je njeno srce bilo usmjereno k Njemu. Marija je uistinu izabrala bolji dio jer joj je najbitnije bilo biti uza Nj, Äuti Ga . Tako bismo i mi sami trebali usmjeriti svoj pogled na Isusa u svim svojim djelatnostima. NaÄ‡i Ä‡emo se svi u trenutcima takvih stresova. Treba biti pripreman na to jer to su kuÅ¡nje, izazovi ili prilike koje Gospodin Å¡alje da nas ojaÄa u duhovnom Å¾ivotu, da ga produbi. Trenutci nemira i stresa su trenutci u kojima je potrebno odmah se okrenuti Gospodinu i Njega zvati. To je blagoslovljeni trenutak.

Kako Å¾ivjeti taj trenutak s Gospodinom? Kroz liturgijska Äitanja ovog vremena moÅ¾emo Äuti kako Isus poziva sve umorne i optereÄ‡ene da doÄ‘u k Njemu jer On Ä‡e ih odmoriti. On zna da Ä‡emo biti umorni i optereÄ‡eni. Ne moÅ¾emo uvijek biti u naponu snage jer nije ni On sam bio stalno u naponu snage. U tom naÅ¡em trenutku On Å¾eli da vapimo za Njime. UÄiti treba od Njega, uzeti jaram Njegov jer je bio krotka i ponizna srca i naÄ‡i Ä‡emo spokoj duÅ¡ama naÅ¡im. Isus istiÄe dvije kreposti u samome sebi kako bismo svoju pozornost usmjerili na te dvije kreposti, kako bi se naÅ¡a srca mogla sjediniti s Njegovim i rasti u svim ostalim krepostima koje su potrebne za duhovni sveti Å¾ivot. MoÅ¾e se iako Ä‡e biti borbe. Sve istjeÄe iz Njegova srca, iz poniznosti i krotkosti. Poniznost je stav naÅ¡e volje da uvijek slijedimo Istinu bez obzira na to kamo ona vodi. Sebe ispravno prosuÄ‘ivati, ljubiti Istinu, nuÅ¾no je biti ponizan, vidjeti sebe kakvi jesmo, ni veÄ‡ima ni boljima nego Å¡to jesmo, niti se umanjivati viÅ¡e nego Å¡to je potrebno jer bi to bila laÅ¾na poniznost. Prepoznati se kao ljubljena djeca BoÅ¾ja, u potpunosti krhki slabi i ovisni o Bogu i Njegovoj milosti bez koje bi naÅ¡i padovi bili stalni i Äesto katastrofalni. Najdublja, savrÅ¡ena poniznost je vidjeti se BoÅ¾jim oÄima. SavrÅ¡eno smo i potpuno ljubljeni, ali neizrecivo, zastraÅ¡ujuÄ‡e slabi i greÅ¡ni. Treba zahvaljivati Bogu Å¡to nam daje milost spoznanja da smo joÅ¡ viÅ¡e potrebni Njegove milosti i u Njegove se ruke svakog dana preporuÄivati.

Krotkost ili blagost je krepost koja podrazumijeva potrebu da mi iznosimo vlastitu pravdu kad nastane odreÄ‘eni gnjev ili ljutnja, koji nastaju u povredi i nepravdi koja nam se nanosi. Ponekad moÅ¾emo imati iluziju da je na nama uÄinjena nepravda pa se strasti gnjeva poÄinju manifestirati traÅ¾eÄ‡i nadoknadu. Krotkost je krepost koja ureÄ‘uje tu naÅ¡u potrebu da donesemo pravdu na ovaj svijet. Krotkost je nuÅ¾na za zajedniÄki Å¾ivot u zajednici. Nesvjesni vlastitih emocija svaÄ‘amo se, vrijeÄ‘amo, ne moÅ¾emo povuÄ‡i koÄnicu kad je potrebno. Slika za krotkost joÅ¡ od antiÄkih vremena je slika divlje zvijeri koju se drÅ¾i na lancu . Isus za sebe govori da je On krotka srca. Ako itko ima snagu, i to beskonaÄnu snagu, moÄ‡ s kojom moÅ¾e povrijediti i uniÅ¡titi nekoga, to je Bog, to je Isus koji zna zaÅ¡to je na svijetu; On iz ljubavi prema drugima odluÄuje nositi bol koja mu je nanesena. Ne vraÄ‡a je, ne osveÄ‡uje se iako to moÅ¾e, ali bira to ne napraviti. U tom vidu nas poziva da Ga nasljedujemo. Nije rijeÄ o plahosti ili nemoÄ‡i, nego u snazi kontrole u kojoj je mjeri potrebno uÄiniti Å¡to je dobro za bliÅ¾njega, Å¡to je u tom smislu BoÅ¾ja volja za nas. Ljubav prema Bogu je u tom trenutku bitnija od onoga kako Ä‡emo se mi osjeÄ‡ati. Krotkost je jako zahtjevna , traÅ¾i trud kako bismo rasli u njoj. KuÅ¡nja je prilika za donoÅ¡enje ispravne odluke koja Ä‡e vremenom postati lagana.

Bez poniznosti neÄ‡emo moÄ‡i vidjeti svoje nedostatke, a krotkost nas Äuva da ne idemo u ekstreme, da ne reagiramo pretjerano na vanjske podraÅ¾aje. NaÅ¡a blagost, krotkost treba biti vidljiva, napominje i sveti Pavao Filipljanima. Bog gradi i oblikuje kad nas stavlja u odreÄ‘enu priliku uÄiniti ono Å¡to je ispravno , gradeÄ‡i preko nas svoju ljubav prema svijetu.

Bez molitve ne moÅ¾emo. Boga treba moliti za konkretne stvari. Ako nemamo poniznosti, neÄ‡emo prepoznati za Å¡to treba moliti. Ako nismo svjesni koje su naÅ¡e slabosti, ako nismo iskreni prema sebi da nam je potrebna pomoÄ‡, neÄ‡emo moÄ‡i jasno moliti Boga za pomoÄ‡ upravo u tome, i neÄ‡emo dobiti milosti koje su nam potrebne da preÅ¾ivimo u tom smislu. Biti iskren prema sebi, konkretno moliti, suoÄiti se sa stvarnom slaboÅ¡Ä‡u i onda Ä‡e nam Bog to i dati. A za to je potrebna i spremnost za patnju, na bol, umrtviti svoje potrebe za ugodom ili uÅ¾itkom kako bismo mogli prihvatiti kriÅ¾ kad nam doÄ‘e. Krepost mrtvljenja, prihvaÄ‡anja kriÅ¾a je ispravan naÄin trpljenja kad ga Bog poÅ¡alje. Nema svetosti bez spremnosti na trpljenje. Bol je potrebna za izgradnju jer Isus je stalno proÅ¾ivljavao duboku bol, kao i Njegova Majka Marija. Gospodin nas poziva da po Njegovu primjeru ranjenoga srca ostanemo u krotkosti prihvaÄ‡ajuÄ‡i kriÅ¾, strpljivo, dopuÅ¡tajuÄ‡i Njegovu duhu da kroz nas djeluje na naÄin kako On to Å¾eli, u otvorenosti prema Njegovu vodstvu.

Äavao i njegova vojska djeluju preko naÅ¡e maÅ¡te, stvaraju odreÄ‘ene predodÅ¾be i mijenjaju postojeÄ‡e predodÅ¾be i ubacuju neÅ¡to novo Å¡to mijenja odreÄ‘enu sliku preko koje donosimo zakljuÄke, raÄ‘aju se emocije preko kojih nas navode na djelovanje da neÅ¡to kaÅ¾emo ili uÄinimo. Sve kreÄ‡e od tih naÅ¡ih predodÅ¾bi u glavi. Bog je Bog Istine. Äavao uvijek mijenja i izokreÄ‡e tu Istinu u vidu neke sitne prljavÅ¡tine, laÅ¾i koje malo pomalo dovode do krivih iluzija i zakljuÄaka. U tom smislu je vrlo lako manipulirati nama ako nemamo stalnu istinoljubivost, kako bismo izbjegli donositi krive zakljuÄke. To je mrtvljenje naÅ¡e maÅ¡te. Treba oÄistiti svoj um i pustiti Gospodina, biti u Å¡utnji, bez misli, pustiti da On djeluje. Tako se gradi jedna intelektualna krepost naÅ¡eg uma da ima kontrolu. Zato je vaÅ¾no odrÅ¾avati duh molitve.

Potom je fr. Mislav proÄitao deset savjeta sv. Ivana od KriÅ¾a kako moliti i vratiti se na ono bitno, posebno u nadolazeÄ‡e boÅ¾iÄ‡no vrijeme : u svemu slijediti stope Isusa Krista, izgraditi svoj Å¾ivot na Njemu jedinome, ne pouzdavati se u stvari koje te odvraÄ‡aju od molitve, ne moÅ¾eÅ¡ sluÅ¾iti dvojici gospodara; Otac izgovara samo jednu RijeÄ, tj. svoga Sina izgovarajuÄ‡i je u vjeÄnoj Å¡utnji jer samo u Å¡utnji moÅ¾emo Äuti BoÅ¾ju RijeÄ; pronaÄ‡i tiho i samotno mjesto i tamo se pomoliti, utroÅ¡iti svu snagu i polet svoje volje zazivati Ga i blagoslivljati; moliti ne znaÄi puno misliti, puno osjeÄ‡ati, puno Äiniti, nego biti voljan uistinu zatajiti samoga sebe radi Njega, Äuvati tajne BoÅ¾je ljubavi; pripaziti da imaÅ¡ Äistu savjest, volju sasvim utvrÄ‘enu u Bogu, misao okrenutu Njemu, Å¡to bivaÅ¡ jednostavniji, to si korisniji Crkvi i svijetu. Vjera, nada i ljubav odvraÄ‡aju nas od svega i sjedinjuju nas s Bogom samim; tko bjeÅ¾i od molitve, bjeÅ¾i od svakoga dobra, nikad ne napustiti misaonu molitvu jer je ona snaga duÅ¡e, ne brzati u molitvi, ne prepuÅ¡tati se maloduÅ¡nosti nikada; u molitvi ne trebamo puno govoriti ni izmiÅ¡ljati razne ceremonije ili tehnike, dovoljno nam je ono Å¡to nas je nauÄio Isus Krist i to je ono Å¡to Otac uvijek sluÅ¡a, stoga budi jednostavan; oni koji su veoma aktivni i koji misle da Ä‡e svojim propovijedima i vanjskim djelima obuhvatiti Äitav svijet, neka dobro razmisle da bi mnogo viÅ¡e koristili Crkvi i da bi Bogu postali mnogo miliji, a da ne govorimo o dobrom primjeru koji bi time dali, kad bi upotrijebili barem polovicu svega vremena da provedu s Bogom, sve da njihova molitva i nije tako savrÅ¡ena.

Bog preko nas moÅ¾e uÄiniti velike stvari. Mi se ne moramo toliko truditi, Bog Å¾eli da budemo slobodni, radosni, davati se Njemu prvenstveno prihvaÄ‡ajuÄ‡i Njegove poticaje i kad je potrebno dati se drugima.

Slijedila su iskustva Älanova Bratstva o preprekama i zamkama u vlastitim Å¾ivotima, o doÅ¾ivljajima DoÅ¡aÅ¡Ä‡a i BoÅ¾iÄ‡a u obitelji.

Duhovni susret zavrÅ¡en je klanjanjem pred Presvetim Oltarskim Sakramentom i svetom misom.

Vjera Benedikta Mrvelj

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIded58679333

________________________________________________________________________

RAST DOMINIKANSKE OBITELJI

ZnaÄaj i ljepota bivstvovanja u dominikanskim laiÄkim bratstvima odnosno Å¡ire u Dominikanskoj obitelji najbolje se ogleda u susretu s drugim bratstvima, s ljudima s kojim dijelimo zajedniÄke vrijednosti i interese. Tako je bilo lijepo slaviti sv. misu u naÅ¡oj dominikanskoj konkatedrali na PeÅ¡Äenici, u crkvi Bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a, gdje je treÄ‡e nedjelje DoÄaÅ¡Ä‡a â€“ na Radosnu nedjelju narasla Dominikanska obitelj. Jedna Älanica LaiÄkog bratstva â€žBl. Augustin KaÅ¾otiÄ‡â€œ Zlatica Marija zavrÅ¡ila je novicijat i poloÅ¾ila trogodiÅ¡nje zavjete, a jedan hrvatski branitelj i pripadnik Tigrova uÅ¡ao je u novicijat â€“ Josip Martin. Misno slavlje je predvodio provincijal Tomislav KraljeviÄ‡ uz Å¾upnika i duhovnika Bratstva Maria Ilije UdoviÄiÄ‡a. Na zavrÅ¡etku mise, pater Mario Ilija pozvao je vjernike na razmiÅ¡ljanje â€“ Å¾ele li se i oni pridruÅ¾iti dominikanskim laicima.

Potom je nastavljeno druÅ¾enje i zajedniÄki ruÄak u jednoj od samostanskih dvorana. U sveopÄ‡em adventskom bljeÅ¡tavilu najljepÅ¡e je vidjeti kako svijetli Dominikova baklja.

Vladislav Albert

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId49c58031d2

________________________________________________________________________

XXV. MEÄURELIGIJSKI KONCERT

Gdje je ljubav, prijateljstvo, ondje je i Bog! MeÄ‘ureligijski koncerti utemeljeni su davne 1992. godine. Od prvog koncerta, za dan izvedbe izabran je datum 10. prosinca, MeÄ‘unarodni dan ljudskih prava. Nakon Äetiri godine neodrÅ¾avanja, uz podrÅ¡ku ZagrebaÄke nadbiskupije, te podrÅ¡ku papinskog nuncija u Republici Hrvatskoj nadbiskupa Giorgia Lingue, ovogodiÅ¡nje izdanje odrÅ¾alo se u organizaciji DruÅ¾be BraÄ‡a Hrvatskog Zmaja, 10. prosinca 2024.

DogaÄ‘aj u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski sastojao se iz dva dijela, molitvenog i glazbenog. U prvom dijelu sudjelovali su: RimokatoliÄka crkva, Srpska pravoslavna crkva (Mitropolija zagrebaÄko-ljubljanska), Makedonska pravoslavna crkva, Hrvatska starokatoliÄka crkva, Islamska zajednica u Hrvatskoj, Å½idovska opÄ‡ina Zagreb, GrkokatoliÄka crkva, EvangeliÄka crkva u RH i Protestantska reformirana krÅ¡Ä‡anska crkva u RH.

U glazbenom dijelu predstavili su se sljedeÄ‡i izvoÄ‘aÄi: Akademski muÅ¡ki zbor FER-a, PjevaÄki zbor M. Montiljo, MuÅ¡ki zbor hrama Svetih Kirila i Metodija u Ljubljani, Oratorijski zbor crkve sv. Marka Zagreb Cantores sancti Marci, Zbor Islamske gimnazije Zagreb i Oktet zbora Katedrale GrkokatoliÄke crkve.

Organizatori, a takoÄ‘er, i publika zahvalni su svim predstavnicima vjerskih zajednica u Republici Hrvatskoj koji su se ove godine odazvali i podrÅ¾avaju ovaj jedinstveni molitveni i kulturni, a nadasve humani projekt razumijevanja razliÄitosti kultura i vjera.

Rozalija/Estera

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId567239a81d

________________________________________________________________________

ODZIV GOSPODARU Å½ETVE

Blagdan BezgreÅ¡nog ZaÄeÄ‡a BlaÅ¾ene Djevice Marije, zaÅ¡titnice naÅ¡eg Reda u kojem naÅ¡a provincija nosi njeno ime kao Provincija NavjeÅ¡tenja BDM i koja je Svetom Dominiku predala molitvu krunice u zadatak, okupio je na duhovnu sveÄanost prezbiterskog i Ä‘akonskog reÄ‘enja brojne Å¾upljane Å¾upe Bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a, i naÅ¡e Å¾upe, te sestre dominikanke iz Trnja. NovoreÄ‘enici fr. Karlo Luka, fr. Mslav i fr. Kristijan su uz prisutnost svojih obitelji i redovniÄke, dominikanske obitelji, pred Bogom, braÄ‡om i narodom dali svoje Å¾ivote na raspolaganje Kristu.

Kako se to lijepo u ovakvim reÄ‘enjima kaÅ¾e, Bog koji je zapoÄeo, neka i dovrÅ¡i!

A na nama je i moliti i postiti za naÅ¡u braÄ‡u dominikance, kako je to istaknuo pomoÄ‡ni zagrebaÄki biskup, mons. Mijo Gorski.

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId6e48dd6538

________________________________________________________________________

OTVORILI SMO VRATA BOÅ½IÄ†U

ÄŒlanice i kandidatice naÅ¡ega bratstva koje pjevaju u Å¾upnom zboru BlaÅ¾eni Augustin KaÅ¾otiÄ‡ liturgijskim pjevanjem na svetoj misi u 11h u Å¡ibenskoj katedrali Svetoga Jakova te kratkim koncertnim programom uzveliÄale su prvu nedjelju DoÅ¡aÅ¡Ä‡a. Uz maestra fr. Bonifacija i vrijedne zboraÅ¡e, Å¡ibenÄani su mogli upoznati vrijedan rad na adventskim i marijanskim duhovnim skladbama majstora cijele Hrvatske, a posebno se lijepo orila Oda Kraljici Svete Krunice. Nakon duhovnog radnog vikenda i prelijepog gostoprimstva vrijednih Å¾upljana Å ibenika, moÅ¾emo reÄ‡i da smo na najljepÅ¡i naÄin kroÄile u DoÅ¡aÅ¡Ä‡e i otvorile vrata BoÅ¾iÄ‡u.

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId34e34254ed

________________________________________________________________________

GOSPODAR Å½ETVE POSLAO JE RADNIKE U Å½ETVU SVOJU

Hladna subotnja veÄer 23. studenoga 2024., uoÄi nedjelje Krista Kralja, ugrijala je srca i duÅ¡e dominikanske obitelji koja je svjedoÄila sveÄanim zavjetima naÅ¡e braÄ‡e Mislava MatijaÅ¡iÄ‡a i Kristijana ZeliÄ‡a. ÄŒlanovi naÅ¡ega bratstva uz braÄ‡u i sestre dominikance, obitelji naÅ¡ih zavjetovanika te vjerniÄki puk, na ruke Provincijala p. Tomislava KraljeviÄ‡a po ovlasti UÄitelja reda, p. Gerarda Timonera, predali su obeÄ‡anje da Ä‡e tu apostolsku milost moliti i Å¾ivotom ju vrÅ¡iti.

Po zavrÅ¡etku svete mise izmolile smo VeÄernju Äasoslova, posebno se u proÅ¡njama spomenuvÅ¡i naÅ¡e dvojice zavjetovanika te kao i svaki puta, uz posebne proÅ¡nje da se umnoÅ¾i Red propovjednika.

Fr. Mislavu i fr. Kristijanu Å¾elimo da ih naÅ¡a Majka i Kraljica Svete Krunice prikaÅ¾e Isusu, kao i svoje druge sinove i kÄ‡eri, da budu dostojni poslanja koje im je povjerila.

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdac97acaea9

________________________________________________________________________

TEBI, GOSPODINE, UZDIÅ½EM DUÅ U SVOJU

ÄŒlanovi naÅ¡ega bratstva, zajedno sa Å¾upljanima, predvoÄ‘eni naÅ¡om braÄ‡om dominikancima, sa sjetom u srcima, poÅ¡tovanjem u rijeÄima i poniznoÅ¡Ä‡u pred onima koji su u Domovinskom ratu "svoj Å¾ivot dali za prijatelje", upalili su svijeÄ‡e u spomen svih poginulih i nestalih, svih muÄenih i pogubljenih, branitelja i civila, za kojima se danas uzdiÅ¾u topli plamiÄci naÅ¡ih molitava i duboki naklon zahvalnosti.

Neka im je laka hrvatska gruda, beskrajno im bilo BoÅ¾je milosrÄ‘e, da im svjetlost vjeÄno svijetli, poÄivali u miru.

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIddb6081ce6f

POKOJ VJEÄŒNI BIJELIM SESTRAMA!

U rano subotnje poslijepodne, mrvice magle i vuneni oblaci nisu nas sprijeÄili da zajedno s naÅ¡im duhovnikom, p. Damirom, obiÄ‘emo posljednje ovozemno poÄivaliÅ¡te naÅ¡ih sestara dominikanki na MiroÅ¡evcu. IzmeÄ‘u valovlja Å¾utih grmova, crvenih struÄaka i ruÅ¾iÄastih buketa, leÅ¾e pokrivene toplim plamiÄcima svijeÄ‡a i naÅ¡e pokojne sestre. One su bile i Marte i Marije svojoj braÄ‡i, vjerne druÅ¾ice svojim sestrama i uzor svojemu narodu. Sigurni da su za dolazak ZaruÄnika pripravile dovoljno ulja u svojim svjetiljkama, pomolivÅ¡i se i nad njima, i nad sobom, ostavili smo ih da snivaju poput blistavih bijelih ruÅ¾a.

Do susreta kod Gospodina...

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIddbdf3616c9

________________________________________________________________________

SVI SVETI REDA PROPOVJEDNIKA

U Äetvrtak, 7. studenog 2024., nakon veÄernje svete mise naÅ¡a braÄ‡a dominikanci izmolili su s pukom litanije dominikanskim svetcima i blaÅ¾enicima, te smo pristupili ÄaÅ¡Ä‡enju njihovih moÄ‡i u pokaznici, a Älanovi naÅ¡ega bratstva sudjelovali su u liturgijskom slavlju pjevanjem, misnim Äitanjem te Äastili relikviju, a naposljetku izmolili VeÄernju BoÅ¾anskog Äasoslova s ostalim Å¾upljanima.

Svi sveti Reda propovjednika molite za nas!

LITANIJE DOMINIKANSKIM SVETCIMA I BLAÅ½ENICIMA

Gospodine, smiluj se!

Kriste, smiluj se!

Gospodine, smiluj se!

Kriste, Äuj nas!

Kriste, molimo, Äuj nas!

OÄe, nebeski BoÅ¾e, smiluj nam se!

Sine, Otkupitelju svijeta BoÅ¾e, smiluj nam se!

DuÅ¡e Sveti, BoÅ¾e, smiluj nam se!

Sveta Marijo, moli/te za nas!

Sveta Bogorodice,

Sveti Mihaele,

Sveti Gabrijele,

Sveti Rafaele,

Sveti Josipe,

Sveti Ivane Krstitelju,

Svi sveti anÄ‘eli i arkanÄ‘eli,

Svi sveti patrijarsi i proroci,

Svi sveti apostoli i evanÄ‘elisti,

Sveta Marijo Magdaleno,

Sveta Katarino Aleksandrijska,

Sveti Augustine,

Sveti oÄe Franjo,

BlaÅ¾ena Ivano, majko svetoga Dominika,

BlaÅ¾eni Reginalde Orleanski,

Sveti oÄe DominiÄe,

BlaÅ¾eni Bertrande,

BlaÅ¾eni Manese,

BlaÅ¾ena Dijano,

BlaÅ¾eni Jordane Saski,

BlaÅ¾eni Ivane iz Salerna,

BlaÅ¾eni Vilime Arnaud i drugovi,

BlaÅ¾eni ÄŒeslave Poljski,

BlaÅ¾eni Isnarde iz Vicenze,

BlaÅ¾eni Guala iz Bergama,

BlaÅ¾eni Petre Telmo,

Sveta Zdislavo,

Sveti Petre Veronski,

BlaÅ¾eni Nikola Paglia,

Sveti Hijacinte,

BlaÅ¾eni Gundisalve Amarantski,

BlaÅ¾eni SadoÄe i drugovi,

BlaÅ¾eni Egidije iz Vouzele,

Sveta Margarito Ugarska,

BlaÅ¾eni Bartolomeju iz Vicenze,

Sveti Toma Akvinski,

Sveti Rajmunde Penjafortski,

BlaÅ¾eni Inocente Quinte,

Sveti Alberte Veliki,

BlaÅ¾eni Ivane iz Vercellija,

BlaÅ¾eni Ambrozije Sansedoni,

BlaÅ¾ena Cecilijo,

BlaÅ¾eni Jakove Varaginski,

BlaÅ¾eni Benedikte XI.,

BlaÅ¾eni Jordane iz Pise,

BlaÅ¾ena Emilijo Bicchieri,

BlaÅ¾eni Jakove Salomoni,

Sveta Janjo iz Montepulciana,

Sveta Margarito iz Castella,

BlaÅ¾eni Augustine KaÅ¾otiÄ‡u,

BlaÅ¾eni Jakove Benfatti,

BlaÅ¾eni Dalmacije Moneru,

BlaÅ¾ena Margarito Ebner,

BlaÅ¾ena Villana delle Botti,

BlaÅ¾eni Petre Rufijski,

BlaÅ¾eni HenriÄe Suso,

BlaÅ¾eni Antune Pavoni,

Sveta Katarino Sijenska,

BlaÅ¾eni Marcolino iz Forlija,

BlaÅ¾eni Rajmunde iz Capue,

BlaÅ¾eni Andrija Franchi,

Sveti Vinko Fererski,

BlaÅ¾ena Klaro Gambacorta,

BlaÅ¾eni Ivane Dominici,

BlaÅ¾eni Alvaro iz Zamore,

BlaÅ¾eni Andrija Abellone,

BlaÅ¾eni Stjepane Bandelli,

BlaÅ¾eni Petre Geremia,

BlaÅ¾eni Angelico,

BlaÅ¾eni Antune della Chiesa,

BlaÅ¾eni Antonino iz Firence,

BlaÅ¾eni Antune Neyrot,

BlaÅ¾ena Margarito Savojska,

BlaÅ¾eni Bartolomeju Cerveri,

BlaÅ¾eni Mateju Carreri,

Sveti Aleksandre Longo,

BlaÅ¾eni Konstantine Fabrijanski,

BlaÅ¾eni Kristofore Milanski,

BlaÅ¾eni Damjane FinalborÅ¡ki,

BlaÅ¾eni Bernarde Scammacco,

BlaÅ¾ena Ivano Portugalska,

BlaÅ¾eni Jakove Ulmski,

BlaÅ¾eni Augustine iz Bielle,

BlaÅ¾eni Aimone Taparelli,

BlaÅ¾eni Sebastijane Maggi,

BlaÅ¾eni Marko Modenski,

BlaÅ¾ena Columba Rietska,

BlaÅ¾ena Magdaleno Trinska,

BlaÅ¾ena Ozano Mantovska,

BlaÅ¾eni Ivane Liccio,

BlaÅ¾eni DominiÄe Spadafora,

BlaÅ¾eni Hadrijane Forstescue,

BlaÅ¾ena Lucijo iz Narnija,

BlaÅ¾ena Katarino iz Racconigija,

BlaÅ¾ena Ozano Kotorska,

Sveti Pio V.,

Sveti Ivane Kelnski,

Sveti Ljudevite BertrÃ¡ne,

Sveta Katarino de Ricci,

Sveti Bartolomeju od MuÄenika,

BlaÅ¾eni Roberte Nutteru,

BlaÅ¾eni Alfonso iz Navarrete i drugovi,

Sveta RuÅ¾o Limska,

Sveti DominiÄe IbaÃ±ezu i drugovi,

BlaÅ¾ena Janjo od Isusa,

Sveti Martine iz Porresa,

BlaÅ¾eni Petre Higginse,

Sveti Franjo iz Capillasa i drugovi,

Sveti Ivane MacÃase,

BlaÅ¾eni Terence Oâ€™Brienu,

BlaÅ¾ena Ano Monteagudo,

BlaÅ¾eni Franjo PosadaÅ¡ki,

Sveti Mateju Alonso,

BlaÅ¾eni Petre Sanse i drugovi,

Sveti Vinko Lieme,

Sveti Hijacinte CastaÃ±eda,

BlaÅ¾ena Marijo Poussepin,

BlaÅ¾ena Katarino Jarrige,

Sveti Ignacije Delgado i drugovi,

Sveti Josipe Diazu i drugovi,

Sveti DominiÄe An-Khame,

Sveti Valentine Berrio-Ochoa i drugovi,

BlaÅ¾eni Ivane Josipe Lataste,

Sveti Franjo Colle,

BlaÅ¾eni Hijacinte Cormiere,

BlaÅ¾eni Petre Jurju Frassati,

BlaÅ¾eni Bartolomeju Longo,

Sveta Maria Alfonsina Danil Ghattas,

BlaÅ¾eni Bonaventura GarcÃa Paredese i drugovi,

BlaÅ¾eni Celestino JosÃ© Alonso Villaru i drugovi,

Sveti HenriÄe Izquierdo Palaciose i drugovi,

BlaÅ¾ena Maria AscensiÃ³n od Srca Isusova,

BalÅ¾eni Mihaele Czartoryski,

BlaÅ¾ena Julijo Rodzinska,

Svi sveti Reda, molite za nas!

JaganjÄe BoÅ¾ji, koji oduzimaÅ¡ grijehe svijeta, oprosti nam, Gospodine!

JaganjÄe BoÅ¾ji, koji oduzimaÅ¡ grijehe svijeta, molimo, usliÅ¡i nas, Gospodine!

JaganjÄe BoÅ¾ji, koji oduzimaÅ¡ grijehe svijeta, smiluj nam se!

Pomolimo se.

BoÅ¾e, izvore svake svetosti, Crkvu si svoju obogatio mnogim djelima svetaca iz Reda propovjednika. Daj da pristignemo vjeÄnoj radosti njihova druÅ¡tva u kraljevstvu Gospodina naÅ¡ega Isusa Krista, Sina tvoga, koji Å¾ivi i kraljuje s tobom i s Duhom Svetim, jedan Bog, u vijeke vjekova.

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId85636850c7

__________________________________________________________________________

SA SVETIMA PREMA SVETOSTI

Nakon maglovitog dana, uveÄer na Sve Svete dvije su Älanice naÅ¡ega bratstva obiÅ¡le posljednje ovozemaljsko poÄivaliÅ¡te naÅ¡e braÄ‡e dominikanaca na gradskom groblju Mirogoj, prisjetivÅ¡i se blagopokojnih naÅ¡e Provincije. Potom smo se u Gospodinu susrele s njima u prostorijama Radio Marije, kako bismo nakon tople okrjepe dobrodoÅ¡lice p. Fridla izmolile slavna otajstva Krunice naÅ¡oj Majci.

S vjerom u BoÅ¾je milosrÄ‘e koje je veÄ‡e od svih naÅ¡ih grijeha i nadom u ponovni susret s naÅ¡im dragim pokojnicima kod Gospodina, s Ljubavlju smo prebirale zrnca molitve Majci kao dar spasenju duÅ¡a.

â€œUvijek ima nade, jer Bog ima plan Äak i kada ti ne vidiÅ¡ put.â€ â€“ sveta Katarina Sijenska

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdb6b81f1c07

__________________________________________________________________________

â€žTI TREBAÅ DLANOVE MOJEâ€œ

DoÅ¡ao je joÅ¡ jedan trenutak u redovniÄkom Å¾ivotu naÅ¡e Ä.s. Ljubice JuriÄ‡ da ponovo odgovori onom Glasu kojeg je Äula kao mlada djevojka kako bi krenula prema cilju od Boga zacrtanom: od KorÄule, preko Dubrovnika i Å ibenika, do Zagreba i sada do Subotice.

Sestra Ljubica, dominikanka, roÄ‘ena je u Kraljevoj Sutjesci, u mnogobrojnoj vjerniÄkoj obitelji koja je iznjedrila joÅ¡ jednu dominikansku redovnicu, s. Bernardicu. Njezin put zapoÄeo je u sluÅ¾bi Doma Starih u KorÄuli gdje je osjetila da ju Gospodin zove postati redovnicom. OstavljajuÄ‡i svoj dotadaÅ¡nji Å¾ivot u svijetu, prepuÅ¡tajuÄ‡i se posve u ruke BoÅ¾je i onom Vjetru koji puÅ¡e gdje i kako hoÄ‡e, sestra Ljubica je ostala 20 godina u KorÄuli, da bi godinu dana bila u Dubrovniku, pa u Å ibeniku te konaÄno do danas u Zagrebu, u Å¾upi Kraljice Svete Krunice u Zagrebu, u kojem je 2.veljaÄe 2024. na Dan posveÄ‡enih osoba proslavila 25. godina svojih redovniÄkih zavjeta.

Ovih dana s. Ljubica ponovo pruÅ¾a svoje dlanove Gospodinu i svoga srca raÅ¾aren plamen i po BoÅ¾jem Promislu odlazi u Vojvodinu, u Suboticu u kojoj sestre dominikanke, poznate kao bile Äasne djeluju veÄ‡ 77 godina kao molitveno-apostolska Kongregacija AnÄ‘ela Ä†uvara, uÄvrÅ¡Ä‡ujuÄ‡i tako Hrvate u vjeri KatoliÄke Crkve, u vremenu nesklonom njihovoj nacionalnoj opstojnosti u Republici Srbiji, baÅ¡ kao oduvijek svjedoÄeÄ‡i svojim primjerom i Å¾ivotom, te bijelim habitom za predanje Bogu, Redu i narodu.

Hvala Ti, sestro Ljubice, na svakoj dobroj i blagoj rijeÄi, na predanosti s kojim si revno sluÅ¾ila gdje god se nalazila: u Domu Starih, u djeÄjem vrtiÄ‡u, u kuhinji i blagovaonici, u sakristiji, na klecalu pred Presvetim. Draga Ljube, neka Te prati sav BoÅ¾ji blagoslov tamo kamo odlaziÅ¡ â€“ Hrvatima u Vojvodinu! Ponesi im svu naÅ¡u bratsku ljubav i naÅ¡e srce hrvatsko. Budi im sol i svjetlo kao Å¡to si bila i nama.

Vjera Mrvelj

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdbc2d980b8e

__________________________________________________________________________

K MAJCI, U ZAGRLJAJ MEÄUGORJA

Kandidatica naÅ¡ega bratstva, sestra Koraljka, predana je hodoÄasnica, oduÅ¡evljena meÄ‘ugorskom Majkom koju Äesto posjeÄ‡uje. Njena saÅ¾eta misao prikaz je biti duhovnog iskustva djeteta zaljubljenog u Krista.

"Kada Gospa pozove u MeÄ‘ugorje duÅ¡a ne moÅ¾e nego odazvati se i pohitati po gutljaj BoÅ¾je Volje za svoj Å¾ivot i Å¾ivote bliÅ¾njih. Uvijek dobije pregrÅ¡t milosti i Mir u duÅ¡i. DuÅ¡e, ja vas ljubim jer je Moj Sin dao svoj Å½ivot za sve vas. Pa eto pohitajmo svi Gospi."

Koraljka PapiÄ‡

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId0a12a96a41

__________________________________________________________________________

JESENSKI AKVAREL VREMENA KROZ GODINU

S prvim danima kiÅ¡a i neÅ¡to hladnijeg vremena, zapoÄeli smo drugi, kraÄ‡i dio kalendarske godine oproÅ¡tajnom svetom misom zahvalnicom s naÅ¡im prvim duhovnikom p. Domagojem Augustinom poÄetkom rujna te ponijeli stijeg laiÄkog bratstva na tradicionalno hodoÄaÅ¡Ä‡e vjernika grada Zagreba na Mariju Bistricu.

Dio Älanica bratstva, ujedno zboraÅ¡ica Å¾upnog zbora BlaÅ¾eni Augustin KaÅ¾otiÄ‡, ispratile su pjesmom u brak naÅ¡u sopranisticu Franku te otpjevale svetu misu i kratak glazbeni program u slovenskoj dominikanskoj Å¾upi u PetrovÄu.

OsnaÅ¾eni pjesmom i svakodnevnom molitvom svete krunice i ÄŒasoslova, uz neizostavnu svetu misu, proveli smo druge izbore za sluÅ¾be u naÅ¡emu bratstvu 23. rujna 2024. kada nam je predstavljen naÅ¡ novi, drugi duhovnik, p. Damir Å okiÄ‡. Izbore je pratio zajedno s naÅ¡im Å¾upnikom p. Ivanom Marijom, kako bismo imali duhovnu zaÅ¡titu naÅ¡e braÄ‡e dominikanaca.

Nakon ljetne pauze, korisnici doma umirovljenika Maksimir s radoÅ¡Ä‡u su nas doÄekali u posljednju subotu rujna te smo nakon zajedniÄke svete mise u 9:30 u kapelici Doma, koju je predvodio p. Alojz ÄŒubeliÄ‡, nastavili druÅ¾enje u predvorju Doma, uz kolaÄe, kavu, sokove i pokoju laku notu.

Istoga dana poslijepodne, Älanovi laiÄkog bratstva sudjelovali su on line i neposredno na KatoliÄkom bogoslovnom fakultetu na webinaru Reda propovjednika s temom PronaÄ‡i odgovor dominikanske obitelji na rat u Ukrajini, gdje su predavaÄi izmjenjivali iskustva duhovne i psiholoÅ¡ke pratnje vojnika i civila te stradalnika tijekom Domovinskog rata, u poraÄ‡u, razmatralo se o pitanjima oprosta, pokajanja i pomirenja te su se prikazale sliÄnosti i razlike rata u Ukrajini i Hrvatskoj, s naglaskom u temi Crkva u Hrvatskoj i promicanje mira. P. Alojz ÄŒubeliÄ‡ odrÅ¾ao je pritom predavanje na temu Ratni dnevnik u Hrvatskoj, iznoseÄ‡i osobna iskustva za vrijeme novicijata u ratnom Dubrovniku devedesetih.

PoÄetak listopada obiljeÅ¾ilo je bogato trodnevlje uoÄi dana zaÅ¡titnice naÅ¡e Å¾upe, Kraljice Svete Krunice, u kojem smo kao njegovu najavu, odrÅ¾ali veÄ‡ tradicionalni koncert Ave Maria. Tijekom trodnevlja posluÅ¡ali smo zanimljive i uvijek aktualne teme u nagovorima braÄ‡e franjevaca nakon veÄernjih svetih misa, a ticale su se braka i roditeljstva, dok smo prvoga dana posluÅ¡ali crtice iz Å¾ivota Male Terezije od Djeteta Isusa.

Pred samu srediÅ¡nju sveÄanost Å¾upnog blagdana Kraljice Svete krunice, naÅ¡e je bratstvo izmolilo molitvu veÄernje ÄŒasoslova te zajedno sa susjednim dominikanskim bratstvom BlaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a s PeÅ¡Äenice predmolilo radosna otajstva krunice, koju Ä‡emo predmoliti svake veÄeri ovoga tjedna.

Zagrljeni Molbenicom, pod sigurnim plaÅ¡tem naÅ¡e Majke, Kraljice Svete Krunice, zahvalni, kako je naÅ¡ Å¾upnik zakljuÄio sveÄanu misu, "prvenstveno trojednom Bogu" i duhovno okrijepljeni nastavljamo put nepredvidljivog mora naÅ¡e svakidaÅ¡njice.

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId4d1245eb16

__________________________________________________________________________

RASPJEVANO BRATSTVO

Nekoliko Älanica naÅ¡ega bratstva uputile su se sa Å¾upnim zborom u kojem su dugogodiÅ¡nje pjevaÄice u dominikansku Å¾upu slovenskog pitoresknog mjesta PetrovÄe, Å¾upu posveÄ‡enu naÅ¡oj Majci, Pohodu BlaÅ¾ene Djevice Marije. Nakon liturgijskog pjevanja na svetoj misi tijekom koje smo nazoÄili prekrasnom duhovnom sakramentu krÅ¡tenja te obnovili krsne zavjete zajedno s roditeljima novokrÅ¡tenice i nazoÄnim narodom te posveti Å¡kolskih torbi uÄenika na poÄetku Å¡kolske godine, nastavili smo s kratkim glazbenim programom nakon svete mise.

Uz duhovnu pratnju naÅ¡eg Å¾upnika i maestra fr. Bonifacija te dobroga domaÄ‡ina p. Ivana ArzenÅ¡eka, bolskog sjemeniÅ¡tarca, spoznali smo kako jeziÄne barijere u duhovnim sferama i nema te lako pratili svetu misu na slovenskom jeziku.

Po zavrÅ¡etku obveznog programa u PetrovÄu, posjetili smo Å½alec okrijepili se u pivskoj fontani te nastavili prema crkvi i samostanu franjevaca u Olimiju gdje smo uÅ¾ivali u miomirisima ljekovitog bilja i cvijeÄ‡a koje ondaÅ¡nji fratri pretaÄu u ljekovite Äajeve, tinkture i pomade, dok su neki osladili dan u Äokoladarnici. Å etnjom uz Jelenov greben doÅ¡li smo uz pratnju slobodnih jelena i srna do krasnog vidikovca na cijelu olimijsku dolinu te se osvjeÅ¾eni lokalnim specijalitetima polako uputili prema Hrvatskoj.

Uz slavna otajstva krunice i pjesme zahvale naÅ¡oj Majci, zahvalni za joÅ¡ jedan duhovno radni dan, pred naÅ¡om Å¾upnom crkvom doÄekao nas je smiraj prvoga dana jeseni.

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId446a7baf07

__________________________________________________________________________

301. ZAVJETNO HODOÄŒAÅ Ä†E VJERNIKA GRADA ZAGREBA MAJCI BOÅ½JOJ BISTRIÄŒKOJ

ÄŒlanovi naÅ¡ega bratstva na ovogodiÅ¡nje zavjetno hodoÄaÅ¡Ä‡e na Mariju Bistricu krenuli su pod geslom Budi s nama svaki Äas u nedjeljno jutro autobusom zajedno s drugim vjernicima naÅ¡e Å¾upe te automobilima. Vjernike u autobusu je duhovno pratio naÅ¡ novi Ä‘akon, fr. Karlo.

KreÄ‡uÄ‡i se prema svetiÅ¡tu izmolile smo slavna otajstva Gospine krunice i Lauretanske litanije, zazivajuÄ‡i MajÄin blagoslov i zagovor na nas, naÅ¡e obitelji i naÅ¡u Å¾upnu zajednicu te sve one u potrebi. U svetiÅ¡tu smo susreli i Å¾upljane susjedne dominikanske Å¾upe koje je pratio fr. Mario Ilija, a dio vjernika se nakon suncem okupanog KriÅ¾nog puta na bistriÄkoj Kalvariji spustio u crkvu na otvorenom sudjelujuÄ‡i u sveÄanom euharistijskom slavlju. Euharistijskom slavlju koje je predvodio mons. DraÅ¾en KutleÅ¡a, nadbiskup zagrebaÄki, prethodila je sveÄana procesija koja je krenula od kapele Ave Maria, a stijeg naÅ¡eg laiÄkog bratstva Sveti Dominik i Å¾upe Kraljice Svete Krunice bio je ove godine istaknut i na oltaru.

Nakon vruÄ‡eg dana kasnog ljeta, uz molitvu radosnog otajstva Gospine krunice i pjesmom Suncu prosi vsaka roÅ¾a koja se stapala s bistriÄkim bregima, vratile smo se u Zagreb umorne od sunca, ali prepune darova Duha.

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId081893db8c

__________________________________________________________________________

S Bogom, ali ne i zbogom!

Prve srijede u rujnu naÅ¡e se laiÄko bratstvo, uz liturgijske ÄitaÄe koje je kao duhovnik vodio te pridruÅ¾ene Å¾upljane, oprostilo od dosadaÅ¡njeg i prvog duhovnika, p. Domagoja Augustina i zahvalilo mu na dosadaÅ¡njem odgoju uloÅ¾enom u naÅ¡u formaciju, od prvih koraka kao aspiranata i kandidata, preko novicijata te poloÅ¾enih zavjeta.

ImajuÄ‡i na umu da Hrvatska dominikanska provincija, kao i Hrvatska domovina, nije samo Zagreb, veÄ‡ i naÅ¡i samostani i kuÄ‡e u Bolu, PetrovÄu, Zenici ili Hamburgu, dubrovaÄki samostan u kojem je nove zadatke dobio p. Domagoj Augustin moÅ¾emo smatrati "drugim kvartom" Provincije i joÅ¡ jednim predivnim dijelom dominikanskog kolaÅ¾a na hrvatskim prostorima.

PremjeÅ¡taji u redovniÄkim, ali i drugim sveÄ‡eniÄkim sluÅ¾bama, su poput majke koja odgaja, pazi i tjeÅ¡i dijete dok ono ne odraste i ode, pa u krilo uzima drugo dijete na brigu. P. Domagoj Augustin bio je duhovni roditelj naÅ¡ega bratstva koji je svoju ulogu odgoja naÅ¡ih zavjetovanih treÄ‡eredaca dovrÅ¡io te svoju vjeru odlazi prenijeti drugoj duhovnoj djeci.

Uz prigodan domjenak oprostili smo se i zaÅ¾eljeli mu da i nadalje raste u redovniÄkoj duhovnosti i vjernosti Bogu, Redu i hrvatskom narodu, ali i da bude svjestan kako je samo Äovjek, potreban naÅ¡e svekolike potpore, prvenstveno molitvene.

Neka ga na tom putu i nadalje prate zagovori naÅ¡ih svetaca i blaÅ¾enika, a mi nastavljamo moliti za sve naÅ¡e redovnike i redovnice, naÅ¡u domovinu i naÅ¡ narod!

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId5681505249

__________________________________________________________________________

Ciklus Ljetna hodoÄaÅ¡Ä‡a: Spomendan svete Jelene KriÅ¾arice u Å kripu

Spomendan svete Jelene KriÅ¾arice, sveÄano je obiljeÅ¾en i ove godine u Å kripu, najstarijem mjestu na otoku BraÄu, koji se s pravom ponosi svojom prekrasnom crkvom, posveÄ‡enoj toj katoliÄkoj svetici. 18. kolovoza 2024. sveÄanom svetom misom, te procesijom kroz mjesto do kapelice u blizini crkve, mnogobrojni vjernici doÅ¡li su osjetiti duh prvih krÅ¡Ä‡anskih vremena. Sveta Jelena KriÅ¾arice, majka cara Konstantina Velikoga, koja je svojim poboÅ¾nim, jednostavnim i teÅ¡kim Å¾ivotom svjedoÄila snagu progonjene prve Crkve, svojim Ävrstim pouzdanjem u Boga bila je nadahnuÄ‡e ne samo svome sinu koji je odredio da progoni krÅ¡Ä‡ana moraju prestati, nego i mnogim drugim krÅ¡Ä‡anima koji su u novim okolnostima slobode i dalje nastavili vjerniÄki Å¾ivot kakav ga je u svojoj bogobojaznosti vodila sveta Jelena. Sveta Jelena bila je majka cara Konstantina Velikoga, kojega povijest pamti kao onoga koji je zaustavio brutalne progone krÅ¡Ä‡ana, a koji su trajali od samih poÄetaka Crkve pa sve do 313. god. Iako sam car nikada i nije postao krÅ¡Ä‡anin u punom smislu rijeÄi, nego se krstio tek na samrti, odgoj koji mu je nastojala pruÅ¾iti majka, kao i njezina poniznost i spremnost na podnoÅ¡enje nepravde, itekako su utjecale na carevu odluku o davanju slobode krÅ¡Ä‡anima i izjednaÄavanju krÅ¡Ä‡anstva s ostalim religijama Rimskoga carstva. Sveta Jelena je roÄ‘ena oko 250. god. u gradu Drepanonu (koji Ä‡e po njoj nositi i naziv Helenopolis), u tadaÅ¡njoj pokrajini Bitiniji u Maloj Aziji. Iako Ä‡e kasnije postati carica, roÄ‘ena je u vrlo siromaÅ¡noj obitelji, gdje je morala raditi teÅ¡ke poslove, pa je tako zapisano i da je bila sluÅ¾avka koja je radila u staji. Na tom ju je poslu upoznao njezin buduÄ‡i muÅ¾, ugledni vojskovoÄ‘a Konstancije Klor. Kao obraÄ‡enica na joÅ¡ uvijek progonjeno krÅ¡Ä‡anstvo, Å¾ivjela je skromno, poboÅ¾no i samozatajno. Tako je bilo sve dok Konstancije nije umro, odnosno dok na njegovo mjesto nije doÅ¡ao Konstantin, njegov i Jelenin sin. Konstantin je tako 306. god. pozvao majku na dvor i obasuo je svim Äastima, dao joj pristup carskoj riznici, izdao kovani novac s njezinim likom, dao joj naslov Augusta, te omoguÄ‡io da bude carica u punom smislu rijeÄi.

UnatoÄ takvim poÄastima, sveta je Jelena i dalje ostala skromna i ponizna, jasno uviÄ‘ajuÄ‡i da je Äovjekovo bogatstvo u duhovnim, a ne materijalnim dobrima. Svoj novi naÄin Å¾ivota iskoristila je tako Å¡to je na lakÅ¡i naÄin pomagala siromasima, darujuÄ‡i im novac i odjeÄ‡u, a jednako se tako zauzimala i za mnoge druge nepravedno progonjene, osuÄ‘ene, bolesne i u razliÄitim potrebama. Predaja kaÅ¾e kako je takve odbaÄene i prezrene ljude Äesto znala dovoditi na dvor, te ih ondje sama dvoriti. Njezin je Å¾ivot i krÅ¡Ä‡ansko opredjeljenje potaknulo i cara Konstantina da krÅ¡Ä‡anima daruje slobodu, pa je u takvim okolnostima carica majka mogla graditi crkve i kapele, a Crkva je preÅ¡la iz katakombi u dostojne prostore u kojima se moglo otvoreno slaviti Boga.Svoju poboÅ¾nost i vjeru htjela je joÅ¡ viÅ¡e uÄvrstiti, pa je 326. god. krenula na hodoÄaÅ¡Ä‡e u Svetu zemlju. Prema predaji, ali bez izravnije povijesne potvrde, naloÅ¾ila je da se prekopa Kalvarija i ondje je pronaÅ¡la Kristov kriÅ¾. Poradi toga se i naziva KriÅ¾arica. U Konstantinovo vrijeme ondje je niknula bazilika Svetog Groba, a predaja kaÅ¾e kako ju je upravo sveta Jelena dala podignuti. Iako se ne zna sigurno kada je i gdje umrla, predaja navodi kao dan smrti 18. kolovoza 330. god., a mjesto smrti Konstantinopol (Carigrad) ili Nikomediju. Tijelo joj je preneseno u Rim i ondje sahranjeno u sarkofagu, a danas se ti njezini zemni ostaci Äuvaju u jednom od vatikanskih muzeja. Ubrzo nakon smrti poÄeli su je Å¡tovati kao sveticu i veliku Å¾enu, a slavi se kao zaÅ¡titnica obraÄ‡enika, arheologa, problematiÄnih brakova, rastavljenih supruÅ¾nika.

Sveta Jelena KriÅ¾arica, kao i mnoge Å¾ene toga razdoblja u povijesti krÅ¡Ä‡anstva, mogu nam posvijestiti koliki je njihov doprinos u postanku i opstanku Crkve do danaÅ¡njih dana!

Izvori: https://www.vjeraidjela.com/sveta-jelena-krizarica/; foto: vlastita arhiva

Rozalija â€“ Estera

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId892900ec26

__________________________________________________________________________

POZDRAV S UREDNIKOM NAÅ E WEB STRANICE

Urednik web stranice naÅ¡eg laiÄkog bratstva, fr. Mario Ilija UdoviÄiÄ‡, preuzet Ä‡e u nedjelju, 25. kolovoza 2024., susjednu dominikansku Å¾upu BlaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a te mu ovom prilikom Äestitamo na izboru za Å¾upnika i Å¾elimo da ga na putu voÄ‘enja Å¾upe prati svaki blagoslov BoÅ¾ji.

S naÅ¡im fr. Marijom bili smo od njegovih ranih studentskih dana, sudjelovali na prelijepoj mladoj misi, sluÅ¡ali jezgrovite i jasne propovijedi koje bi uvijek zapoÄinjale zgodnom anegdotom ili pouÄnom priÄom, a mnogi penitenti naÅ¡li su utjehu u njegovim rijeÄima.

Za privremeni kraj jednog lijepog duhovnog druÅ¾enja, Älanovi bratstva i drugi Å¾upljani, nakon veÄernje molitve ÄŒasoslova oprostili su se uz zajedniÄku sliku.

Hvala ti fr. Mario i svako dobro!

Ivana Marta

__________________________________________________________________________

Proslava spomendana Svetog Dominika 2024. godine

U crkvi Kraljice Svete Krunice na Koloniji, 8. kolovoza sluÅ¾ena je sveÄana sveta misa, u Äast osnivaÄa Reda propovjednika, naÅ¡eg svetog Dominika! Na spomendan svetog Dominika po tradiciji, na taj dan dolaze franjevci sudjelovati s braÄ‡om dominikancima, i tako dostojno uzveliÄiti taj dan. Crkva je bila puna, iako je vrhunac godiÅ¡njih odmora. PjevaÄki zbor je pripremio prigodni repertoar. ÄŒlanovi LaiÄkog bratstva svetog Dominika sa sveÄanim dominikanskim kriÅ¾evima doÅ¡li su u lijepom broju. Za oltarom Å¾upnik Ivan Marija, Ä‘akon Ratko, u procesiji fr. GavriÄ‡, fr. PeÄek i drugi dominikanci, te uvijek rado viÄ‘eni braÄ‡a franjevci i franjevaÄki bogoslovi. Nakon mise skupili smo se u samostanskoj blagovaonici na domjenku koji je organizirao Å¾upnik, uz slatki doprinos Älanova Bratstva svetog Dominika!

Podsjetimo se ukratko biografskih podataka svetog Dominika

RoÄ‘en je u Å panjolskoj 1170. godine u plemiÄ‡koj obitelji. Prema legendi, majka mu je iÅ¡la na hodoÄaÅ¡Ä‡e u poznati samostan u Silosu. Legenda pripovijeda da je za hodoÄaÅ¡Ä‡a usnula san da joj iz utrobe iskaÄe crno bijeli pas s bakljom u ustima. Djetetu je dala ime Dominik, kao aluzija na domini canis, Gospodnji pas na latinskom, ali vjerojatnije po zaÅ¡titniku samostana Silos, svetom Dominiku opatu. Dominik se obrazovao u Valenciji. Kada je glad zahvatila cijelu Å panjolsku, Prodao je sav svoj imetak, ukljuÄujuÄ‡i i knjige potrebne za studij, kako bi nahranio siromaÅ¡ne. Kasnije se pridruÅ¾io regularnim kanonicima u Osmi i Äak postao i njihovim poglavarem. S mjesnim biskupom zaputio se u poslanstvo u Dansku, da bi odatle otiÅ¡li u Rim, u koji su prispjeli 1204. godine. Papa ih je poslao u Languedoc, na jugu Francuske, koji je tada bio uporiÅ¡te katara, kako bi ih obratili na pravu vjeru. Svojom disciplinom i asketskim naÄinom Å¾ivota zaradili su poÅ¡tovanje albigenza, odnosno katara. Dominik je u svojim raspravama bio toliko rjeÄit da mu se heretici nisu mogli suprotstaviti te ih se obratio velik broj. Ondje je 1206. osnovao i prvi dominikanski samostan. U Äesto nasilnom ratu koje su francuski velikaÅ¡i 1208. poveli protiv heretika, Dominik se uvijek zauzimao za milost. Prema nekim legendama, negdje u to vrijeme Dominik je oblikovao i molitvu krunice. Tri je puta odbio ponudu za biskupsku stolicu. 1215. Dominik, s joÅ¡ Å¡estoricom drugova, dobiva dopuÅ¡tenje osnovati vlastiti red, Red propovjednika ili dominikance. U srediÅ¡tu njihove karizme bilo je, kako im i ime, kaÅ¾e propovijedanje krÅ¡Ä‡anskog nauka. Red je formalno osnovao papa Honorije III. 1216. godine. Uskoro se red proÅ¡irio cijelom Europom. Dominik se zaputio u Rim gdje ga je papa imenovao svojim osobnim propovjednikom i teologom. I s tog je mjesta nastavio neprestano putovati, osnivajuÄ‡i nove kuÄ‡e svoga reda. U srpnju 1221. razbolio se od groznice te je zatraÅ¾io da ga polegnu na pod. Tako je nakon nekoliko tjedana bolesti i preminuo 6. kolovoza iste godine, u dobi od pedeset i jedne godine. Kanonizirao ga je papa Grgur IX. 1234. godine.

U nastavku, nakon ovih biografskih Äinjenica o svetom Dominiku donosimo razmiÅ¡ljanje jednog francuskog dominikanca. Fr. Jacques-BenoÃ®t Rauscher podijelio je razmiÅ¡ljanja o tome kako odrÅ¾ati vjeru i nadu, nadahnutu Å¾ivotom i po uzoru na svetog Dominika! U 13. stoljeÄ‡u sv. Dominik suoÄio se s ozbiljnom krizom u Crkvi svoga vremena. Njegov stav nas moÅ¾e potaknuti da idemo trima putovima, kako bismo i mi ostali na nogama kada se Äini da se u Crkvi sve ruÅ¡i. Fr. Jacques-BenoÃ®t donosi tri savjeta koji nam mogu biti putokaz i utjeha kada mislimo da je sve beznadno, a ovako ih je formulirao:

1. Usudi se plakati! Prvi dominikanci govore da su noÄ‡u u kapelici Äuli sv. Dominika kako plaÄe. Suze su pratile njegovu molitvu. Plakao je za grijehe svijeta, za patnje Crkve, razdirane podjelama i slabim odgovorom na Gospodinove pozive. To je odliÄan primjer za razmiÅ¡ljanje. Kada se Äini da se u Crkvi sve raspada, Dominik nas poziva da odvojimo vrijeme za razmatranje naÅ¡e tuge. Ta tuga znaÄi da nismo ravnoduÅ¡ni, da nas drame koje razdiru Crkvu pogaÄ‘aju jer duboko u sebi volimo Crkvu.

2. Upoznaj svoje korijene! Svjedoci Å¾ivota svetog Dominika nam govore kako je on bio Äovjek Ävrsto ukorijenjen u svojoj vjeri. Dobio je Ävrstu formaciju u Å panjolskoj gdje je roÄ‘en. Ta je formacija bila intelektualna, ali ne samo to. Bitan njezin dio bili su i susreti s vjernicima koji su u sv. Dominiku ostavili traga. Kad pogledamo svoje korijene, shvaÄ‡amo da Å¾elimo da poruka EvanÄ‘elja i dalje odjekuje svijetom, jer je neusporedivo bogata. Kada se Äini da se u Crkvi sve ruÅ¡i, dobro je vratiti se, poput svetog Dominika, svojim korijenima: nekom nama vaÅ¾nom biblijskom tekstu, dogaÄ‘aju koji je oblikovao naÅ¡ vjerniÄki hod, osobi Äija nas je vjera nosila naprijed. Ovo je drugi savjet koji nam Dominikov Å¾ivot daje: sjetimo se svojih korijena kako bismo shvatili koliko nas je naÅ¡a vjera uÄinila boljim ljudima. Pogledati svoje korijene znaÄi shvatiti da Å¾elimo da evanÄ‘eoska poruka i dalje odjekuje u svijetu, jer je neusporedivo bogata.

3. Pobijedi zlo dobrim! Sveti Dominik se suoÄio sa sveÄ‡enicima i biskupima koji nisu bili dorasli svom poslanju, ne samo zato Å¡to su Å¾ivjeli prebogato. Njihov stil Å¾ivota Å¡okirao je mnoge krÅ¡Ä‡ane koji su napuÅ¡tali Crkvu. Dominik je tada predloÅ¾io novi oblik vjerskog Å¾ivota usredotoÄen na siromaÅ¡tvo i prosjaÄenje koji bi bio viÅ¡e nadahnut EvanÄ‘eljem. Kada se Äini da se u Crkvi sve ruÅ¡i, sveti Dominik nas podsjeÄ‡a da moramo imenovati Å¡to nije u redu. Nikada ne smijemo dopustiti da nas zlo slomi. Moramo pronaÄ‡i nove naÄine izlaska iz krize, nadahnuti EvanÄ‘eljem i predajom Crkve. Svi to moÅ¾emo Äiniti na vlastitoj razini, kako ne bismo bili zapanjeni zlom, nego da se posvetimo nadvladavanju zla kreativnoÅ¡Ä‡u Duha Svetoga. Skandali nas lako potresu, pogotvo ako se dogaÄ‘aju jedan za drugim. Poput svetog Dominika, trebamo ponovno otkriti radost vjere i navijeÅ¡tanja EvanÄ‘elja. Tek tada moÅ¾emo ponovno izgraditi ono Å¡to treba obnoviti u Crkvi i posvetiti se tome da njezino poslanje viÅ¡e ne bude iskrivljeno.

Izvori:
https://hkm.hr/svetac-dana/sveti-dominik-2/
https://aleteia.org/2023/06/01/3-tips-from-st-dominic-for-when-the-church-disappoints-us

Rozalija â€“ Estera

8. kolovoza 2024.

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId5268aba613

__________________________________________________________________________

LJETNI KOLAÅ½ DOMINIKANSKIH LAIKA

VeÄ‡ sredinom lipnja osjetilo se sjetno, vruÄ‡e vrijeme koje je donijelo manje Å¾upljana na svetim misama, manje guÅ¾ve u gradu i pustoÅ¡ kroz najtoplije dijelove dana, no naÅ¡a zavjetovana braÄ‡a i sestre, kako je tko stizao od godiÅ¡njih odmora i putovanja, nastavili su s vjernim sudjelovanjem u Å¾upnim aktivnostima pomaÅ¾uÄ‡i pri ÄiÅ¡Ä‡enju crkve, u liturgijskom Äitanju i pjevanju te redovitoj zajedniÄkoj molitvi veÄernje ÄŒasoslova.

Nismo zaboravili niti korisnike Doma za starije Maksimir te slavna otajstva Krunice na Prvi petak koju molimo na radio Mariji. Tijekom srpnja polako smo molitvom i u mislima ispraÄ‡ali naÅ¡eg duhovnika p. Domagoja Augustina na svetim misama, te se pripremali u sudjelovanju trodnevlja uoÄi svetkovine Svetog Dominika predmoleÄ‡i krunicu BlaÅ¾enoj Djevici Mariji.

NaÅ¡i Älanovi vrijedno su i redovito slali svoje dojmove s duhovnih dogaÄ‘aja tijekom ljeta, doprinoseÄ‡i tako obogaÄ‡ivanju naÅ¡e web stranice, kreÄ‡uÄ‡i se polako ususret jeseni, u tom savrÅ¡enom krugu Å¾ivota kakvog ga je osmislio dragi Bog.

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId0f62f9df4c

__________________________________________________________________________

BLAGDAN BL. AUGUSTINA KAÅ½OTIÄ†A, 3.KOLOVOZA 2024. GODINE

Na blagdan bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a ove godine sveÄano euharistijsko slavlje predvodio je mons. Tomo VukÅ¡iÄ‡, nadbiskup metropolit vrhbosanski i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata u Bosni i Hercegovini.

Biskupova propovijed se nadovezala na evanÄ‘elje o Dobrom pastiru koji Å¾ivot svoj polaÅ¾e za ovce svoje. Ovom Isusovom misli najÄeÅ¡Ä‡e se pomisli na muÄenika koji polaÅ¾e Å¾ivot za ovce svoje. To polaganje Å¾ivota za ovce svoje moÅ¾e biti i u obliku primjera za nasljeÄ‘ivanje koje svako stado moÅ¾e naslijediti. Svaki narod se treba prisjeÄ‡ati svojih duhovnih velikana. NaÅ¡i velikani kao duhovni maratonci su pobjednici vlastitog maratona. Nije lako slijediti maraton bl. A. KaÅ¾otiÄ‡a koji je pokazao da je moguÄ‡e Å¾ivjeti svetost. Primjeri naÅ¡ih velikana su kao znakovi pored puta koji pokazuju da je netko tih putem veÄ‡ proÅ¡ao i da je prolazak moguÄ‡, a onda i da je svetost moguÄ‡a. Znakovi pored puta pokazuju Å¡to je stranputica a Å¡to pravi put prema vrhu.

Svaki od blaÅ¾enika je za svaki trenutak ljudske proÅ¡losti po neÄemu suvremen naÅ¡im danima u svom djelovanju. Bl. A. KaÅ¾otiÄ‡ je suvremen naÅ¡im danim u svom djelovanju:

- vrlo blizak narodu BoÅ¾jem osobito najsiromaÅ¡nijima,

- vrlo osjetljiv za druÅ¡tvenu pravdu i

- vrlo osjetljiv za duhovnu slobodu crkvenih pastira.

Jedan od pokazatelja koliko je svaki Äovjek velik je onoliko koliko je ponizan. Nema krÅ¡Ä‡anskih blaÅ¾enika bez Å¾ivljenja kreposti i poniznosti i samo tako se trÄi vlastiti maraton posveÄ‡enja. Pozvani smo da prepoznajemo svece iz vlastitog naroda kako bismo mogli rasti u vlastitoj svetosti. To je nasljeÄ‘ivanje koje trebamo naslijediti sa poÄetka biskupove propovjedi.

Nakon sv. Mise svi smo bili pozvani na osvjeÅ¾enje uz kolaÄe i piÄ‡e ispred Å¾upne crkve koje su pripremili Å¾upljani. I hvala im na tome. Bil je lijepo druÅ¾enje sa Å¾upljanima i hodoÄasnicima iz drugih Å¾upa.

Dubravka Katarina

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId2c2e3b2683

__________________________________________________________________________

Kratki osvrt na drugu veÄer trodnevlja na PeÅ¡Ä‡enici

Duboko i poticajno molitveno ozraÄje kroz propovijed u kojem nas je p.Petar GaliÄ‡ pouÄio kako je odsustvo radosti u srcu i na licima krÅ¡Ä‡anina znak i indikator da je kradljivac, Zli u blizini i da to uvijek trebamo preispitivati, zatim kroz sv.misu, do litanija blaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a i molitve za osloboÄ‘enje, iscjeljenje i ozdravljenje, p.GaliÄ‡ je vjerno svjedoÄio i prenosio Isusovu ljubav, radost i mir!

Kao dojenÄe na grudima majke... na krilu Nebeskog oca... kako je pater uvodio sve nas u molitvu ovim rijeÄima Svetoga Pisma... najbolje se moÅ¾e opisati veÄeraÅ¡nji susret!

Vesna Marija

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId1aba3029e2

__________________________________________________________________________

TRODNEVLJE NA POÄŒETKU DEVETNICE, KAÅ½OTIÄ†EVO 2024.

Ove godine je kao priprava za proslavu blagdana bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a u sklopu molitve devetnice odrÅ¾ana trodnevna duhovna obnova od 25. do 27. srpnja 2024. godine koju je vodio fr. Petar GaliÄ‡, OP, starjeÅ¡ina samostana sv. Dominik i upravitelj Nacionalnog svetiÅ¡ta bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a u Trogiru.

Prvi dan je bila tema kako ispravno moliti i Å¡to nas udaljuje od ispravne molitve. Molitva ukazuje kakav je naÅ¡ odnos s Bogom. Ako ne zraÄimo radost i ne osjeÄ‡amo unutarnji mir nakon molitve, moramo neÅ¡to mijenjati. Spominje se prispodoba o bogatom mladiÄ‡u. Bogati mladiÄ‡ se pridrÅ¾avao BoÅ¾jih zapovjedi ali nije bio spreman odreÄ‡i se svoga materijalnog bogatstva. Vezanjem za svoje materijalno bogatstvo nije bio spreman dati svoju nutrinu i tako se zatvorio za BoÅ¾ju milost. Kada Bogu dajemo svoju nutrinu nastaje radost i nada.

Drugi dan, fr. Petar govorio je o molitvi koja je povezana sa dobrom zemljom koja daje ploda. Na ovu temu se nadovezuje prispodoba o sijaÄu koji sije sjeme na Äetiri vrste tla. Od Äetiri vrste tla samo jedno daje ploda a to su oni koji Äuju i prime RijeÄ. Dobro tlo priprema Krist i sije ono dobro u nas.

TreÄ‡i dan se govorilo o RijeÄi â€“ od Boga je sve dobro. Potrebno je nauÄiti ispravno primati RijeÄi. U komunikaciji s ljudima pozvani smo da koristimo rijeÄi koje su za izgradnju i koje lijeÄe, osobe nisu stvari. NaÅ¡ Bog je doÅ¡ao meÄ‘u nas da s nama komunicira. BoÅ¾ji govor ima obzira prema Äovjeku. Tako i mi trebamo uvaÅ¾iti osobu koju nam je Bog stavio na put i dovesti ju Kristu.

Svaki dan nakon sv. Mise ispred kipa bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a molila se devetnica, a ovog puta i litanije BlaÅ¾eniku. A nakon molitve devetnice, prvi dan je odrÅ¾ano klanjanje pred Presvetim a druga dva dana se molilo za ozdravljenje i osloboÄ‘enje duÅ¡e i tijela.

Sve opisane kreposti imao je bl. Augustin KaÅ¾otiÄ‡. Dominikanci su u Trogir stigli 1265. godine, a blaÅ¾enik je roÄ‘en 1260. godine. Bl. Augustina su kao joÅ¡ petogodiÅ¡njeg djeÄaÄiÄ‡a privukli dominikanci svojom pristupaÄnoÅ¡Ä‡u, skromnoÅ¡Ä‡u i svojim Å¾arom propovijedanja. Stoga se molimo se bl. Augustinu KaÅ¾otiÄ‡u za ispravnu molitvu koja daje ploda i vodi nas do RijeÄi.

Dubravka Katarina

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId08176bd578

__________________________________________________________________________

Spomendan Svetih Joakima i Ane i Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba

Kako svake godine obavezno obiljeÅ¾avamo spomendan Svetih Joakima i Ane, ovaj puta to je bilo u zagrebaÄkoj crkvi na RudeÅ¡u. Crkva koja je svojom veliÄinom viÅ¡estruko manja od naÅ¡e na Koloniji, bila je prepuna toga dana za veÄernju sv. misu, a u procesiji poslije bilo je viÅ¡e stotina vjernika, koji su za kipom svetih Joakima i Ana, prolazili uskim ulicama toga kvarta, pjevajuÄ‡i Å¡irom otvorenih srca i s vidljivom velikom vjerom.

Misno slavlje uz mnogobrojne sveÄ‡enike, predvodio je provincijal Hrvatske salezijanske provincije sv. Ivana Bosca, Milan IvanÄeviÄ‡ SDB. U svojoj propovijedi sjajno je povezao Anu i Joakima, Marijine roditelje, s tekstom Poruke Svetoga Oca Franje za 4. Svjetski dan djedova i baka i starijih osoba koji se slavi Äetvrte nedjelje u srpnju.

â€žBog ne napuÅ¡ta svoje djece, nikada. Ni u poodmaklim godinama i kad tjelesne sile slabe, kad kosa posijedi i druÅ¡tvena se uloga smanjuje, kad Å¾ivot postaje manje produktivan i prijeti da se Äini beskorisnim. On ne gleda na vanjÅ¡tinu (usp. 1 Sam 16, 7) i ne oklijeva odabrati one koji se mnogima Äine beznaÄajnima. On ne baca nijedan kamen; naprotiv, â€žstarijiâ€œ je kamen siguran temelj na koje se â€žnoviâ€œ moÅ¾e staviti kako bi zajedno tvorili duhovnu kuÄ‡u (usp. 1 Pt 2, 5).â€ U ovom prvom odjeljku toga teksta Pape Franje reÄena je velika istina, koju bi trebali uvijek imati na umu.

Sveto pismo nigdje ne spominje roditelje BlaÅ¾ene Djevice Marije, ali Crkvena predaja ih pozna poimence, i to kao svetog Joakima i svetu Anu, a svjedoÄanstva o njima prije svega crpimo iz apokrifnog spisa iz 2. st. poznatog kao Jakovljevo protoevanÄ‘elje. Iako sa sigurnoÅ¡Ä‡u ne moÅ¾emo reÄ‡i tko su uistinu bili roditelji BlaÅ¾ene Djevice Marije i kakav im je bio Å¾ivotni put, ali bez imalo sumnje moÅ¾emo zakljuÄiti da je rijeÄ o odabranim osobama koje je Bog nagradio tolikom miloÅ¡Ä‡u da budu roditelji Majci BoÅ¾joj i djed i baka Spasitelju svijeta. GledajuÄ‡i Marijinu kasniju Å¾ivotnu mudrost i bezuvjetno predanje BoÅ¾joj volji, ne moÅ¾emo nego zakljuÄiti kako za to barem jednim dijelom moÅ¾emo zahvaliti i predanosti tih dvoje svetih ljudi.

Izvori:
https://ika.hkm.hr/novosti/papina-poruka-za-4-svjetski-dan-djedova-i-baka-i-starijih-osoba/
https://ika.hkm.hr/novosti/spomendan-sv-joakima-i-ane-proslavljen-u-crkvi-sv-ane-u-vatikanu/
https://www.vjeraidjela.com/sveti-joakim-i-sveta-ana/

Rozalija-Estera
26. srpnja 2024.

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdfe76807149

__________________________________________________________________________

S Gospom na odmor

Svakog ljeta Å½upa Vodnjan postaje mojoj zamjenskom Å¾upom. ProÅ¡le nedjelje zapoÄela je devetnica Gospi Karmelskoj. Å½upnik je tom prilikom pripremio listiÄ‡e papira i kutiju za sve one Å¾upljane i goste koji Å¾ele napisati svoje molitvene nakane. Kutija je bila izloÅ¾ena s Presvetim oltarskim sakramentom, u petak u crkvi Gospe Karmelske. Vrlo lijepa crkva sagraÄ‘ena 1630. godine. Tog je dana Presveto bilo izloÅ¾eno dvanaest sati. Å½upljani se sa izmjenjivali svakog sata i predvodili molitve. Nimalo lak zadatak na temperaturi od 35 Â°c, no na njima se nije primjeÄ‡ivao umor ili nemir. Posebno je lijep osjeÄ‡aj biti dio Å¾upne zajednice koja aktivno Å¾ivi svoju vjeru.

Å½eljka Veronika

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId8e82fa8666

__________________________________________________________________________

UPOZNAVANJE PULSKE KATEDRALE I TRAGOVI KRÅ Ä†ANSTVA U ISTRI

Posjetiti Pulu, a ne vidjeti pulsku Arenu je kao da u Puli i nismo bili, no isto moÅ¾e vrijediti i za Pulsku katedralu. Katedrala Uznesenja Marijina u Puli jedinstven je Å¾ivi spomenik sakralne graditeljske baÅ¡tine Europe u kojoj se vjera u Isusa Krista slavi veÄ‡ duÅ¾e od tisuÄ‡u i pet stotina godina. Iako u samoj katedrali nema puno pozlate i raskoÅ¡i, ta sakralna graÄ‘evina odiÅ¡e posebnom mirnoÄ‡om, koja je idealna za kontemplaciju i smirenu molitvu. SpecifiÄnosti koje se odmah zamjeÄ‡uju pri ulasku je poloÅ¾aj orgulja, koje su smjeÅ¡tene iza oltara i istaknuti kip sv. Tome apostola.

Katedrala Uznesenja Marijina u Puli stolna je crkva ranokrÅ¡Ä‡anske Pulske biskupije zasnovane sredinom III. stoljeÄ‡a pod jurisdikcijom antiÄko-rimske Coloniae Iuliae Polae. Biskupija je ozakonjena tek poÄetkom VI. stoljeÄ‡a te svjedoÄi da su u ranokrÅ¡Ä‡anskoj Puli Å¾ivotne okolnosti prethodile sluÅ¾benoj regulativi.

Katedrala je i danas sjediÅ¡te Pulske biskupije koja je od 1828. godine u sklopu sjedinjene PoreÄke i Pulske biskupije. SmjeÅ¡tena je uz sjeverozapadno priobalje povijesne jezgre antiÄko-rimskoga grada Pole, na juÅ¾noj strani pulskoga zaljeva, uz podnoÅ¾je danaÅ¡njeg KaÅ¡tela. Najnovija istraÅ¾ivanja potvrÄ‘uju izgradnju Katedrale na lokaciji antiÄkoga hrama. Katedrala je jedina saÄuvana graÄ‘evina starokrÅ¡Ä‡anskoga biskupskoga kompleksa Pule koji su Äinile dvojne bazilike, sjeverna trobrodna Bazilika Sv. Marije, juÅ¾na jednobrodna Bazilika Sv. Tome Apostola, krstionica kriÅ¾nog tlocrta na zapadu i biskupski dvor uz zaleÄ‘e krstionice, neposredno uz priobalne obrambene bedeme antiÄkoga grada. Pulska Katedrala izvorne je veliÄine 23 x 51 m ili 1173 mÂ². Jedinstven je Å¾ivi primjer starokrÅ¡Ä‡anske bazilike tipiÄne rimske organizacije prostora, pravokutnog tlocrta bez apside, sa polukruÅ¾nim upisanim platoom prezbiterija koji nosi subseliju - klupu za kler, s ophodnim prolazom - deambulatorijem, trijumfalnim lukom i podjelom u tri laÄ‘e koje se proteÅ¾u od ulaza do ravnoga zaÄelja crkve.

KrÅ¡Ä‡anstvo u Istri pojavilo se tijekom II. stoljeÄ‡a, a oko sredine III. stoljeÄ‡a djeluje hijerarhijski. Ime prvog pulskog biskupa je zagubljeno, a o krÅ¡Ä‡anstvu na tlu Pule svjedoÄi krÅ¡Ä‡anski laik, pulski muÄenik sveti German, koji prefektu Pule prigovara zbog proganjanja krÅ¡Ä‡ana te je u areni osuÄ‘en na smrt muÄenjem i pogubljen 284. godine. Prvi poznati pulski biskup bio je Antonius (510-545). Rana graÄ‘evinska intervencija krÅ¡Ä‡ana na gradskome Kapitoliju poÄinje uspostavom institucije prvog biskupa iz sredine III. stoljeÄ‡a kada Pula broji oko 3000 krÅ¡Ä‡ana. Transformacija antiÄkoga hrama Jupitera ZaÅ¡titnika u kompleks zgrada starokrÅ¡Ä‡anskoga biskupskog srediÅ¡ta Pule realizirana je u viÅ¡e graÄ‘evinskih faza. Njen danaÅ¡nji oblik i unutraÅ¡njost uklopili su se u sadaÅ¡njost, a tragovi proÅ¡lost pokazuju te faze promjene. Nekoliko minuta hoda od pulske Arene do Katedrale, kratak je i isplativ put do vlastite sabranosti i smirenosti u molitvi.

Izvori: Obad-VuÄina, M. Katedrala Uznesenja Marijina u Puli, Pula 2007, AntiÄka jezgra starokrÅ¡Ä‡anskoga biskupskoga srediÅ¡ta Pule, Pula 2021. https://www.biskupija-porecko pulska.hr/pulska-katedrala/

Rozalija - Estera

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdbd2887fc75

__________________________________________________________________________

NON NISI TE, DOMINE!

VruÄ‡u lipanjsku nedjelju pod najljepÅ¡im crkvenim krovom naÅ¡e domovine, pod geslom velikog dominikanca Svetog Tome Akvinskog, obogatio je naÅ¡ fr. Mislav PeÄek svojim mladomisniÄkim blagoslovom. SveÄanu liturgiju obiljeÅ¾ila je dominikanska bjelina naÅ¡e braÄ‡e i sestara redovnika, predivne crvene misnice koje su podsjeÄ‡ale na Dominikovu baklju RijeÄi koja je osvijetlila svijet te svijetloplava misnica naÅ¡eg fr. Mislava, njeÅ¾na poput Neba za koje Ä‡e svojim poslanjem pripremati brojne pozemljare. Uz perfektnu glazbenu pratnju vrhunskog crkvenog zbora Cantores Sancti Marci otplovili smo uz Odakove "SvrÅ¡i stopi moje" u mistiku naÅ¡e vjere, osjeÄ‡ajuÄ‡i duboku pripadnost vjeri i domovini pod zvonima Svetog Marka.

Ugodno druÅ¾enje nastavili smo s braÄ‡om dominikancima, sestrama dominikankama, laiÄkim bratstvima franjevaÄkog reda i naÅ¡im susjednim bratstvom te brojnim radosnim prijateljima mladomisnika i obitelji.

NaÅ¡em fr. Mislavu od srca Äestitamo te se ponosimo i radujemo njegovom nastavku studija u VjeÄnom gradu.

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdb2927814cd

__________________________________________________________________________

HODOÄŒAÅ Ä†E U BOKU KOTORSKU OD 30. SVIBNJA DO 2.LIPNJA 2024.

U kasno, pomalo kiÅ¡ovito veÄe 30.svibnja ove godine, hodoÄasnici iz dominikanskih Å¾upa bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a i Kraljice Svete Krunice uputili su se na hodoÄaÅ¡Ä‡e Boki kotorskoj, mjestima koja su iznimno znaÄajna za Hrvate katolike, kako one koji oduvijek Å¾ive na tim prostorima, tako i za sve Hrvate u Domovini i Å¡irom svijeta. Mnogi su hodoÄasnici veÄ‡ otprije bili u Boki, a mnogi i nisu. Tko god je, ili nije bio, svejednako Ä‡e se sloÅ¾iti s piscem Pavlom Butorcem, koji je davne 1928. napisao:â€œ Ima na zemlji krajeva gdje se Bog u prirodi javlja vanrednom njeÅ¾noÅ¡Ä‡u. Rijetki su. Zato i dragocjeni. U te rijetkosti, gdje priroda na pregrÅ¡t sasu svoje poizbor biserje, ubraja se odvajkada Boka kotorska. Ta svjetska ljepota, malo paÅ¾ena, a mnogo hvaljena, gdje ne znaÅ¡ Å¡to je romantiÄnije, da li cjelina ili pojedini dijelovi, ima Äudnih osebujnosti..â€œ

No, krenimo redom. Nakon duge i naporne noÄ‡ne voÅ¾nje stigosmo u Republiku Crnu Goru, u grad Budvu. Ako potraÅ¾ite na internetu podatke o tom gradu, saznat Ä‡ete samo koji se hoteli tamo nalaze, s koliko zvjezdica, gdje se najbolje jede i sl. I doista, grad je zapravo jedan ogromni hotel, ili hotel do hotela, mnogi u izgradnji, tik jedan do drugoga, s gomilom graÄ‘evinskog materijala da se lako dogodi da Äovjek padne pokuÅ¡avajuÄ‡i doÄ‡i do obale. Cijelim putem pratila nas je kiÅ¡a, zapravo pljusak; rijeke vode su natopile svu obuÄ‡u, a ni odjeÄ‡a nije proÅ¡la bolje. ProÅ¡li su dobro samo prodavaÄi kiÅ¡nih kabanica i kiÅ¡obrana! Ni voda, ni huka mutnih valova, ni vjetar, nisu nas zaustavili do prvog posjeta katoliÄkoj crkvi sv. Ivana Krstitelja u kojoj smo slavili svetu misu, a koju je predslavio Å¾upnik Ivan Marija TomiÄ‡, uz koncelebraciju mjesnog Å¾upnika don Filipa JanjiÄ‡a. Crkva je graÄ‘ena veÄ‡ u srednjem vijeku da bi mnoge arhitektonske preinake doÅ¾ivljavala kroz stoljeÄ‡a pa sve do danas. Nalazi se u starom dijelu grada. Do 1828. kad je ukinuta Budvanska biskupija bila je katedrala. Ono Å¡to ju Äini posebnom jest znamenita ikona Madone in punta tj. Budvanske Gospe, svetinja Budve, zaÅ¡titnica grada, ali i ponaosob ono malo katolika koji dolaze na bogosluÅ¾ja. Novi oltarni zid od muranskog stakla izradio je hrvatski slikar Ivo DulÄiÄ‡.

Nije da zaboravih reÄ‡i kako smo, prije posjeta crkvi sv. Ivana Krstitelja najprije posjetili Cetinje, grad za kojeg kaÅ¾u da je â€žmala balkanska Å vicarskaâ€œ. Do Cetinja smo u punom smislu rijeÄi doÅ¡li u oblaku kiÅ¡e i guste magle , vozeÄ‡i se doslovce nebu pod oblake. U gradu se nalaze kulturne ustanove, muzeji posveÄ‡eni povijesnim osobama poput Petra PetroviÄ‡a NjegoÅ¡a, kralja Nikoleâ€¦ Okrijepljeni toplom Äokoladom sa Å¡lagom, u kafiÄ‡u u kojem treÅ¡ti Prljavo kazaliÅ¡te, ispraÄ‡eni ljubaznim konobarima uz obvezatan â€žsreÄ‡an putâ€œ, uz pljusak, doÄ‘osmo i do cetinjskog manastira posveÄ‡enom roÄ‘enju Bogorodice. Jedan je od najznaÄajnijih manastira Srpske pravoslavne crkve u kojem se Äuvaju relikvije poput ruke sv. Ivana Krstitelja, dijelova kriÅ¾a Kristova i ikona Majke BoÅ¾je Filerimske, kruna sv. kralja Stefana DeÄanskog, kruna kralja Nikole I., Å¡tap Ivana I. CrnojeviÄ‡a itd. Crnogorsku pravoslavnu crkvu obiljeÅ¾ava tek jedna spomen-ploÄa u gradu Kotoru, u uliÄici koju biste jedva pronaÅ¡li.

U nastavku puta svraÄ‡amo u Dobrotu, gradiÄ‡ u opÄ‡ini Kotor, nekad simbol druÅ¡tveno-gospodarske i osobito bogate pomorske povijesti. Vrhunac dobrotskog brodarstva bio je u 19.stoljeÄ‡u kad je Dobrota imala 35 brodova i 443 Älana posade. Dobrotske obitelji imale su toliku moÄ‡ da su zamijenile kotorsku vlastelu u svim podruÄjima druÅ¡tvenog i kulturnog Å¾ivota. Kao i uvijek kroz povijest, a osobito za pljaÄkaÅ¡kog i ateistiÄkog Napoleonovog pohoda, potpomognutog engleskim uplitanjima i politiÄkim smicalicama, blokadama, pljaÄkama brodova, dobrotsko gospodarstvo dolazi u teÅ¡ku krizu. A nije bilo bolje ni za austrijske vlasti. Posebnu patnju doÅ¾ivljavaju Hrvati Boke u vrijeme Domovinskog rata kada doÅ¾ivljavaju pljaÄke i progone, te odlaze u matiÄnu domovinu iako su se tome protivili Äasni crnogorski intelektualci. O svemu tome iscrpno nam je govorio don Pavao MedaÄ, Å¾upnik Å¾upe sv. Eustahija. Crkva se u dokumentima spominje u 14. stoljeÄ‡u, a najviÅ¡e je stradala u potresu 1667. Izgradnja danaÅ¡nje crkve poÄela je u 18.stoljeÄ‡u. U njoj postoji riznica srebra, tekstila, Äipke, bogata knjiÅ¾nica. InaÄe sveti Eustahije bio je rimski vojnik, visoki Äasnik imenom Placid, koji je u jednom lovu progonio jelena neobiÄne veliÄine, kad je ugledao meÄ‘u njegovim rogovima svijetlu sliku Krista raspetoga te s neba Äuo glas koji ga je pozvao na spasenje besmrtne duÅ¡e. ZahvaÄ‡en tim glasom, dao se krstiti zajedno sa svoja dva sina i suprugom. ÄŒudesnom strpljivoÅ¡Ä‡u zbog vjere je podnio muke. Sveti Eustahije jedan je od 14 muÄenika, pomoÄ‡nika u svim Å¾ivotnim nedaÄ‡ama. Na slikama se prikazuje kao konjanik ili vitez s prepoznatljivim oznakama jelena sa svjetleÄ‡im rogovima i znakom kriÅ¾a, znakom muÄeniÅ¡tva. ZaÅ¡titnik je lovaca i Å¡umara. Uza crkvu se nalazi staro groblje na kojem poÄiva i don Branko Sbutega, sveÄ‡enik, pjesnik, skupljaÄ umjetniÄkog blaga, humanist i borac za prava Hrvata u Boki kotorskoj. Crkvu je oslikavao hrvatski umjetnik Jozo KljakoviÄ‡, dok je mozaik pod naslovom â€žHvala tebi, BoÅ¾e, Å¡to sam bio na ovom svijetuâ€œ izradio Edo MurtiÄ‡. Ako grom ponovo ne udari u crkvu kao 2003.godine, moÅ¾da se poveÄ‡a broj Hrvata koji dolaze na svetu misu. Zasad ih ima pe t e r o!

Boku kotorsku slobodno se moÅ¾e nazvati i Gospinim zaljevom jer su gotovo svi bokeljski gradovi zavjetovani BlaÅ¾enoj Djevici Mariji, o Äemu svjedoÄe mnoge kapelice i oltari podignuti Njoj u Äast. Ta vjeÄna povezanost Marije i Hrvata lako se uoÄava, od marijanskih pjesama (koje smo iz srca zapoÄinjali u svakoj prilici voÄ‘eni naÅ¡im fr. Bonifacijem), preko legendi i saÄuvanih obiÄaja. I kako piÅ¡e don Branko Sbutega , ona je â€žspasila sjeÄ‡anje na jedan vjerski, religiozni, kulturni i civilizacijski sloj bokeljske proÅ¡losti.â€œ Na mjestu danaÅ¡njeg otoÄiÄ‡a dizala se hrid ili Å¡krip. Predaja kaÅ¾e da je narod u Perastu i Boki nasipao kamen po kamen oko hridi i tako, kamen po kamen nastade Å¡koj Gospe od Å krpjela. 1452. godine dva brata ribara iz prastare obitelji MorteÅ¡iÄ‡a iz Perasta, u tamnoj noÄ‡i ugledala su svjetlost na hridi , sliku u liku Majke BoÅ¾je. PoboÅ¾no se pomolivÅ¡i, uzmu sliku i ponesu kuÄ‡i. Jedan od braÄ‡e uskoro teÅ¡ko oboli, ali pomoli se Gospi da ne umre dok se ne izmiri s Bogom. Tako i bi, nemoÄ‡ni brat ozdravi te se zahvali milosnoj Gospi Å¡to ga je izbavila iz oÄite smrti. Svake godine, do danas, zadrÅ¾ao se obiÄaj da 22. srpnja svaki muÅ¡karac koji ima vlastitu brodicu, nakrca hrpu kamenja i baci u more uokolo otoÄiÄ‡a na kojem je sagraÄ‘ena crkva u kojoj stoji slika Majke BoÅ¾je, Gospe od Å krpjela. Mnoge se laÄ‘e u toj prigodi poveÅ¾u u svojevrsni lanac pa nakon simboliÄnog bacanja kamenja sve zavrÅ¡i u radosnoj i zahvalnoj molitvi i pjevanju. Taj obiÄaj nazivlje se faÅ¡inada. UnutraÅ¡njost crkve bogata je pinakoteka, suzvuÄje zavjetnih ploÄica koje su dali izraditi peraÅ¡ki pomorci u znak zahvalnosti nakon oluja i brodoloma, bolesti i ratova. U muzejskom dijelu ne moÅ¾e se ne primijetiti najstariji krÅ¡Ä‡anski znak iz rimskog vremena. Tu je zbirka oruÅ¾ja, maketa, ulja na platnu, a sve pod ljepotom zeleno-plavog stropa na kojem su oslikani prizori iz Marijina i Kristova Å¾ivota, evanÄ‘elisti, anÄ‘eli, dok posebnu pozornost izaziva oltarna slika Gospe od Å krpjela, na podlozi od svile ukraÅ¡enoj zlatnim i srebrnim nitima. ZahvaljujuÄ‡i Äuvaru svetiÅ¡ta i Å¾upniku don SreÄ‡ku MajiÄ‡u koji doÄekuje i ispraÄ‡a hodoÄasnike i Äije je geslo â€žnije vaÅ¾no tko smo, ni Äiji smo, nego kakvi smo ljudiâ€œ, opet smo se zaljubili u naÅ¡u Majku, pokupovali reprodukcije Njezine slike, veselo uskoÄili u barku i zaorali debelim morem, praÄ‡eni s nekoliko dupina te krenuli na kopno.

NajveÄ‡i sakralni objekt i najveÄ‡a rimokatoliÄka crkva u Boki kotorskoj, crkva RoÄ‘enja BlaÅ¾ene Djevice Marije nalazi se u PrÄnju, poznata je i kao BogorodiÄin hram. Jedna je od najveÄ‡ih na Jadranu. NajveÄ‡i dio financiranja tj. pola svoje dobiti dali su prÄanjski brodovlasnici koji su ujedno dovozili bijeli korÄulanski kamen, vrlo cijenjeni graÄ‘evinski materijal. U crkvi se istiÄu dragocjene ikone, predmeti od srebra i zlata i drugi zavjetni darovi. Tu su i djela MeÅ¡troviÄ‡a, Lubarde, RadauÅ¡a i dr. Slika Majke BoÅ¾je naslikana je na dasci od cedrovine u 14.stoljeÄ‡u . Bokelji u strahu od MleÄana kriomice uzeÅ¡e svetu ikonu i odnesoÅ¡e je put Boke 1762. gdje se na radost PrÄnjana nalazi i Å¡tuje do danas. O Gospinoj pomoÄ‡i i Njezinu zagovoru takoÄ‘er svjedoÄe brojne zavjetne srebrne ploÄice.

Vjerojatno nitko od hodoÄasnika nije niÅ¡ta mogao, ni znao reÄ‡i o Ivi Visinu Äija bista stoji na jednom dijelu stuba koje vode do BogorodiÄinog hrama. Tko je bio taj Äovjek? I zaÅ¡to ga samo zaljubljenici u knjige enciklopedijskog tipa pronalaze na njihovim stranicama? ZaÅ¡to hrvatska djeca ne znaju o njemu niÅ¡ta i ne pronalaze niÅ¡ta u svojim udÅ¾benicima iz povijesti? ZaÅ¡to je tomu tako, teÅ¡ko je objasniti, ili bi bar iziskivalo puno viÅ¡e objaÅ¡njenja. Ivu Visina nazivali su hrvatskim Magellanom jer je prvi Hrvat koji je svojim brodom Splendid oplovio svijet. Bio je ugledan brodovlasnik, pomorac i trgovac, Äovjek kojem je brod bio i dom i hrana, a kapetan otac, uÄitelj i sveÄ‡enik. Svjestan rizika putovanja, ali spreman na odricanja i teÅ¡koÄ‡e, Ivo Visin proveo je na brodu u komadu 7 godina, 6 mjeseci i 19 dana. Austrijska vlada ga je odlikovala najveÄ‡im odlikovanjima za pomorske zasluge, poÄasnom zastavom Merito navali i ViteÅ¡kim kriÅ¾em reda cara Franje Josipa. Prije negoli se javio svojoj obitelji po izlasku s broda, bos je hodoÄastio do crkve RoÄ‘enja Bogorodice zahvaliti svojoj zaÅ¡titnici koja ga je izbavljala iz brojnih i Äesto smrtnih opasnosti. U Pomorskom muzeju nalaze odliÄja i reljefi koji prikazuju najvaÅ¾nije dogaÄ‘aje iz Å¾ivota Ive Visina i ostalih osoba iz povijesti Boke.

Nedaleko BogorodiÄinog hrama nalazi se i crkva svetog Nikole s franjevaÄkim samostanom, primjerom reprezentativne barokne arhitekture i zavjetno svetiÅ¡te prÄanjskih pomoraca. Samostan je imao svoju Å¡kolu, Å¡kolu za pomorce i ljekarnu te je tako bio kulturno srediÅ¡te u PrÄnju. Danas je to meÄ‘unarodno ekumensko srediÅ¡teâ€œ Don Branko Sbutegaâ€œ koji afirmira suÅ¾ivot, ravnopravni dijalog meÄ‘u pripadnicima razliÄitih konfesija.

Slikovito mjestaÅ¡ce, nekad najsiromaÅ¡nije mjesto u Boki, za koje kaÅ¾u da ga je nekoÄ‡ sveÄ‡enik posjeÄ‡ivao samo iz samilosti jer je toliko bilo siromaÅ¡no, jest Muo, Äije ime dolazi od imenice mul, Å¡to znaÄi pristaniÅ¡te. U Mulu je poÄivaliÅ¡te hrvatskog blaÅ¾enika Gracije Kotorskoga Äije je neraspadnuto tijelo preneseno u rodno mjesto 1810. godine, u crkvu BlaÅ¾ene Marije Djevice, PomoÄ‡nice krÅ¡Ä‡ana gdje je izloÅ¾eno u srebrnom sarkofagu. BlaÅ¾eni Gracija isticao se velikom poniznoÅ¡Ä‡u, svim svojim biÄ‡em bio je uronjen u molitvu, a pokazivao je znakove mistiÄnih doÅ¾ivljaja. Posebno je Å¡tovao presvetu Euharistiju. Zvao se Pavao KriloviÄ‡ kad je uÅ¡ao u augustinski red primivÅ¡i ime Gracija, te je poÄeo Å¾ivjeti kao redovnik u siromaÅ¡nom samostanu, radeÄ‡i i kao vrtlar. Iz njegove Ä‡elije Äesto su braÄ‡a mogla vidjeti neobiÄno svjetlo . Kao svaki Bokelj osobito je Å¡tovao Majku svojeg Gospodina Isusa. Umro je u Veneciji, na otoku sv. Kristofora na glasu svetosti, gdje mu je tijelo neraspadnuto poÄivalo sve do dolaska Napoleona i njegovih pljaÄkaÅ¡kih hordi. Tijelo su kao dragocjenu relikviju ponijeli redovnici odluÄivÅ¡i da ga je najbolje vratiti u njegovo rodno mjesto, u Muo. Dogodilo se to 1864. godine, a narod ga Å¡tuje do danas i moli za njegov zagovor. Sve nam je to lijepo ispripovijedao Å¾upnik don Robert Tonsati, sin Boke kotorske.

Na samom dnu zaljeva stoji srednjovjekovni grad uskih uliÄica, trgova, opasan bedemima, opjevan i opisan - grad Kotor, pod brdom sv. Ivana na kojem bdije crkva Gospe od Zdravlja. TeÅ¡ko je opisati ljepotu i ljupkost grada koji tako podsjeÄ‡a na Dubrovnik, ili pak na bilo koji stari grad na jadranskoj obali. OkruÅ¾en visokim liticama Å¡to dodiruju nebo, s pogledom na zaljev, Äesto zvanim najjuÅ¾nijim fjordom Europe, Kotor osvaja svakog posjetitelja ostavljajuÄ‡i ga bez daha. Na Trgu od oruÅ¾ja nalaze se renesansna KneÅ¾eva palaÄa, staro kazaliÅ¡te , zgrada nekadaÅ¡njeg Hrvatskog doma, barokne palaÄe i impozantna katedrala svetog Tripuna, sagraÄ‘ena 1166. godine, najvaÅ¾niji spomenik kulture ovoga grada, starija od crkve sv. Pavla u Londonu, crkve Notre Dame u Parizu, Bazilike svetog Petra u Rimu, ili Uspenskog hrama u Moskvi. Sveti Tripun, muÄenik, roÄ‘en je u maloj Aziji 232.godine. Zbog svoje silne vjere bio je obdaren miloÅ¡Ä‡u kojom je lijeÄio sve moguÄ‡e ljudske, i Å¾ivotinjske bolesti, a izgonio je i demone. Kao krÅ¡Ä‡anin podnio je muke za svoju vjeru i Krista Gospodina. Å tovanje svetog Tripuna proÅ¡irilo se po mnogim zemljama, kako katoliÄkima, tako i pravoslavnima, da bi mu i car Justinijan sagradio crkvu u Carigradu. ViÅ¡e od 1200 godina Äuvaju se njegove moÄ‡i u kotorskoj katedrali. ZaÅ¡titnik je vrtlara, vinogradara, a zazivaju ga i od najezde skakavaca i glodavaca.

Moglo bi se dugo nabrajati koja blaga Äuva u svojim njedrima ova katedrala: slike, stare knjige, pjesmarice, notne oslikane gregorijanske zapise, povelje, relikvijare s moÄ‡ima svetaca, crkveno ruho, ulomke kamenih spomenika s karakteristiÄnim hrvatskim pleterom. Divota oku i duÅ¡i!

Kao dio dominikanske obitelji put nas je odveo do crkve svete Marije u kojoj leÅ¾i naÅ¡a prva hrvatska blaÅ¾enica Katarina KosiÄ‡, redovniÄkim imenom Ozana Kotor(s)ka, pastirica uzviÅ¡ena srca, anÄ‘eo bijeli opjevan u pjesmama. Ta iznimna Å¾ena roÄ‘ena je 1493.godine u Relezima, malom mjestaÅ¡cu u Crnoj Gori. SluÅ¾eÄ‡i u kuÄ‡i kod plemiÄ‡ke obitelji BuÄ‡a , upoznaje se s katoliÄkom vjerom Å¾eleÄ‡i Å¾ivjeti blizu katedrale svetog Tripuna kako bi bila bolja sluÅ¾benica BoÅ¾ja. Tako je postala dominikanka, i to ne obiÄna redovnica, veÄ‡ tzv. zazidana djevica koja je desetljeÄ‡ima Å¾ivjela u minijaturnom prostoru koji je nije prijeÄio u kontaktu s vjernicima koji su dolazili po njezine savjete i zagovor. Pripisuju joj se brojna Äuda od mirenja zavaÄ‘enika i zagovora za spas Kotora od kuge, a najveÄ‡e Äudo je Äudo proroÅ¡tva da Bog neÄ‡e dopustiti Turcima Osmanlijama da poharaju Kotor. Dakako da je time ojaÄala snaga hrvatskih branitelja koji su uspjeÅ¡no obranili grad. Bio je poseban osjeÄ‡aj u duÅ¡i biti na svetoj misi koju je predslavio Å¾upnik Ivan Marija, pjevati Ozaninu pjesmu AnÄ‘ele bijeli i osjeÄ‡ati da je njezin duh s nama i pjeva. Doista, poseban doÅ¾ivljaj!

Nigdje kao u Boki kotorskoj Äovjek se ne moÅ¾e oteti dojmu i ne sjetiti se MatoÅ¡a i njegove pjesme Jesenje veÄe koja zapoÄinje â€žolovne i teÅ¡ke snove snivaju oblaci/ nad tamnim gorskim stranama..â€œ Neka je proljeÄ‡e, neka je veÄ‡ lipanj, ali slika olovnih oblaka nad morem okruÅ¾enim tamnim gorskim stranama i kiÅ¡a koja lijeva, pratila nas je skoro Äitavim putem. Sunce bi se samo na Äasak pokazalo i opet nestalo. Slike za pamÄ‡enje!

Hitamo prema Herceg Novom, gradu najuÅ¾eg dijela Boke kotorske, u tjesnacu Verige. Osnovao ga je bosanski kralj Tvrtko I. KotromaniÄ‡ 1382. U poÄetku se zvao Sveti Stipan, ali mu je ime dano po herceg Stjepanu VukÄiÄ‡u KosaÄi. Grad obiluje katoliÄkim crkvama . Sv. Jeronim, Sv. Leopold, Sv. Ante Padovanski, Gospa Karmelska, Sv. Roko, Sv. Petar, Sv. Ana, ali i pravoslavnima : Uspenje BogorodiÄino, Sv. Mihailo, Sv. Spas.

U crkvi svetog Jeronima doÄekao nas je mjesni Å¾upnik don SiniÅ¡a JoziÄ‡ koji je koncelebrirao naÅ¡em Å¾upniku Ivanu Mariji na svetoj misi nakon koje je odrÅ¾ao zanimljivo izlaganje o gradu i crkvi. Crkva je sagraÄ‘ena na mjestu gdje je nekoÄ‡ bila dÅ¾amija, a pretpostavlja se da je na tom mjestu bila crkva sv. Stjepana koju su sagradili dubrovaÄki majstori pod pokroviteljstvom Vlatka, sina herceg Stjepana. U crkvi svetog Jeronima nalaze se djela jednog od najveÄ‡ih baroknih slikara, Tripe Kokolje iz Perasta. Uza crkvu se stisnula kao njezin nerazdvojni dio crkvica posveÄ‡ena hrvatskom svetcu Leopoldu Bogdanu MandiÄ‡u koji se rodio u Herceg Novom. Nakon zanimljivih priÄa o svetom Leopoldu mogli smo se pokloniti njegovoj relikviji, a potom okrijepiti u Å¾upnikovu vrtu s fantastiÄnim pogledom na more i kopno koje poput ispruÅ¾enih ruku uranja u more.

Å to na kraju reÄ‡i o Boki kotorskoj, toj neprocjenjivoj riznici hrvatske kulture i katoliÄke vjere, o Bokeljima Hrvatima koji unatoÄ i usprkos svemu , iako malobrojni, opstaju u prostoru koji im Äesto (politiÄki) nije naklonjen. O toj baÅ¡tini brinu Bokelji nastanjeni u Republici Hrvatskoj kako bi saÄuvali tradiciju i baÅ¡tinu, priÄu i ljepotu Boke, ispisanu, opjevanu stihovima, ali obranjenu maÄem i sabljom u Äestim borbama s Osmanlijama koji Hrvate nikad nisu uspjeli poraziti. Povijest je to ispisana u gradovima, u zidinama njihovim, na oltarnim palama i starim grobljima. U tom BoÅ¾jem zaljevu kolijevka je hrvatskih svetaca koji su roÄ‘eni, ili ih je Providnost dovela u kraj u kojem miriÅ¡u naranÄe, koÄoperi se maslina i pjeva kos, kako piÅ¡e zadarska profesorica i knjiÅ¾evnica Vanda BabiÄ‡ GaliÄ‡ u knjizi Bokeljski zagovori.

Kopnom ili morem putujuÄ‡i, Äovjek ostaje zapanjen pred tolikom ljepotom i bogatstvom koji u sebi nosi Boka kotorska. Opisati sve Å¡to u njoj postoji kao trag Hrvata, na razmeÄ‘i vjekova i svjetova, bile bi potrebne godine.. Prisutnost Hrvata u tom kraju traje veÄ‡ od 6. i 7. stoljeÄ‡a; to je povijest opjevana u versima latinskima i narodnima u mozaiku hrvatskog identiteta. Sveukupnost prostora malog, ali vaÅ¾nog mjesta, svjedoÄi o veliÄini onih koji su u Boki sluÅ¾ili, Å¾ivjeli, ili odlazili iz nje da se nikad ne vrate, ali da je nose zauvijek u duÅ¡i . Ti svjetionici Boke su: Lovro Marinov DobriÄeviÄ‡, povjesniÄar umjetnosti iz 15. stoljeÄ‡a;Tripo Kokolja, hrvatski barokni slikar, Marko MartinoviÄ‡ glasoviti pomorski pedagog ; Matija ZmajeviÄ‡, pomorac i vojnik, admiral iz ugledne peraÅ¡ke obitelji na prijelazu iz 17. na 18. stoljeÄ‡e, Ivo Visin, hrvatski Magellan, pomorski kapetan; Vicko ZmajeviÄ‡, pjesnik i opat, zadarski nadbiskup; Pavao Butorac, Äuvar bokeljske opstojnosti, povjesniÄar i crkveni prelat; Viktor Vida, pjesnik 20.stoljeÄ‡a; Vjenceslav ÄŒiÅ¾ek, pjesnik Uzdaha Boke; MiloÅ¡ MiloÅ¡eviÄ‡, admiral Bokeljske mornarice, povjesniÄar, arhivist, pjesnik i glazbenik; don Branko Sbutega, dobri nemir Boke, Äudesan duh briljantne inteligencije, sveÄ‡enik, pjesnik, humanist; Ivan BrkanoviÄ‡, virtuoz hrvatskog glazbenog skladateljstva , akademik, ravnatelj ZagrebaÄke filharmonije; Rade PerkoviÄ‡, glumac, redatelj, intendant HNK u Splitu i mnogi drugi znameniti Hrvati Bokelji.

Bez obzira na trenutaÄne politiÄke prilike u Crnoj Gori pod dominacijom velikosrpske politike, osobito u odnosu prema manjinama i autohtonim Crnogorcima, moÅ¾emo reÄ‡i da nismo maloduÅ¡ni jer je Hrvat ratnik u svakom smislu, borac za jezik i prava na samostojnost kako bi bio svoj na svome stoljetnom ognjiÅ¡tu. I kako kaÅ¾e Vanda BabiÄ‡ GaliÄ‡ â€žnismo metafora, nego Äinjenica!â€œ

Na putu kuÄ‡i ostalo je posjetiti hrvatski Lourdes, svetiÅ¡te Gospe Lurdske u Vepricu blizu Makarske. SvetiÅ¡te je napravljeno po uzoru na peÄ‡inu Gospe Lurdske u Lourdesu. Osnovao ga je biskup splitsko-makarski Juraj CariÄ‡ koji je i pokopan u svetiÅ¡tu.

KiÅ¡a nas je pratila na polasku iz Zagreba, kiÅ¡a tijekom Äitava hodoÄaÅ¡Ä‡a, kiÅ¡a na povratku. No, niÅ¡ta nije umanjila kiÅ¡u milosti koju smo doÅ¾ivjeli i dobili od naÅ¡ih svetaca i Majke naÅ¡e Marije iz Bokokotorskog zaljeva. Svetci naÅ¡i hrvatski, molite za nas !

Vjera Benedikta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdb84f621d04

__________________________________________________________________________

BLAGDAN TIJELOVA U SV. FILIPU I JAKOVU

U Å¾ivotu malih dalmatinskih mjesta blagdan Tijelova koji uvijek prati Tijelovska procesija ima veliki znaÄaj Tako je bilo i ove godine u Sv. Filipu i Jakovu. Dok je u nedjelju pred blagdan bila puna crkva, na Tijelovo je bila prepuna kao i dvoriÅ¡te ispred crkve. VeÄ‡ dan prije u srediÅ¡tu mjesta obiljeÅ¾eno je kretanje procesije, a ulica je ispraÅ¾njena od automobila.

Nakon sv. Mise koja je zapoÄela u 18 sati krenula je tijelovska procesija. DomaÄ‡i Å¾upnik don Dario Matak nosio je pokaznicu. Na Äetiri postaje Äitalo se EvanÄ‘elje i molilo. Put je bio posut laticama cvijeÄ‡a. Procesija se kretala od od Å¾upne crkve Sv. Filipa i Jakova, preko rive, pored stare crkve Sv. Mihovila ulicom Kuntrata, Trgom Na vr sela, uz hotel Villa Donat nazad do Å¾upne crkve â€“ zapravo jezgrom mjesta.

Å½upa sv. Filipa i Jakova ustanovljena 1670. godine. Sv. Filip i Jakov ima Äetiri nebeska zaÅ¡titnika: sv. Filipa i sv. Jakova (3. svibanj) po Äijim je imenima nazvana Å¾upa, selo i opÄ‡ina, sv. Roka (16. kolovoz) kad se slavi Dan opÄ‡ine i sv. Mihovila (29. rujan) kada je feÅ¡ta. Novu crkvu Sv. Filipa i Jakova posvetio je u svibnju 1991. tadaÅ¡nji zadarski nadbiskup Marijan Oblak, kada je zadarski kraj veÄ‡ bio nagriÅ¾en nadolazeÄ‡im ratnim zbivanjima.

Sveti Filip, apostol, je bio prijatelj Ivana apostola i evanÄ‘eliste s kojim je skupa pripadao uÄeniÄkom krugu Ivana Krstitelja. Filip je imao tri kÄ‡eri koje su imale dar proroÅ¡tva. Sveti Jakov, apostol, koji se naziva "Stariji", sa svojim bratom Ivanom i svetim Petrom pripadao je najuÅ¾em krugu Isusovih apostola. Å½ivot je zavrÅ¡io muÄeniÄkom smrÄ‡u oko 42. godine u Jeruzalemu.

Kolika je ljepota ovog podneblja dovoljno govori da i dvoje mlaÄ‘ih dominikanaca nije odoljelo zovu rodnog kraja i danas su U sveÄ‡enici Zadarske nadbiskupije.

Vladislav Albert

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId1e10f7093f

__________________________________________________________________________

Svetkovina Presvetog Tijela i Krvi Kristove u crkvi Sv.BlaÅ¾a u Å¾upi Vodnjan-Istra

Jedan mali istarski gradiÄ‡, Vodnjan i crkva sv. BlaÅ¾a, postali su tijekom ljetnih mjeseci, joÅ¡ prije dvadesetak godina, moja druga Å¾upa. Crkva sv.BlaÅ¾a (graÄ‘ena je od 1760. do 1800.godine) poznata je i po tome Å¡to Äuva Äetriri tijela blaÅ¾enika i svetaca: Sv.Pavla, carigradskog nadbiskupa, bl.Leona Bemba, bl.Ivana Olinija, te bl. Nikoloze Burse.Tijela su dio bogate zbirke s viÅ¡e od 300 relikvija svetaca. Zanimljiva je i kopija Torinskog platna u originalnoj veliÄini. Svakako crkva sv. BlaÅ¾a i grad Vodnjan posebni su po mnogoÄemu, te odiÅ¡u povijeÅ¡Ä‡u, kulturom i duhovnoÅ¡Ä‡u. Ove godine zatekla sam se u Istri upravo u vrijeme svetkovine Tijela i Krvi Kristove. Nakon sveÄane dvojeziÄne (hrvatski i talijanski jezik) svete mise i poticajne propovijedi sadaÅ¡njeg Å¾upnika vlÄ. Damira Å tifaniÄ‡a, uslijedila je tijelovska procesija gradom. Iako je to tradicija stara 800 godina, redovito se u Å¾upi Vodnjan poÄela odrÅ¾avati od 2009. godine. (Nakon 1948. godine zbog reÅ¾imskog jednoumlja procesije se bile zabranjene. U nekim mjestima su odrÅ¾avane i nakon drugog svjetskog rata i zaÅ¾ivjele kao turistiÄka atrakcija).

Nakon mise, procesija je krenula iz crkve po slijedeÄ‡em rasporedu: Na Äelu je bio Å¾upljanin koji je nosio KriÅ¾, slijedili su ga Älanovi DVD-a noseÄ‡i zastave, potom orkestar, prvopriÄesnici s buketiÄ‡ima cvijeÄ‡a, ministranti s kadionicom i laÄ‘icom, Äetiri Å¾upljana koja su nosila baldahin, ispod kojeg je sveÄ‡enik u monstranci nosio Presveto Tijelo Kristovo, a pratili su ih Älanovi DVD-a Vodnjan, zbor i potom vjernici. Procesija se kretala po uliÄicama grada u kojemu su mjeÅ¡tani svoje prozore ukrasili cvijeÄ‡em, ukrasnim stolnjacima i svijeÄ‡ama. Pjevalo se s zborom cijelo vrijeme, do male kapelice sv. Roka, koju su vrijedne Å¾ene iz Å¾upe ukrasile cvijeÄ‡em i svjeÄ‡ama. Nako molitve i Äitanja evanÄ‘enja, obiÅ¡li smo joÅ¡ tri mjesta s postavljenim prekrasno ureÅ¡enim oltarima. Potom smo se vratili u crkvu gdje nam je sveÄ‡enik udijelio blagoslov.

Vrlo lijepo i dojmljivo iskustvo. Preplavio me i poseban osjeÄ‡aj zajedniÅ¡tva i radosti, jer su uz mjeÅ¡tane Vodnjana u procesiji sudjelovali i turisti iz raznih drÅ¾ava svijeta.
Podsjetilo me na Isusove rijeÄi iz EvanÄ‘elja :â€œJa sam Put, Istina i Å½ivotâ€œ.

Å½eljka Veronika

__________________________________________________________________________

O KRVI I VODO

OvogodiÅ¡nji blagdan Tijelova je za naÅ¡e laiÄko bratstvo imalo dodatni posebni znaÄaj; iznijeli smo proÅ¡le godine Å¾upniku prijedlog oÅ¾ivljavanja tijelovske procesije, koja je nekada redovito odrÅ¾avana u naÅ¡oj Å¾upi. Ove smo godine na pastoralnom vijeÄ‡u s radoÅ¡Ä‡u doÄekali vijest kako je samostanska skupÅ¡tina prihvatila naÅ¡ prijedlog te stavila tijelovsku procesiju u kalendar redovitih Å¾upnih dogaÄ‘anja. S veseljem smo se odazvali i pomogli idejama i osobnim doprinosom u nabavi cvijeÄ‡a i slaganju oltariÄ‡a, pjevanjem u zboru i drugim organizacijskim potrebama.

SunÄan i predivan dan joÅ¡ nam je jedan dar od Boga i potvrda da vjernima niÅ¡ta nije nemoguÄ‡e, jer dok su i samo dvojica okupljena u Isusovo ime, On je zajedno s njima. A nas je bilo na stotine, poput latica proljetnog cvijeÄ‡a koje su djevojÄice prosipale pred Presveti oltarski sakrament praÄ‡en pjesmom, BoÅ¾jom RijeÄi i dubokim naklonom poÅ¡tivanja i ljubavi.

ÄŒlanovi laiÄkog bratstva uz Molitvenu zajednicu Dva srca, dominikansku mladeÅ¾ iz DOME, mlade obitelji, brojne Å¾upljane, zbor, bogoslove te posveÄ‡eno praÄ‡enje naÅ¡ih sveÄ‡enika, fr. Ivana Marije i fr. Marija Ilije i sestre Ljubicu i Marinelu, pratili su Tijelo kao Å¡to je Krista na Kalvariju pratio vjerni puk; znajuÄ‡i Ävrsto u srcima da su Njegova Krv i Voda Å¡to potekoÅ¡e iz Srca, presveti izvor milosrÄ‘a za sve nas koji se uzdamo u Krista.

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdcb004e3821

__________________________________________________________________________

â€žGlas roÄ‘enih za Å¾ivot neroÄ‘enihâ€œ

U subotu 18. svibnja uoÄi blagdana Duhova u Zagrebu je odrÅ¾an ovogodiÅ¡nji Hod za Å¾ivot. Od suncem okupanog Trga Republike Hrvatske do zelene hladovine Zrinjevca, povorka tisuÄ‡a ljudi praÄ‡ena radosnom domoljubnom pjesmom u zajedniÅ¡tvu je hodala za Å¾ivot, dostojanstvo i zaÅ¡titu svakog ljudskog biÄ‡a od zaÄeÄ‡a do prirodne smrti. OdazvavÅ¡i se poticaju Duha Svetoga Å½ivotvorca, povorci su se prikljuÄile mnogobrojne mlade obitelji, djevojke i mladiÄ‡i, bake i djedovi, svojom prisutnoÅ¡Ä‡u iskazujuÄ‡i potporu roÄ‘enoj i neroÄ‘enoj djeÄici, njihovim majkama i oÄevima.

Dojmove sveÄane atmosfere ovoga dogaÄ‘aja saÅ¾ela je Cecilija: Bio je ovo moj prvi Hod za Å¾ivot. S nestrpljenjem sam ga Äekala vozeÄ‡i se u tramvaju i gledalamuokolo ljude da vidim ima li joÅ¡ netko majicu Hoda za Å¾ivot. DoÅ¡avÅ¡i na mjesto okupljanja kod HNK uoÄila sam mnogo mladih, ali i starijih ljudi, a ono posebno lijepo mnogo obitelji s djecom. Ta djeca nisu plakala, veÄ‡ su se svima smjeÅ¡kala i trÄala okolo s promotivnim balonima u ruci. Kroz djecu vidiÅ¡ radost Å¾ivota i onaj Å¾ivot koji se treba zaÅ¡tititi, za koji sam danas kao i mnogi drugi hodala.

Povorka je krenula oko 10:45 zajedno s malim autobusom s kojega se puÅ¡tala domoljubna glazba. Ljudi u povorci su pjevali, nosili prigodne transparente i slavili Å¾ivot svojom radoÅ¡Ä‡u, toplinom i osmjesima. Malo prije podneva doÅ¡li smo u park Zrinjevac. Mi mladi koji smo nosili transparente stali smo kraj paviljona zajedno s muÅ¡karcima koji su mahali hrvatskim zastavama. Pjevalo se i plesalo, a djeÄji smijeh posvuda je odjekivao. Nakon pjesama dobrodoÅ¡lice uslijedili su govori ljudi koji se aktivno bore za Å¾ivot, ali ne samo za Å¾ivot djeteta veÄ‡ i Å¾ivot majke. Istaknuli su kako je bitno boriti se za Å¾ivot od zaÄeÄ‡a, zaÅ¡tititi majku od trenutka kada sazna da je trudna te pruÅ¾iti podrÅ¡ku obiteljima s viÅ¡e djece. Å½ivot, Äiji god da je, dar je od Boga, a djeca su boÅ¾ji blagoslov. Iako nas je bilo mnogo skupa smo djelovali kao jedna obitelj, osjeÄ‡aj zajedniÅ¡tva bio je sveprisutan jer svi smo hodali za Å¾ivot, obitelj i Hrvatsku.

Ivna Veronika Amata i Cecilija Kocijan

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdb6091c08a6

__________________________________________________________________________

SVIBANJSKO PUTOVANJE U BOKU KOTORSKU I DUBROVNIK

PoÄetkom svibnja dvoje Älanova LB â€žSv. Dominikâ€œ uputilo se je na putovanje u Boku Kotorsku i Dubrovnik putem turistiÄke agencije. Iako je ovaj turistiÄki aranÅ¾man obuhvaÄ‡ao posjete katoliÄkim crkvama, s hodoÄasniÄkog aspekta je zahtjevnije â€“ jer se ne mora uvijek naiÄ‡i na sva otvorena vrata. Putovanje posebno dobiva na ljepoti nakon silaska s auto ceste i spuÅ¡tanja u dolinu Neretve pa kroz PeljeÅ¡ac i cijelo DubrovaÄko primorje do granice s Crnom Gorom. Putuje se preko PeljeÅ¡kog mosta, koji je kako to biva â€“ izazvao veliku pozornost putnika u odlasku i kraÄ‡e zadrÅ¾avanje ispred mosta, a veÄ‡ u povratku nije bilo posebnog interesa za ovu graÄ‘evinu.

Nakon ulaska u Crnu Goru â€“ prvo odrediÅ¡te bio je Herceg Novi s kraÄ‡im vremenom za razgledavanje. U istom aranÅ¾manu smo putovali prije pet godina, vodiÄica je tada nazvala Å¾upnika da nam otvori crkve, ali nije bio dostupan. Ovaj put, odvojili smo se od skupine i krenuli nizom â€žskalinaâ€œ prema crkvama. Å½upna crkva Sv. Jeronima, u kojoj je Leopold MandiÄ‡ krÅ¡ten nije bila otvorena, ali smo Bogu hvala naiÅ¡li na otvorena vrata kapelice â€“ svetiÅ¡ta sv. Leopolda MandiÄ‡a, Å¡to je bila velika milost i trenuci za duhovnost. Pri naÅ¡em odlasku, i drugi putnici iz skupine stigli su do ovog SvetiÅ¡ta.

Drugi dan slijedio je kako se to zove â€“ fakultativni izlet u Kotor, Perast i Tivat. Posjetili smo otok na kojem je Crkva Gospe od Å krpjela, prepun turista. ProÅ¡li put, bila je ipak manja turistiÄka opsada â€“ tako da nas je primio i s Crkvom upoznao don SreÄ‡ko MajiÄ‡. Ovaj put su to uÄinile turistiÄke djelatnice. U Kotoru nas je doÄekala lokalna turistiÄka vodiÄica, koju smo upoznali joÅ¡ proÅ¡li put. Kako smo i tada turistiÄku turu zavrÅ¡ili posjetom Crkvi sv. Marije u kojoj je izloÅ¾eno neraspadnuto tijelo prve hrvatske BlaÅ¾enice Ozane Kotorske â€“ za svaki sluÄaj upitali smo vodiÄicu â€“ idemo li do Ozane, na Å¡to je rekla â€žnaravno, to se ne propuÅ¡taâ€œ. Posjetili smo Katedralu sv. Tripuna, kao i Crkvu sv. Luke koja je bila najprije katoliÄka, a onda su je katolici dok su joÅ¡ bili veÄ‡ina prepustili pravoslavcima za molitvu. Stigli smo i do Crkve sv. Marije â€“ ali ovaj put vrata su bila zatvorena â€“ tako blizu Bl. Ozane, a ne moÅ¾emo do nje. U malo slobodnog vremena koje smo dobili pred odlazak u Tivat, posjetili smo i Crkvu Sv. Klare, uz Katedralu jedinu stalno otvorenu katoliÄku crkvu u nekad katoliÄki veÄ‡inskom Kotoru. Nakon susreta s bjelinom Å¡etnice i morskim plavetnilom u Tivtu uslijedio je povratak u Budvu.

TreÄ‡i dan bio je na rasporedu fakultativni izlet u Cetinje, selo NjeguÅ¡e i na LovÄ‡en. Ova smo odrediÅ¡ta obiÅ¡li prije pet godina â€“ tako da smo krenuli samostalno autobusom u Kotor, nadajuÄ‡i se susretu s Bl. Ozanom. Odmah smo pohitali prema Crkvi sv. Marije â€“ i opet naiÅ¡li na zatvorena vrata. U obliÅ¾njoj suvenirnici saznali smo da se crkva rijetko otvara, misa se sluÅ¾i jednom tjedno, jedino je proteklih dana za blagdan Bl. Ozane, Crkva bila ÄeÅ¡Ä‡e otvorena. No, saznali smo i da se za sve informacije o katoliÄkim crkvama u Kotoru moÅ¾e obratiti djelatniku koji prodaje ulaznice na ulazu u Katedralu sv. Tripuna. Tako smo doÅ¡li do Katedrale i do ljubaznog gospodina Zdenka, koji nam je rekao da ima kljuÄ od Crkve sv. Marije i neka doÄ‘emo kad njemu zavrÅ¡i smjena te Ä‡e nas odvesti do Bl. Ozane. Tako je i bilo. Gospodin Zdenko je rekao da Ä‡e on â€žposljednji ostati u Kotoru, ako trebaâ€œ. Time, smo ispunili i drugi hodoÄasniÄki cilj â€“ doÄ‡i do Bl. Ozane i provesti trenutke u molitvi. Zdenko nas je ukratko upoznao s neveselim stanjem u Kotorskoj biskupiji, koja sada nema ni biskupa. Kada molimo za proglaÅ¡enje svetim Bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a i Bl. Ozane Kotorske â€“ niti ne znamo koliko u tim mozaicima ima kamenÄiÄ‡a za koje molimo â€“ nema ni posveÄ‡enog osoblja, a ni volontera koji bi omoguÄ‡ili da Crkva sv. Marije bude ÄeÅ¡Ä‡e otvorena. Samo u tom kratkom vremenu, koliko smo proveli u ovoj Crkvi â€“ niz turista Å¾elio je uÄ‡i u Crkvu. Posebno je teÅ¡ko jer nema ni biskupa, a pitanje da li Ä‡e ga biti. Tako da molimo i za mudrost i razboritost crkvenih hijerarhija da opstane samostalna Kotorska biskupija, a svakako i za zvanja koja bi omoguÄ‡ila nastavak duhovnog Å¾ivota i katoliÄke opstojnosti u Boki Kotorskoj. KonaÄno, molimo i za strateÅ¡ko promiÅ¡ljanje dominikanaca â€“ jer u Kotoru je stoljeÄ‡ima postojao dominikanski samostan â€“ pa eto, neka bude prigode da se vrate â€“ makar za poÄetak povremeno. Bilo bi to veliko ohrabrenje i malobrojnoj hrvatskoj zajednici u Boki Kotorskoj.

ÄŒetvrti dan, pri povratku, planirano je kraÄ‡e zadrÅ¾avanje u Dubrovniku. Kratka Å¡etnja s lokalnim vodiÄem i preostalo slobodno vrijeme. Mi smo odmah, nakon uvijek dobro doÅ¡log i zanimljivog druÅ¾enja s lokalnim vodiÄem, krenuli k Dominikanskom samostanu. Crkva je zatvorena jer je u obnovi, tako da smo obiÅ¡li muzej i proveli neko vrijeme u samostanskom klaustru. Bilo je joÅ¡ vremena za posjet Crkvi Sv. Vlaha te franjevaÄkoj Crkvi Male BraÄ‡e, jedino je bila veÄ‡ zatvorena njihova glasovita ljekarna. Time smo ispunili i treÄ‡i hodoÄasniÄki cilj ovog putovanja â€“ doÄ‡i do dubrovaÄkog Dominikanskog samostana. GledajuÄ‡i velebnost dubrovaÄkog dominikanskog samostana, ali i franjevaÄkog (u kojem je danas Äetvero fratara) â€“ postaje jasno koliko je vaÅ¾na naÅ¡a ustrajna molitva da ovi viÅ¡estoljetni duhovni prostori nikako ne postanu samo turistiÄka odrediÅ¡ta veÄ‡ da budu mjesta u kojima se moli i radi. Dubrovnik je veÄ‡ uplovio u trend prenamjene duhovnih prostora u druge svrhe â€“ tako je u samostanu klarisa otvoren Hard Rock Cafe. Kao Å¡to je rekao Bl. Alojzije Stepinac â€“ ostaju nam dvije ruke za sklopiti na molitvu. Boki Kotorskoj uvijek se valja vraÄ‡ati, a hrvatske crkvene hijerarhije neka naÄ‘u naÄina da Dubrovnik s toliko crkvi i redovniÄkih zajednica â€“ bude hodoÄasniÄko mjesto dostupno naÅ¡im ljudima, a ne samo internacionalni grad dostupan bogatima. Pa neka nam, u tome pomogne zagovor dvoje tako malih i skromnih ljudi â€“ poput sv. Leopolda MandiÄ‡a i Bl. Ozane Kotorske.

Vladislav Albert

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId542c77086a

__________________________________________________________________________

STANJA DUÅ E

Odabrati svjetlo ili tamu najavio je joÅ¡ Sveti Ivan apostol rekavÅ¡i "Svjetlo u tami sja i tama ga ne obuze." (Iv 1,5). Stoga smo se, odabravÅ¡i Svjetlo, u predivnom marijanskom mjesecu svibnju koji, uz Å¾ivot od prirodnog zaÄeÄ‡a do prirodne smrti, daje Äast i Majci sviju krÅ¡Ä‡ana, BlaÅ¾enoj Djevici Mariji, zajedno sa Å¾upljanima uputili na 15. Dominikansko kruniÄarsko hodoÄaÅ¡Ä‡e na Mariju Bistricu prve svibanjske subote.

Nakon nadahnutog nagovora bogoslova fr. Jakova VukoviÄ‡a o otajstvima Svete Krunice sudjelovali smo u sveÄanom euharistijskom slavlju u kojem su nam se pridruÅ¾ila braÄ‡a i sestre Å¾upe BlaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a s PeÅ¡Äenice, Å¾upe gdje djeluju naÅ¡e sestre dominikanke Krista Kralja s Trnja, Å¾upe Svetog Dominika iz KonjÅ¡Äine te drugih Å¾upa posveÄ‡enih na svoj naÄin BlaÅ¾enoj Djevici i Svetom Dominiku. PouÄnu i jezgrovitu propovijed naÅ¡eg duhovnika p. Domagoja Augustina tijekom euharistijskog slavlja popratio je liturgijskim pjevanjem i naÅ¡ Å¾upni zbor u kojem pjeva i pet Älanica bratstva. Uslijedio je kratak odmor u kojem smo kuÅ¡ali delicije naÅ¡e sestre Roske te se okrijepljeni slatkim i kofeinskim tekuÄ‡inama pripremili za odlazak na Kalvariju i poboÅ¾nost KriÅ¾nog puta. RazmatrajuÄ‡i putem prema svetiÅ¡tu otajstva Svete Krunice koje smo molili, spoznali smo da sve vodi ka posljednjoj postaji, smrti na kriÅ¾u. I upravo je u toj smrti koja je pobijedila grijeh, snagom Ljubavi BoÅ¾je, pobijedio Å¾ivot. Å½ivot koji ne posustaje pred pobaÄajima, eutanazijama, Å¾ivot koji se probija kroz pokajanje i ispovijed, Å¾ivot koji svijetli iz opraÅ¡tanja i Å¾ivot koji svemu unatoÄ, niÄe iz surova i kamenita tla. Pobjedom Svjetla nad tamom, a ti ratovi traju i dan danas, Bog nas izbavlja iz vlasti tame i nosi u kraljevstvo Sina, ljubavi svoje (Kol 1,13.).

VaÅ¾no je samo u svakom trenutku biti na pravoj strani. Na strani Svjetla, Pobjednika, Spasitelja i Istine.

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId81a459f783

__________________________________________________________________________

AnÄ‘eli Äuvari i Gospa

Draga braÄ‡o i sestre, evo nas posljednji dan naÅ¡eg malog hodoÄaÅ¡Ä‡a, sa otoka KorÄule gdje je kuÄ‡a matica naÅ¡ih sestara dominikanski i nas samostan braÄ‡e dominikanaca. Nakon KorÄule, naÅ¡a Gospa mi je pripremila iznenaÄ‘enje, joÅ¡ jedno hodoÄaÅ¡Ä‡e i to u MeÄ‘ugorje! Primite MajÄinski blagoslov svi! Neka nas sve zagovora Kraljica Mira! UÅ¾ivajte u predivnom krajoliku kroz slike uz puno pozdrava vaÅ¡e sestre Vesna Marije. Uz pozdrav u sv.o.Dominiku!

VaÅ¡a s.Vesna Marija

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId03784f0617

__________________________________________________________________________

Sa svetim Kotoranima

BraÄ‡o i sestre nastavljam vam slikama dalje pribliÅ¾iti u duhu i slikama ovo moje malo hodoÄaÅ¡Ä‡e kroz Kotor, crkvu sv. Trifuna. U Herceg Novom prisjetili smo se mladog hrabrig viteza, Kotoranina i naÅ¡eg svetog zapovjednika, malenog rastom, ali velikog u svetosti, sv. Leopolda Bogdana MandiÄ‡a. Neka nas sve u naÅ¡em Redu prati veliki i moÄ‡ni zagovor svih ovih BoÅ¾jih ugodnika! BraÄ‡o i sestre moje, srca gore!!!

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId7fa3207a26

__________________________________________________________________________

SESTRA VESNA MARIJA S OZANOM

Draga braÄ‡o i sestre, uz veliki pozdrav u svetom ocu Dominiku Å¡aljem vam nekoliko slika iz Kotora. Ovo je crkva naÅ¡e blaÅ¾ene Ozane, vrata crkve izraÄ‘ena su u ljevaonici u Zagrebu.

Crkva se otvara samo nedjeljom, ali Ozana je tu kao i prije puno stoljeÄ‡a, zapisana prati nas i moli za nas! Neka nas sve prati moÄ‡ni zagovor naÅ¡e blazenice koja je zatvorena desetljeÄ‡ima u maloj sobi i razmatrajuÄ‡i Muku Kristovu Å¾ivjela BoÅ¾ji poziv na ovaj posebni nekad oblik posveÄ‡enog Å¾ivota "zazidanih djevica" u Redu sv.Dominika.

Neka i nama njena povezanost sa Raspetim bude putokaz i svjetlo za noÅ¡enje naÅ¡ih kriÅ¾eva na naÅ¡em Å¾ivotnom putu!

Beata Ozana ora pro nobis!

Vesna Marija

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId1678bedc18

__________________________________________________________________________

Blagdan dominikanske svetice u Dubrovniku

Draga braÄ‡o i sestre danas na blagdan naÅ¡e sv.Katarine Sijenske, naÅ¡e duhovne majke i zaÅ¡titnice treÄ‡eg Reda sv.Dominika Å¡aljem vam par sliÄica iz moga Grada, kojeg veÄ‡ stoljeÄ‡ima resi duga i lijepa povijest i suÅ¾ivot i rad naÅ¡e braÄ‡e dominikanaca, a mnogi se sjeÄ‡aju i naÅ¡eg predragog patra Ive MartiniÄ‡a u Äiji spomen je i jednoj ulicici dano njegovo ime.

Kao Å¡to moj Grad ponosno nosi Libertas kroz mnoga stoljeÄ‡a, neka i u svima nama sjaji i odiÅ¡e sloboda djece BoÅ¾je... jer u Njemu se miÄemo, Å¾ivimo i jesmo.

Uz BoÅ¾ji blagoslov,

s. Vesna Marija

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId7673bb5a07

__________________________________________________________________________

SVETKOVINA BL. OZANE U ZAGREBAÄŒKOM SAMOSTANU

Prva misao koja nam se javi kad kroÄimo u samostan sestara dominikanki u Trnju je da tu zaista vlada naÄelo â€“ Moli i radi (Ora et labora). U samostanu je naime i sjediÅ¡te DjeÄjeg vrtiÄ‡a Bl. Hozane, Å¡to se vidi na svakom koraku â€“ u nizu djeÄjih crteÅ¾a i drugih sadrÅ¾aja koji upuÄ‡uju da â€“ samostan nije samo mjesto kontemplacije, veÄ‡ i snaÅ¾nog djelovanja u predÅ¡kolskom odgoju Å¡to se najbolje ogleda na zadovoljnim licima roditelja koji su svoju djecu povjerili sestrama. Stoga je u samostanu uvijek Å¾ivo. S druge strane, u vremenu kad su mediji puni naslova o Å¾enskim pravima i kvotama â€“ bilo bi dobro da se svrne pogled na redovniÄku zajednicu koja na lijep naÄin promovira Å¾ene i koja je samoodrÅ¾iva â€“ one su Äasne sestre koje mole, ali i rade â€“ posao ne samo Äuvanja djece veÄ‡ i njihovog odgoja je vrlo zahtjevan, druge pak predaju na fakultetu ili obavljaju duÅ¾nosti potrebne u svako domaÄ‡instvu â€“ i u samostanu i obitelji. Samo da bude zvanja.

SrediÅ¡nja svetkovina u samostanu je uvijek spomendan bl. Ozane, kojoj prethodi trodnevlje. Svetu misu je predvodio pater Jozo ÄŒirko, koji je donio ozraÄje svetiÅ¡ta Bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a u Trogiru. Koncelebrirali su pater Mato BoÅ¡njak, vlÄ. Ivan FilipÄiÄ‡, vlÄ. Milan DanÄuo i vlÄ. Marijan PavleniÄ‡. MjeÅ¡oviti zbor Krista Kralja uzveliÄao je svojim pjevanjem ovo misno slavlje, a za orguljama je bio dr. Mario Perestegi.

Pater ÄŒirko je usmjerio propovijed na EvanÄ‘elje koje se Äitalo povodom proslave bl. Ozane, o deset mudrih i deset ludih djevica. Nakon razmatranja EvanÄ‘elja, rekao je: â€žSvaki dan, ili pridodajemo svjetlo ovome svijetu, ili pridodajemo njegovoj tami. Mislim da svatko lako prepoznaje Å¡to je svjetlo, a Å¡to tama u njegovu Å¾ivotu.â€œ Ovu je Äinjenicu pojasnio na nekim meÄ‘uljudskim odnosima, bilo u braku ili redovniÄkim zajednicama. â€žObiÄno svatko sebe vidi u svjetlu, a druge u tami, odnosno, sebe promatra s pozitivne strane, dok u drugima vidi samo negativnosti. MeÄ‘utim, â€žNitko od nas nije samo svjetlo niti samo tama. Svi smo mi mjeÅ¡avina obojega. â€¦ Svaki put kad dodam tamu ovome svijetu, izdajem Isusovo evanÄ‘elje, sebe i vrijednosti za koje tvrdim da ih drÅ¾im. A kad to uÄinim, moram opravdati tu svoju izdaju. PoÄinjem okrivljivati druge, kritizirati druge i odbijati pogledati sebe u ogledalu. Uvijek je netko drugi kriv, pa komentiram, â€˜to su i zasluÅ¾iliâ€™! A za sebe tvrdimo kako smo ispravni. U takvu stavu tonemo u tamu, nismo nositelji svjetlosti kakvima nas je Bog stvorio. A znamo Å¡to Bog kaÅ¾e takvima: Ne poznajem vas. On to govori o mraÄnome dijelu naÅ¡ega Å¾ivota, svakome od nas. To nije Isusovo odbijanje, to je poziv da otkrijemo svjetlo u nama, poziv da dopustimo da naÅ¡e svjetlo zasja. Svijet treba naÅ¡e svjetlo. Mi moÅ¾emo potisnuti tamu naÅ¡ega Å¾ivota svjetlom ljubavi, svjetlom, nade, svjetlom oprosta, svjetlom suosjeÄ‡anja. A svjetlo Kristovo je veÄ‡ u nama. Na nama je da se svaki dan opredjeljujemo da li da budemo svjetlo ili da budemo tama.â€œ

Na zavrÅ¡etku, povezao je boravak bl. Ozane u jednom zatvorenom prostoru, kao â€˜zazidane djeviceâ€™. â€žOna je u takvome ambijentu savrÅ¡eno razumjela prispodobu o svjetlu koje nose djevice i ona je odluÄno ustrajala u tome da bude svjetlo Kristovo u svijetu u kojem je Å¾ivjela. Narod je to prepoznao, jer je ona donosila svjetlo u njihove Å¾ivote. Ljudi su je sluÅ¡ali, i Å¡to je najvaÅ¾nije, ljudi su je posluÅ¡ali. SluÅ¡ati i posluÅ¡ati nije isto. Ljudi su je posluÅ¡ali jer su je veÄ‡ za Å¾ivota vidjeli kao sveticu i shvatili su da je dobro posluÅ¡ati njezin savjet.â€œ

Na zavrÅ¡etku misnog slavlja slijedila je zahvala piore s. Katarine Maglica te ÄaÅ¡Ä‡enje moÄ‡i bl. Ozane.

Kako Ä‡e uskoro dio naÅ¡ih Å¾upljana hodoÄastiti u Kotor bl. Ozani, bila je ovo prigoda da osvijestimo njen doprinos dominikanskoj duhovnosti i snazi treÄ‡oredaca. Stoga neka nas prati njen zagovor, neka naÅ¡a srca budu puna Å¾ara da ustrajemo u molitvama za proglaÅ¡enje svetim bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a i bl. Ozane Kotorske.

Vladislav Albert

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId471a114df6

__________________________________________________________________________

TREÄ†I DAN TRODNEVLJA UOÄŒI BLAGDANA BL. OZANE KOTORSKE - TRNJE

U petak 26. travnja 2024. misno slavlje u samostanskoj kapeli sestara dominikanki, posveÄ‡enoj bl. Ozani predslavio je vlÄ. Damir Ocvirk Å¾upnik Å¾upe sv. Josipa na TreÅ¡njevci. Pjevanje su animirali neokatekumeni, a za oltarom smo vidjeli i p. Matu koji je za tu prigodu doÅ¡ao u Zagreb. VlÄ. Ocvirk u propovijedi je posebno naglasio neke vaÅ¾ne detalje iz Å¾ivota bl. Ozane Kotorske, koja nam moÅ¾e biti uzor u svom posveÄ‡enom Å¾ivotu.

Samostanska kapela je i u petak bila puna, te je velik broj ljudi ostao i na koncertu nakon svete mise. Violinist Vasilij Meljnikov i orguljaÅ¡ Mario Perestegi, kao veÄ‡ uigrani duet, izveli su program koji je bio raznovrstan i umjetniÄki upeÄatljiv, a na kraju naravno nije moglo zavrÅ¡iti bez svima oÄekivanog bisa.

Drage Äasne sestre dominikanke za kraj su priredile i lagani domjenak, te pozvale da se okupimo i na zavrÅ¡nom slavlju na istome mjestu u subotu.

Rozalija-Esthera

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIde82d9d3a1d

__________________________________________________________________________

NOÄ† KNJIGE 2024. NA ZAGREBAÄŒKOM KAPTOLU

U sklopu opÄ‡e kulturne manifestacije NoÄ‡ knjige, u utorak 23. travnja 2024. u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu, predstavljena je knjiga moralnog teologa prof. TonÄija MatuliÄ‡a: BOG I EVOLUCIJA. TEOLOÅ KA Å ETNJA EVOLUCIJSKIM PERIVOJEM.

Jedan od recenzenata knjige prof. dr. sc. Nenad MaloviÄ‡, predavaÄ filozofije na KBF-u, rekao je da se veÄ‡ iz naslova i podnaslova knjige vidi da Bog i evolucija ne stoje u proturjeÄnosti, meÄ‘u njima nije rastavni veznik. Izbor rijeÄi Å¡etnja u podnaslovu takoÄ‘er je znakovit, jer je po njegovim rijeÄima, Å¡etnja Äin dobre namjere i zajedniÅ¡tva, a autor taj stav zadrÅ¾ava do kraja knjige.

GenetiÄar, viÅ¡i znanstveni suradnik s Instituta RuÄ‘er BoÅ¡koviÄ‡ dr. sc. BrÄiÄ‡-KostiÄ‡, istaknuo je da su znanost i vjera uzviÅ¡ene jer obje tragaju za istinom.

Knjigu je predstavio i doc. dr. sc. Branko MuriÄ‡, ÄestitajuÄ‡i autoru na divnoj i zanimljivoj knjizi, filozofsko-teoloÅ¡koj studiji koju je i osobno na neki naÄin pratio druÅ¾eÄ‡i se s prof. MatuliÄ‡em dok ju je pisao. â€žTko smo, odakle smo i kamo idemo â€“ u to se pitanje moÅ¾e saÅ¾eti tema ove knjigeâ€œ, kazao je prof. MuriÄ‡. Kako je istaknuo i u svojoj recenziji, â€žpolazeÄ‡i od pozitivnih pomaka koji su se dogodili u Crkvi, osobito s Drugim vatikanskim koncilom u vezi s otvaranjem suvremenom svijetu, opÄ‡em poticaju na dijalog sa svim ljudima, a posebno na dijalog i suradnju Crkve i teologije s prirodnim znanostima i druÅ¡tvom u njegovu napretku opÄ‡enito, autor donosi vrijedne analize i teoloÅ¡ko vrednovanje, prosuÄ‘ujemo bez oklijevanja, iznimno uravnoteÅ¾eno, nekih vidova Darwinovog doprinosa objaÅ¡njenjima podrijetla Äovjeka. Svojom erudicijom i sluÅ¾enjem struÄnim nazivljima autor pokazuje vjeÅ¡tinu jasnoga i preciznog argumentiranja. Stilom pisanja i rasporedom graÄ‘e, knjiga je didaktiÄki poÅ¾eljna i primjerena za poduÄavanje filozofsko-teoloÅ¡kih predmetaâ€œ, rijeÄi su prof. MuriÄ‡a.

Na kraju predstavljanja okupljenima se obratio i sam autor, prof. dr. sc. TonÄi MatuliÄ‡, koji je zahvalio prije svega Gospodinu Bogu, svojim roditeljima na daru Å¾ivota kao desetom djetetu u obitelji, svojoj braÄ‡i i svima okupljenima, recenzentima, kao i izdavaÄkoj kuÄ‡i KrÅ¡Ä‡anska sadaÅ¡njost.

U skladu s projektom NoÄ‡ knjige u sklopu koje je knjiga predstavljena, prof. MatuliÄ‡ zakljuÄio je prigodnom reÄenicom: â€žKakvog bi smisla bilo pisati knjige kada ne bi bilo oÄiju koje bi ih Äitale?â€œ S obzirom na to da se i mi svi sami vrlo Äesto pitamo u kakvom su odnosu BoÅ¾je stvaranje i evolucijski procesi na Zemlji, za razumijevanje te problematike bilo bi dobro posegnuti za ovakvim izvrsnim Å¡tivom.

Rozalija-Estera

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId8bdad13695

__________________________________________________________________________

HodoÄaÅ¡Ä‡e LaiÄkog bratstva svetog Dominika u SisaÄku biskupiju
19.travnja 2024.

Pod duhovnim vodstvom p. Domagoja Augustina PolanÅ¡Äaka uputili smo se na hodoÄaÅ¡Ä‡e SisaÄkoj biskupiji s posebnim naglaskom gradovima Sisku i Petrinji. Nakon molitve Äasoslova i slavljenja svete mise, voditeljica Ureda za kulturu SisaÄke biskupije, gospoÄ‘a Spomenka JuriÄ‡ odrÅ¾ala je zanimljivo predavanje o povijesti Siska, koja seÅ¾e joÅ¡ od predrimskog doba.

Sisak je danas srediÅ¡te SisaÄko-moslavaÄke Å¾upanije Äija povijest traje viÅ¡e od dvije tisuÄ‡e godina i jedno je od najstarijih naselja u Republici Hrvatskoj. Poznajemo Sisak i po imenima koja je dobivao tijekom povijesti pa se biljeÅ¾i kao Segesta, Segestica, Siscia, Zysek, Sziszek pa sve do danaÅ¡njeg svog hrvatskog imena. Prvobitni vojni logor Rimskoga Carstva brzo je postigao status grada s vrlo vaÅ¾nim vojnim, prometnim, trgovaÄkim, obrtniÄkim vaÅ¾nostima. Kao krÅ¡Ä‡anski grad imao je biskupiju veÄ‡ u treÄ‡em stoljeÄ‡u, koja je postojala sve do desetog stoljeÄ‡a da bi osnivanjem ZagrebaÄke biskupije 1094. postala vlasniÅ¡tvo zagrebaÄkog biskupa. ZahvaljujuÄ‡i blagopokojnom papi Benediktu XVI. ponovo je uspostavljena SisaÄka biskupija 2009.. Njezin prvi biskup postao je msgr. Vlado KoÅ¡iÄ‡ koji je proslavio 25 godina svoga biskupovanja. DotadaÅ¡nja Å¾upna crkva UzviÅ¡enja svetog KriÅ¾a postala je katedrala koja se nalazi na Trgu bana JelaÄiÄ‡a, pored arheoloÅ¡kog parka s iskopinama obrambenog zida iz doba Rimskog Carstva. Katedrala je trenutno u kompletnoj obnovi jer je teÅ¡ko stradala u razornom potresu 2020.

Sisak naroÄito izranja u povijesnom razdoblju kad nadiru turska osvajanja, posebno izgradnjom utvrde 1544., a pravu slavu doÅ¾ivljava pobjedom nad Turcima 1593. a koja je odjeknula Äitavom tadaÅ¡njom Europom. Tako su Hrvati, kao i uvijek bili antemurale christianitatis. U to ime Ivan KukuljeviÄ‡ Sakcinski napisao je povijesnu dramu na hrvatskom jeziku i Å¡tokavskom narjeÄju Juran i Sofija ili Turci pod Siskom 1839., takoÄ‘er velik dogaÄ‘aj u nizu godina koje su obiljeÅ¾ile povijest hrvatskog jezika i kulture. Ratovi nisu zaobiÅ¡li Sisak ni u II. svjetskom ratu kad je doÅ¾ivio mnoga razaranja pa je tako dosta stradala Äuvena sisaÄka utvrda, pa stara gradska jezgra, industrijska postrojenja i konaÄno mnogi su civili izgubili svoje Å¾ivote. I sve tako do Domovinskog rata i velikosrpske agresije na Republiku Hrvatsku. Ali grad je joÅ¡ jednom dokazao da ga nije moguÄ‡e uniÅ¡titi ni zatrti mu hrvatsko ime. Zahvalni smo gospoÄ‘i JuriÄ‡ na izvrsnu predavanju i u nadi da Ä‡emo ponovo doÄ‡i kad katedrala zasja u punom sjaju. Neka to bude Å¡to prije. Najpoznatiji sisaÄki biskup, ujedno i zaÅ¡titnik grada Siska jest sveti Kvirin, muÄenik s poÄetaka 4. stoljeÄ‡a. Za vrijeme cara Dioklecijana Kvirin je uhiÄ‡en i osuÄ‘en, odveden u MaÄ‘arsku gdje su ga nagovarali na odreknuÄ‡e od krÅ¡Ä‡anske vjere. Naravno, odbio je te je osuÄ‘en na smrt vezivanjem mlinskog kamena oko vrata i baÄen u rijeku. ÄŒudo se dogodilo! Kamen je plutao na vodi, ali je svetac ohrabrio svoje vjernike da se ne boje i da Ä‡e samog sebe prinijeti za Å¾rtvu Bogu vrÅ¡eÄ‡i do samog kraja svog Å¾ivota sveÄ‡eniÄku i krÅ¡Ä‡ansku sluÅ¾bu. PomolivÅ¡i se Bogu, potonuo je. Njegovo tijelo preneseno je u rimske katakombe, a 1140. godine preneseno je u baziliku Santa Maria in Trastevere gdje se nalazi i Å¡tuje i danas. Njegov se blagdan slavi 4. lipnja.

Nakon fotografiranja, gotovo promrzli, poÅ¾urili smo na okrjepu u Ordinarijat, u sisaÄki Veliki Kaptol, taj impozantni dragulj iz 19.stoljeÄ‡a, u kojem je prvi put izvedena drama Juran i Sofija, po kojima se nazivlje i velika viÅ¡enamjenska dvorana, u kojoj se istiÄe natpis â€žKrist, kamen zaglavniâ€œ. Ordinarijat je ujedno i sjediÅ¡te biskupa i njegovih bliskih suradnika. NaÅ¾alost, nismo se susreli s ocem biskupom Vladom zbog njegovih obveza glede sv. Potvrde, ali sve su nam nadoknadile Äasne sestre iz DruÅ¾be KÄ‡eri BoÅ¾je ljubavi koje su iznimno vaÅ¾ne u pastoralnom prisustvu i djelovanju u biskupiji. Vesele, zanimljive, briÅ¾ne, a kako bi drugaÄije bile te divne kÄ‡eri istinske prave Ljubavi samog Boga, ugrijale su nas i okrijepile Äajem, kavom i izvjesnim tekuÄ‡inama za bolju cirkulaciju promrzlih udova! Bilo bi predugo u ovom izvjeÅ¡Ä‡u pisati o njima, njihovim ulogama u obrazovanju, poduÄavanju, brizi za siromaÅ¡ne. Ako se potrudite, naÄ‡i Ä‡ete podatke na internetu. Nakon obveznog fotografiranja, pozdravili smo se sa sestrama, i opet u nadi da Ä‡emo ih ponovo posjetiti. Ostavljamo Sisak i odlazimo u Petrinju, na uÅ¡Ä‡u PetrinjÄice u Savu. I taj grad je pretrpio teÅ¡ko razaranje u potresu 2020., jaÄine 6, 4 stupnja po Richteru. Osim velike materijalne Å¡tete, smrtno je stradalo sedmero ljudi. Od tada traje obnova koja sporo napreduje jer uvijek je bio i ostao isti problem - novac. VeÄ‡ina je izgubila svoje domove, ali Hrvati i ljudi dobre volje Å¡irom Domovine i svijeta, pokazali su svoje veliko hrvatsko srce i u toj neprilici slali pomoÄ‡ u hrani, vodi, lijekovima, odjeÄ‡i, ogrjevu, kamp-kuÄ‡icama. Petrinja je teÅ¡ko stradala i u Domovinskom ratu u kojem je velikosrpski agresor razorio Äitav grad, njegove zgrade, kuÄ‡e, staru gradsku jezgru, bolnice, njegove ljude. Tijekom vojno-redarstvene akcije Oluja grad je konaÄno osloboÄ‘en.

Ono Å¡to neprijatelju nikad nije bilo sveto jest i crkva svetog Lovre. Nalazi se na Strossmayerovu Å¡etaliÅ¡tu, a sagraÄ‘ena je 1780., dakako ova danaÅ¡nja crkva nije ta iz te godine jer je do temelja, do zadnjeg kamena sruÅ¡ena u Domovinskom ratu 1992. Ali neprijatelj ne moÅ¾e toliko sruÅ¡iti koliko Hrvati mogu opet sagraditi Tako je identiÄna crkva , detaljno arhitektonski oblikovana i sagraÄ‘ena 2004. po starim nacrtima, na istom mjestu na kojem je bila stara crkva, u parku sa stablima koja pamte i Napoleonovo, a i starije doba. Zvono, koje je zvonilo u Mariji Bistrici i koje je blagoslovio Sveti Otac, papa Ivan Pavao II., darovano je Petrinji.

Sveti Lovre, ili latinski Laurentius, krÅ¡Ä‡anski je muÄenik i Ä‘akon, svetac KatoliÄke Crkve, poznat Å¡irom svijeta. Pogubljen je u 3. stoljeÄ‡u, u vrijeme cara Valerijana. Lovro je upravljao crkvenim blagom pa legenda kaÅ¾e da je meÄ‘u tim blago bio i sveti gral, Isusov kaleÅ¾ s Posljednje veÄere. Bio je arhivist pa je zaÅ¡titnik knjiÅ¾niÄara. Car je naredio da mu se preda crkveno blago u roku ti dana, ali Lovro je doveo sirotinju pred cara govoreÄ‡i da je to istinsko blago Crkve. OsuÄ‘en je na smrt tako Å¡to su ga Å¾ivog pekli na raÅ¾nju. Legenda kaÅ¾e da se Lovro tom prilikom narugao muÄiteljima rekavÅ¡i im da se dosta pekao na jednoj strani pa neka ga okrenu na drugu. Sveti Lovro se slavi 10. kolovoza koju u Dalmaciji zovu â€žnoÄ‡ svetog Lovreâ€œ, vrijeme kad padaju â€žsuze sv. Lovreâ€œ tj. kiÅ¡a meteorita zvanih Perzeide. Tada i najodrasliji postaju kao djeca i sa smijeÅ¡kom i nekim Äudnim sjajem u oÄima gledaju u nebo da padne koja suza, da brzo zaÅ¾ele neku Å¾elju koja Ä‡e se ostvariti ako je izgovoriÅ¡ u trenutku njena pada, Zanimljivo, romantiÄno, ali smo spori pa s novom nadom radoÅ¡Ä‡u iÅ¡Äekujemo sljedeÄ‡u godinu, novi kolovoz kad Ä‡e pasti suze dragog svetca. NajznaÄajnija utvrda u Dubrovniku, Lovrijenac, po njemu je dobila ime, a na njoj se nalazi i istoimena crkvica.

Sve nas je ovo hodoÄaÅ¡Ä‡e duhovno oplemenilo. Ljepota BoÅ¾jeg stvaranja ogleda se na svakom koraku, u ljepoti smaragdnih rijeka Kupe i Save, u svjeÅ¾ini raskoÅ¡nih stabala u kojima vrapÄiÄ‡i pjevaju svoju pjesmicu, ti mali uporni siromaÅ¡ci o kojima Stvoritelj brine da im ni jedno perce ne otpadne. Makar se joÅ¡ vide rane iz rata i od potresa, ali nas veseli ono Å¡to nam nitko ne moÅ¾e uniÅ¡titi ni oduzeti, a to je vjera u Boga, vjera da Ä‡emo uz BoÅ¾ju pomoÄ‡ sve iznova sagraditi dok nam Å¾ivo srce bije!. Makar zvuÄalo romantiÄno ili djetinjasto, ali to je tako. IzmolivÅ¡i krunicu kao zahvalu ponajprije naÅ¡oj Majci, Kraljici Svete Krunice, Gospodinu Bogu , svetom Kvirinu i svetom Lovri , krenusmo put Zagreba!

Vjera Benedikta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId7692ee3ad2

__________________________________________________________________________

ANIMA CROATORUM

Hvaliti, blagoslivljati, propovijedati te sluÅ¾iti Bogu, Redu i narodu dominikanska su gesla pod kojima smo se u rano subotnje jutro kao predstavnici dvaju laiÄkih bratstava, Laura, Davor i ja, zaputili prema Bolu kako bismo svjedoÄili svoj put formacije, od poziva do sveÄanih zavjeta i time pripomogli osnivanje dominikanskog laiÄkoga bratstva na otoku BraÄu, redovito moleÄ‡i ÄŒasoslov te Pompejsku devetnicu.

Prvi susret s braÄ‡om dominikancima imali smo u Splitu, gdje nam se pridruÅ¾io fr. Marko, krateÄ‡i tako vrijeme do polaska trajekta okrjepi pod zelenom sjenom bijele glicinije i pogledom na hrvatsku trobojnicu Å¡to je vijorila ponad istoÄnoga zida Dioklecijanove palaÄe. PozdravivÅ¡i se s fr. Markom i fr. Lukom, krenuli smo vaporom prema najljepÅ¡em otoku na svijetu.

Po dolasku na otok posjetili smo Pustinju Blaca, spomenik u NereÅ¾iÅ¡Ä‡ima, nekadaÅ¡nje pustinjaÄko prebivaliÅ¡te glagoljaÅ¡a, kasnije zvjezdarnica. UnatoÄ naporima koje smo poduzeli kako bismo stigli po strmom i praÅ¡nom putu do objekta, naiÅ¡li smo na zatvorena vrata, zakasnivÅ¡i cijelih deset minuta. No imajuÄ‡i u vidu pravu zadaÄ‡u s kojom smo se zaputili na BraÄ, obiÅ¡li smo objekt izvana i vratili se prema Bolu.

BuduÄ‡i duhovnik i voditelj formacije, fr. Marin, doÄekao nas je na veÄernjoj svetoj misi u crkvi Gospe Karmelske u samom Bolu te smo se nakon euharistijskog slavlja okupili na veÄeri u samostanu naÅ¡e dominikanske braÄ‡e, Svete Marije Milosne, na poluotoku Glavica. S radoÅ¡Ä‡u i zanimanjem za naÅ¡ zadatak proveli smo veÄer u razgovoru s priorom samostana i Å¾upnikom, fr. Mihaelom i starijom braÄ‡om, fr. Ivom i fr. Josipom te sa fr. Marinom dogovorili sutraÅ¡nja svjedoÄenja i komunikaciju sa zainteresiranim Å¾upljanima.

Poslije nedjeljnih svetih misa, na sam blagdan BoÅ¾anskog MilosrÄ‘a, u crkvi u Bolu te u samostanskoj crkvi ukratko smo predstavili sebe i svoja bratstva te potom zainteresiranim vjernicima i aspirantima odgovarali na pitanja. Nakon veÄernje svete mise uslijedio je i iznenaÄ‘ujuÄ‡i poklon - predivan koncert najtrofejnijeg hrvatskog muÅ¡kog amaterskog zbora Brodosplit iz Splita, Äetverostrukih pobjednika na svjetskoj zborskoj olimpijadi u viÅ¡e kategorija. Uz obilazak obnovljenog muzeja bogatog neprocjenjivom kulturnom baÅ¡tinom, pohodili smo i pomolili se na grobu naÅ¡e pokojne braÄ‡e dominikanaca.

I ne bi ovo bila vjerodostojna crtica o naÅ¡emu putu da ne spomenem predokus Raja koji nas je doÄekao u samostanskom vrtu i masliniku. VeÄ‡ na samom ulazu uronili smo u more mirisa procvalih glicinija koji je obavijao brdaÅ¡ca afriÄkih tratinÄica predivnih ruÅ¾iÄastih pastelnih nijansi. Zlatne glavice Å¾utih cvjetiÄ‡a prolijevale su sjaj meÄ‘u uznositim simbolom Hrvatske, plavim irisom, dok su se meÄ‘u njih uvukli oleandri, sukulenti i kaktusi kao nezaobilazan dio mediteranskog cvjetnog carstva. SrameÅ¾ljivi pupovi mladih naranÄi i limuna u druÅ¡tvu su starijih stabala koja su veÄ‡ dala naranÄaste i Å¾ute plodove, a naiÅ¡li smo i na tradiciju svakog savrÅ¡enog vrta - pelargoniju u arhaiÄnim glinenim loncima. Da ne ostanemo samo u simfoniji cvijeÄ‡a, fr. Mihael nas je proveo krÅ¡evitim maslinikom i upoznao s izazovima koje pred njega, kao vrtlara i dobrog gospodara vrijednog svoje plaÄ‡e, stavlja grubo i strmo tlo, mnogo Äetvornih metara koje treba kositi i odrÅ¾avati, ali kojega je Bog nagradio vlastitim izvorom pitke vode na samoj gornjoj granici maslinika. Uz posaÄ‘ene rajÄice, smaragdne listove raÅ¡tike i blitve te bob i luk, ponosno se koÄi pokoja ruÅ¾a, a Ävrsti plodovi smokve najavljuju dobar ljetni urod.

Kada stojite na vrhu dominikanskog maslinika, osjetite vjetar meÄ‘u listiÄ‡ima koji sitno Å¡uÅ¡te, izmeÄ‘u granÄica nazirete predivno modro more koje Å¡umom i valovljem zapljuskuje veÄ‡ stoljeÄ‡ima ovu duhovnu utvrdu dominikanaca u Hrvatskoj Äiji bijeli habiti hrabro odolijevaju burama i olujama, osjetite onaj zatomljeni ponos i beskrajnu ljubav prema domovini i svome napaÄ‡enom narodu pohranjen duboko u grudima. I shvatite svaku podnesenu Å¾rtvu, razumijete svaku izgovorenu molitvu i grlo se stegne, a oÄi orose.

ZavrÅ¡it Ä‡u ove misli citatom dijela pjesme prezimenjaka naÅ¡eg fr. Mihaela, hrvatskog pjesnika i generala Hrvatske vojske, koji Ä‡e vas odvesti na tu stijenu, uroniti u modro more i podsjetiti kakav je naÅ¡a Hrvatska, uistinu, BoÅ¾ji blagoslov.

Hvala dragome Bogu na svemu Å¡to smo doÅ¾ivjeli, a osobito hvala naÅ¡oj bijeloj bolskoj braÄ‡i!

"(...)
Ja sam tvoje jastvo. Ja sam
ljudskost, bratstvo i tvoje
hrvatstvo: korablja tvojih
kraljeva i vila tvoga mora.
(...)
Ja sam tvoja zemlja, tvoje
rijeke, tvoje nizine, tvoje
more i tvoje gore:
Å¡um, Å¾ubor, huk i jauk.

Ja sam tvoj Kaj, ÄŒa i Å to.
Tvoj jezik, tvoje tijelo,
duh, grob i spomenik.

Ja sam Jedina
Koju se ne zaboravlja:
amanet, oporuka, znamen
i Amen."

Ivan Tolj (Anima Croatorum â€“ DuÅ¡a Hrvata)

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdcc429070e6

RAZMIÅ LJANJA POSVEÄ†ENIH LAIKA, 2. DIO

Neposredno pred blagdan Kristova roÄ‘enja dio Älanova laiÄkog bratstva Sv. Dominik predstavio se kratkim svjedoÄanstvima o svojem pozivu na posveÄ‡en Å¾ivot, svojim razmiÅ¡ljanjima, dojmovima, omiljenim biblijskim citatima ili poticajima. U iÅ¡Äekivanju blagdana Kristova uskrsnuÄ‡a donosimo drugi dio razmiÅ¡ljanja naÅ¡ih posveÄ‡enih laika.

LaiÄkom bratstvu sam pristupila 2015. godine sa Å¾eljom za dubljim i bliskijim odnosom s Bogom i za predanijim vjerniÄkim Å¾ivotom. U to sam vrijeme veÄ‡ dvije godine svakodnevno dolazila na svetu misu u naÅ¡u Å¾upnu crkvu Kraljice svete krunice u razdoblju Å¾ivota koje je bilo pritisnuto kuÅ¡njama, no na kojemu sam zahvalna jer je to razdoblje uÄvrstilo moje pouzdanje u Gospodina i obratilo me iz tradicionalne u praktiÄnu vjernicu, a zatim dovelo i do ulaska u dominikansko laiÄko bratstvo. Nas petnaestak kandidatkinja i kandidata istovremeno smo uÅ¡li u novicijat i zajedno smo proÅ¡li viÅ¡egodiÅ¡nju dominikansku duhovnu formaciju kroz redovite molitvene susrete, zajedniÄka slavljenja svetih misa i molitvu Äasoslova, duhovne obnove, hodoÄaÅ¡Ä‡a, karitativni apostolat...

Iz svojega iskustva mogu reÄ‡i da laika na duhovnome putu Äekaju i usponi i padovi, trenuci oduÅ¡evljenja i trenuci zdvajanja, razdoblja zanosa i razdoblja maloduÅ¡nosti, ali ponajviÅ¡e milosni osjeÄ‡aj zajedniÅ¡tva s braÄ‡om i sestrama, jer koliko god bili razliÄiti svi mi istim Å¾arom ljubimo Boga i On nas sve jednako ljubi, zajedno se uÄvrÅ¡Ä‡ujemo u vjeri i strpljivom prihvaÄ‡anju jedni drugih, zajedno produbljujemo razumijevanje Svetog pisma i zajedno nastojimo predanije Å¾ivjeti EvanÄ‘elje po primjeru sv. oca Dominika.

Par rijeÄi i o naÅ¡im imenima. ÄŒlanovi bratstva mogu, ako Å¾ele, prilikom polaganja zavjeta odabrati redovniÄko ime koje pridodaju vlastitom imenu. VeÄ‡ina nas je uzela redovniÄko ime sveca ili svetice koji su nam na poseban naÄin bliski. Pri stupanju u novicijat uzela sam ime Veronike, svetice koja je izmuÄenom Isusu rupcem otrla krvlju umazano lice i zadrÅ¾ala Isusov lik kao najljepÅ¡u zahvalu za malu gestu ljudskog suosjeÄ‡anja. ÄŒetiri godine kasnije, na sveÄanim doÅ¾ivotnim zavjetima, Veronikinom sam imenu pridodala ime dominikanske blaÅ¾enice Amate, jedne od prve tri redovnice u Redu propovjednika, o kojoj se zna tek da joj je redovniÄko ime izabrao sam sv. otac Dominik. U nastojanju da odrÅ¾im svoje doÅ¾ivotne zavjete pouzdajem se u sv. Dominika rijeÄima â€žVrÅ¡i OÄe Å¡to si rek'o, molitvom pomozi nasâ€œ i utjeÄem se svojim zaÅ¡titnicama sv. Veroniki i bl. Amati s molitvom da u skromnosti ostanem u Kristovoj blizini.

Ivna_Subotica.smanjeno.jpg

Ivna Veronika Amata

__________________________________________________________________________

Ulaskom u LaiÄko bratsko sv Dominika nakon sveÄanih zavjeta, tri godine zajedniÄkih molitvi, svakim danom predajem svoj teret Bogu. Nema te Å¾rtve koja me vuÄe bliÅ¾e Bogu, a da ne Ä‡e ostati nenagraÄ‘ena. Uz molitvu, Bogu se predajem potpuno jer znam da mije on jedini potreban koji mi moÅ¾e pomoÄ‡i u svakodnevnim izazovima s kojima se susreÄ‡em na ovozemaljskom putu. Å½ivot zna biti teÅ¾ak. Ali bez obzira gdje se nalazim ili s Äim sam suoÄena, Bog pronalazi put, "svjetlo u tunelu", naÄin kako preskoÄiti zid pred kojim se naÄ‘em. Tada spojim svoje probleme s BoÅ¾jom snagom i niÅ¡ta nije nemoguÄ‡e. Stoga, ulaskom u LaiÄko bratstvo svakim danom sam sve svjesnija da Bog moÅ¾e uÄiniti puno viÅ¡e od onoga Å¡to mi moÅ¾emo pitati ili misliti. Kakva god je moja situacija, upoznajem je s Bogom koji se specijalizirao za nemoguÄ‡e situacije. Kao Å¡to je Isus rekao u Marku 10, 27: Ljudima je nemoguÄ‡e, ali ne Bogu! Ta Bogu je sve moguÄ‡e!"
Å½ivot zna biti teÅ¾ak. Ali bez obzira gdje se nalazimo ili s Äime smo suoÄeni, Bog nam Å¾eli pomoÄ‡i.
Bog je dobar, milostiv i milosrdan!

Vesna Marta

__________________________________________________________________________

Sjeti se, ÄovjeÄe, da si prah i da Ä‡eÅ¡ se u prah vratiti
Na poÄetku i na kraju Biblije u njezinom prvom retku (Knjiga Postanka) i njezinom posljednjem poglavlju (Knjiga Otkrivenja) susreÄ‡emo rijeÄ Zemlja. Kada kaÅ¾emo Zemlja na Å¡to mislimo? Planet sunÄeva sustava; Zemlja/drÅ¾ava ili neÅ¡to treÄ‡e? Osobno mislim na neÅ¡to treÄ‡e â€“ na zemlju (praulju) na kojoj sam odrastao i koja je moje pretke i mene othranila u Bosanskoj Posavini. Problematikom zemlje bavim se struÄno i znanstveno skoro 45 godina. Dubina koja se skriva iza teoloÅ¡kog znaÄenja biblijskog pojma Zemlje, Äini mi se joÅ¡ uvijek nedokuÄena i neshvaÄ‡ena. Vremena koja dolaze ukazati Ä‡e da pojam Zemlje ima puno veÄ‡e i Å¡ire znaÄenje nego Å¡to je to do sada shvaÄ‡eno i uvaÅ¾eno. Iz tih razloga naÅ¡ao sam se u treÄ‡em dominikanskom redu propovjednika da dobijem nova saznanja o Zemlji ali s teoloÅ¡kog aspekta. Sve u cilju proÅ¡irenja mojih znanja o zemlji.
Na poÄetku svog sedmog desetljeÄ‡a Å¾ivota na planeti Zemlji, u zemlji Äije rijeÄi himne poÄinju stihom Lijepa NaÅ¡a, smatram da prouÄavanje teme Zemlje otvara pitanja dosadaÅ¡njeg shvaÄ‡anja i razumijevanja ovog pojma. U isto vrijeme Å¡ire shvaÄ‡anje pojma Zemlje nudi moguÄ‡e drugaÄije uvide u vrijednosti Å¾ivota i postojanja, trajanje i Å¾ivot planeta Zemlje.

KisiÄ‡

__________________________________________________________________________

LaiÄko bratstvo svetog Dominika

Iako smo Å¾upljani Å¾upe svetog Mihaela arkanÄ‘ela u zagrebaÄkoj Dubravi, dugi niz godina, moja obitelj i ja smo redoviti na svetim misama na koloniji, to jest u Å¾upi Kraljice svete krunice na Borongaju. NaÅ¡e kÄ‡eri Marija i Renata su 2014. godine pristupile laiÄkom bratstvu BlaÅ¾ene Ozane Kotorske.

JoÅ¡ kao dijete sam bila povezana sa Kraljicom svete krunice. Zid moje sobe krasila je slika Kraljice svete krunice. Iako kao dijete nisam razumjela Å¡to slika prikazuje, posebno sam je voljela.

UgledavÅ¡i plakat da se u Å¾upi Kraljice svete krunice osniva bratstvo braÄnih parova, nagovorila sam supruga Radu da se prijavimo. Tako smo oboje 2016. godine dali prve zavjete na godinu dana. Potom su 2017. godine uslijedili zavjeti na tri godine.

24. svibnja 2021. poloÅ¾ili smo doÅ¾ivotne zavjete na ruke zamjenika provincijala i duhovnika naÅ¡eg bratstva fra Domagoja PolonÅ¡Äaka. Tim Äinom smo, Bogu dragom hvala, postali dio dominikanske obitelji. NaÅ¡ nas je duhovnik, fra Domagoj, marljivo vodio i upoznavao sa pravilima Reda propovjednika. Moj je suprug Rado znao reÄ‡i : â€ž Sad kad umrem dominikanci u cijelom svijetu molit Ä‡e za me.â€œ

I zaista, nakon nepuna Äetiri mjeseca, u teÅ¡kom stanju od posljedica corone, suprug je zavrÅ¡io na kisiku, a zatim i na respiratoru. Svi Älanovi naÅ¡ega bratstva, duhovnik i mnoga braÄ‡a dominikanci molili su za njega. NaÅ¡i prijatelji sveÄ‡enici sluÅ¾ili su mise za njega. Hvala im svima!

Posebna hvala fra Domagoju! Svaku veÄer je sa mnom i kÄ‡eri Renatom molio krunicu. I nakon Å¡to je moj voljeni Rado preselio Gospodinu, joÅ¡ je mjesec dana nakon njegove smrti molio krunicu sa nama. To je znak da smo obitelj.

I za kraj zahvaljujem Gospodinu. Predobrostivi BoÅ¾e, pozvao si nas da slijedimo stope sv. Dominika i tako Tebi sluÅ¾imo. Udijeli nam, molimo te, Å¾ar za istinom kojom je on plamtio. Spasi puk svoj Gospodine.

BlaÅ¾eni je Dominik naredio svojim uÄenicima da budu u studiju ustrajni, u molitvi postojani, u propovijedanju gorljivi.

Spasi puk svoj Gospodine.

Roska ÄŒibariÄ‡

U Zagrebu 25. oÅ¾ujak 2024.

__________________________________________________________________________

Hvaljen Isus i Marija,

Ulaskom u treÄ‡i red Svetog Dominika moje se Å¾ivot nije znaÄajno promijenio no pristup Å¾ivotu prolaznosti i svim izazovima koje donosi svakodnevnica itekako jesu. U danaÅ¡nje vrijeme gdje se nude razne ideologije i nameÄ‡e sve ono Å¡to odvraÄ‡a od tog puta. Zaista je lakÅ¡e Å¾ivjeti kad znaÅ¡ da pripadaÅ¡ jednoj zajednici koja ti moÅ¾e pomoÄ‡i da Å¾iviÅ¡ kreposno i u konaÄnici vodi tvoju duÅ¡u ka spasenju, a to bi nam svima trebao biti cilj Å½ivot vjeÄni. Zahvalna sam Gospodinu na svim Älanovima naÅ¡eg bratstva naÅ¡em divnom duhovniku koji nas je pripremao za vjeÄne zavjete pater Domogaju. I dok trÄim prekrasnom prirodom razmiÅ¡ljam kako je Bog zaista dobar prijatelj, te zahvaljujem svim srcem na svemu Å¡to je stvorio tako Äudesno. I kad je teÅ¡ko kad napusti snaga tijela baÅ¡ uvijek krenem moliti i sa lakoÄ‡om stignem do cilja i kroz te naizgled male ciljeve osjeÄ‡am veliku ljubav i snagu.

Hvaljen Isus i Marija

Katarina_ureÄ‘eno.png

Katarina Ozana

__________________________________________________________________________

KORIZMENI HOD PREMA KRIÅ½U

Tijekom korizmenih tjedana koji polako ostaju za nama, Älanovi bratstva su uz pojaÄanu molitvu, djela milosrÄ‘a i rad na vlastitom duhovnom rastu Äastili Gospodinovu Muku, njegovu Å¾rtvu i Å¾ivot koji je poloÅ¾io za spasenje sviju nas. Korizmeni hod zapoÄeli smo veÄ‡ tradicionalnim Äitanjem Svetog Pisma, svake veÄeri od Pepelnice, a koje je proÄitano od korica do korica 14. oÅ¾ujka 2024. u 21:25 h.

PouÄnom duhovnom obnovom kod braÄ‡e dominikanaca na PeÅ¡Äenici, proveo nas je u subotu, 17. veljaÄe 2024. fr. Mislav PeÄek, gdje smo zajedno sa laiÄkim bratstvom BlaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a izmolili i krunicu te sudjelovali na svetoj misi, a s drugim bratom, fr. Mislavom MatijaÅ¡iÄ‡em, prouÄili smo Äitanja ÄŒasoslova tijekom Korizme.

Posjetom Domu za starije Maksimir razvedrili smo brojne korisnike koji su se rado odazvali na kavu, sok i kekse nakon svete mise u domskoj kapelici, a Älanovi bratstva predmolili su postaje KriÅ¾nog puta na prvi petak u oÅ¾ujku u naÅ¡oj Å¾upnoj crkvi, nakon Äega su se zaputili na Radio Mariju te izmolili slavna otajstva krunice u 20:15 h.

U Ludbreg, Krvi Kristovoj, mala grupa Älanova i Å¾upljanka Katarina, zaputila se 9. oÅ¾ujka 2024. kako bismo na tom posebnom posveÄ‡enom mjestu zahvalili i zamolili Gospodina za naÅ¡e bliÅ¾nje i potrebite radi kojih smo se i zaputili na ovo malo hodoÄaÅ¡Ä‡e.

Tri Älanice naÅ¡eg bratstva i bratstva s PeÅ¡Äenice, kao i neki naÅ¡i Å¾upljani, 15. oÅ¾ujka 2024. zajedniÄki su s mnoÅ¡tvom zagrebaÄkih vjernika hodali KriÅ¾nim putem za neroÄ‘ene od Kamenitih vrata, preko centra grada sve do katedrale, moleÄ‡i, pjevajuÄ‡i i kleÄeÄ‡i punih srca Å¡to smo svojim malim duhovnim doprinosom istkali zaÅ¡titni pokrov za sve majke koje razmiÅ¡ljaju o pobaÄaju svojeg djeteta.

Humanitarni korizmeni sajam za potrebite naÅ¡e Å¾upe odrÅ¾an je 17. oÅ¾ujka 2024. te smo velikoduÅ¡no pomogli u organizaciji Caritasu naÅ¡e Å¾upe, pekli kolaÄe i deÅ¾urali pred crkvom.

ZnajuÄ‡i da je Krist mnogo viÅ¡e ljubio nego trpio, da je podnio najveÄ‡u Å¾rtvu za druge, za grijehe cijeloga svijeta, ove male kapljice naÅ¡e ljubavi koje smo izdvojili za spasenje neka Mu budu na hvalu i slavu!

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId23f55152d5

__________________________________________________________________________

Koncert Ratka Podvorca na klasiÄnoj gitari

Trajni Ä‘akon ZagrebaÄke nadbiskupije Ratko Podvorac odrÅ¾ao je solistiÄki koncert klasiÄne gitare, u nedjelju 18. veljaÄe 2024. u Å¾upnoj dvorani ispod crkve Svetoga KriÅ¾a na zagrebaÄkom Sigetu. InaÄe profesor klasiÄne gitare, Ä‘akon Ratko priredio je ovaj puta svoj program u sigetskoj crkvi s kojom ga veÅ¾u posebne stvari u njegovom Å¾ivotu. Na repertoaru su bile predviÄ‘ene Äetiri suite za lutnju Johanna Sebastiana Bacha. Naravno, nije moglo proÄ‡i bez oÄekivanog bisa, koji je Ä‘akon Ratko, uz dugotrajni pljesak sa zadovoljstvom odsvirao.

JoÅ¡ jednim pravim umjetniÄkim doÅ¾ivljajem, u nizu svojih koncerata koji vrijedno odrÅ¾ava, Ratko Podvorac je s velikim nadahnuÄ‡em i sjajnom tehnikom, oduÅ¡evio i oplemenio sve prisutne u publici, uz svesrdno nadahnuÄ‡e Duha Svetoga! Kako je i sam rekao u najavi koncerta: â€žbit' Ä‡e emocijeâ€, i zaista dvorana je emotivno reagirala, i u zvucima njegove gitare u duhu zajedniÄki disala.

Naravno, u publici je bilo sluÅ¡atelja i iz njegove matiÄne Å¾upe Kraljce Svete Krunice u Zagrebu, u kojoj uzorno i sa duhovnim Å¾arom, sluÅ¾i veÄ‡ dugi niz godina. U zadnje vrijeme, to je redovito nedjeljna sv. misa u 8,30 sati, gdje ga moÅ¾emo Äuti kako propovijeda, ili nadahnuto otpjeva navjeÅ¡taj EvanÄ‘elja.

U oÄekivanju slijedeÄ‡eg koncerta, neka ga i dalje prati milost i nadahnuÄ‡e Duha
Svetoga!

Rozalija-Estera

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdb430820b20

__________________________________________________________________________

KORIZMENA DUHOVNA OBNOVA BRATSTVA

U subotu, 17. veljaÄe 2024., naÅ¡e je bratstvo zajedno s laiÄkim bratstvom BlaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a u samostanu na PeÅ¡Äenici sudjelovalo u korizmenoj duhovnoj obnovi kao jednom od koraka priprave za blagdan Uskrsa. Nakon duhovnog nagovora fr. Mislava PeÄeka zapoÄela je tribina s temom "Pokora" nakon koje su prisutni vjernici mogli postavljati pitanja. Fr. Mislav nas je suvereno proveo kroz pojam i znaÄenje pokore, dotiÄuÄ‡i se Katekizma KatoliÄke crkve i BoÅ¾je RijeÄi, Biblije, koji bi kao literatura morali biti svakodnevno pred oÄima vjernika i stalan izvor mira i nade u vlastito spasenje.

Duhovna obnova nastavljena je molitvom krunice BlaÅ¾enoj Djevici Mariji u crkvi te svetom misom koji je predvodio duhovnik naÅ¡eg bratstva, p. Domagoj Augustin PolanÅ¡Äak.

Zahvaljujemo fr. Mislavu PeÄeku i susjednom bratstvu na pozivu i sudjelovanju u joÅ¡ jednoj duhovno bogatoj i inspirativnoj veÄeri!

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdd2b6bcfb84

__________________________________________________________________________

S KRISTOM NA Å½AL NOVE GODINE

NaÅ¡e laiÄko bratstvo je redovitim posjetama Domu umirovljenika Maksimir proÅ¡le subote u Novoj 2024. godini obiljeÅ¾io nastavak jednog lijepog duhovnog prijateljstva i bratskog druÅ¾enja. SudjelujuÄ‡i u svetoj misi u domskoj kapelici koju je predvodio fr. Ilija LeÅ¡iÄ‡, nastavili smo prema starom dobrom obiÄaju razgovor i pjesmu uz kavu, sok i kolaÄe u blagovaonici Doma, gdje smo zajedniÄki proveli sunÄano subotnje jutro. PrisjeÄ‡ajuÄ‡i se ne tako davnog prosinaÄkog susreta u DoÅ¡aÅ¡Ä‡u, krenuli smo zajedno s korisnicima Doma prema novim susretima i doÅ¾ivljajima. Bogu hvala na tome!

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId1eb099627b

__________________________________________________________________________

MARIJANIN PUT U DAMASK

Na blagdan ObraÄ‡enja svetog Pavla, 25. sijeÄnja 2024., naÅ¡e je laiÄko bratstvo bogatije za novakinju Marijanu PeÄ‡nik, koja je ovom prigodom odabrala novo ime kao sestra laikinja Augustina Cecilija. Marijana je Å¾upljanka naÅ¡e Å¾upe gotovo od roÄ‘enja, ovdje je primila sakramente Prve svete priÄesti i Krizme, a predana je sopranostica Å¾upnog zbora, kao i vrijedna socijalna radnica u Domu Svetog Josipa u Zagrebu, koja svoje struÄno znanje i vjeÅ¡tine obilato koristi sluÅ¾eÄ‡i Bogu, Redu i narodu.

Duhovnik naÅ¡eg bratstva, p. Domagoj Augustin PolanÅ¡Äak, prigodnom propovijedi sve prisutne vjernike podsjetio je na znaÄaj osobnog obraÄ‡enja i beskrajnog BoÅ¾jeg milosrÄ‘a, slikovito opisujuÄ‡i Marijanin novicijat kao njen osobni "put u Damask".

ÄŒlanovi laiÄkog bratstva jednoglasno su podrÅ¾ali Marijanu u dosadaÅ¡njoj pripremi kao kandidatice laiÄkog bratstva, te joj svojim sudjelovanjem na svetoj misi i ugodnom domjenku, i formalno zaÅ¾eljeli daljnji plodonosni rad i posveÄ‡enost uz blagoslov Duha Svetoga.

Marijana je svoje srce odavna posvetila Srcu Isusovom koje joj je inspiracija, nada i utjeha.

Neka naÅ¡u Marijanu na njenom putu u Damask prati zagovor Svetog Dominika, osnaÅ¾uje vjera Svetog Pavla, prosvjetljuje misao Svetog Augustina i razvedrava boÅ¾anska nota Svete Cecilije!

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIdaa2a67f79a

__________________________________________________________________________

RAZMIÅ LJANJE POSVEÄ†ENIH LAIKA

Å to se promijenilo u mom (duhovnom) Å¾ivotu otkako pripadam laiÄkom bratstvu Svetog Dominika? RazmiÅ¡ljanja, citati, dojmovi, zahvalnost naÅ¡e braÄ‡e i sestara...

Drage sestre i braÄ‡o, zahvalna sam Bogu na pozivu i Älanstvu u treÄ‡em Redu sv. Dominika, vaÅ¡a snaga molitve i osjeÄ‡aj zajedniÅ¡tva sa stotinama naÅ¡e braÄ‡e i sestara treÄ‡eredaÅ¡a, s kojima sam duhovno povezana, osjeÄ‡a se i pomaÅ¾e mi u mojim svakodnevnim obvezama kao zdravstvenom djelatniku i u svim mojim borbama i malim i velikim kriÅ¾evima u obiteljskom Å¾ivotu.

Taj poziv je veliki blagoslov u mojem Å¾ivotu! "Izaija 43,1

Sada ovako govori Jahve, koji te stvorio, Jakove, koji te sazdao, Izraele: "Ne boj se, jer ja sam te otkupio; imenom sam te zazvao: ti si moj! Izaija 43,2 Kad preko vode prelaziÅ¡, s tobom sam; ili preko rijeke, neÄ‡e te preplaviti. PoÄ‘eÅ¡ li kroz vatru, neÄ‡eÅ¡ izgorjeti, plamen te opaliti neÄ‡e. Izaija 43,3

Jer ja sam Jahve, Bog tvoj, Svetac Izraelov, tvoj spasitelj. Za otkupninu tvoju dajem Egipat, mjesto tebe dajem KuÅ¡ i Å ebu. Izaija 43,4

Jer dragocjen si u mojim oÄima, vrijedan si i ja te ljubim. Stog i dajem ljude za tebe i narode za Å¾ivot tvoj."

Vesna Marija

__________________________________________________________________________

Iz intervjua koji je kardinal Emil Paul Tscherrig dao za SRF (9. prosinca 2023.)

â€žCrkva je katoliÄka, Å¡to znaÄi da je univerzalna i ostat Ä‡e univerzalna. Kao Å¡to je rekao papa Benedikt XVI. Äak i ako postanemo manjina u Europi, vaÅ¾no je da ostanemo kreativna manjina... Crkva Ä‡e ostati, bit Ä‡e ovdje. Uvijek Ä‡e biti krÅ¡Ä‡ana, uvijek Ä‡e biti katolika. Ali viÅ¡e neÄ‡e biti velikih masaâ€.

Rozalija Estera

__________________________________________________________________________

Hvala ti Gospodine, Å¡to si na moj Å¾ivotni put poslao tako drage ljude. Iako razliÄiti po dobi, spolu, naravi, zanimanju, obiteljskim prilikama... obogatili su me svojim idejama, razmiÅ¡ljanjima, radom za opÄ‡e dobro, ljubavlju za druge.

Divno je biti dio zajednice kojoj je cilj biti Tebi Å¡to sliÄniji i voljeti brata Äovjeka.

Hvala ti Å¡to si uz iznimno zalaganje naÅ¡eg duhovnika, produbio tajne naÅ¡e vjere, ojaÄao me u svakodnevnim Å¾ivotnim situacijama, a molitvu uÄinio neizostavnom na poÄetku i kraju svakog dana.

Å½eljka_Veronika.jpeg

Å½eljka Veronika

__________________________________________________________________________

NesluÅ¾beno pripadam TreÄ‡em redu sv. Dominika viÅ¡e od 35 godina, od samih poÄetaka ideje p. Ivana Ike Mateljana da osnuje TreÄ‡i red. Pitala sam se Å¡to znaÄi biti "treÄ‡oredac", kakve su mi duÅ¾nosti, je li to samo molitva, duhovni nagovori ili neÅ¡to drugo. Nije bilo jasnog odgovora, ali to "neÅ¡to drugo" polako i neprimjetno uvuklo se u moju duÅ¡u. Bio je to poÄetak mog duhovnog rasta, mog duhovnog treninga koji mi je omoguÄ‡avao u svim Å¾ivotnim prilikama,pa i onima najteÅ¾ima, u kojima se Äovjek lako razoÄara pa i u samoga Boga, da ostanem na nogama, da mi vjera ne malakÅ¡e, da mogu koraÄati dalje uz BoÅ¾ju pomoÄ‡, stazom svetog Dominika u Istini.

Vjera Benedikta

__________________________________________________________________________

"Stalna na tom svijetu samo mijena jest", napisao je Petar PreradoviÄ‡, saÅ¾eto opisavÅ¡i svijet, Äovjeka i Å¾ivot.

Ulazak u laiÄko bratstvo Svetog Dominika u kojem nakon sveÄanih zavjeta veÄ‡ tri godine zajedniÄki molimo, rastemo i bdijemo nad naÅ¡im Redom propovjednika, promijenio me je prvenstveno kao vjernicu, dok se sa svojim ljudskim manama i nadalje svakog trena borim, samo sada sa boljim oruÅ¾jem. Svakodnevna euharistija i zajedniÄka molitva krunice postali su pravi arsenal u ratovima koje vodim s "onim drugim", nastojeÄ‡i biti bolja prema sebi i bliÅ¾njima. I nisam zadovoljna, jer za rast u vjeri uvijek ima prostora, a vremena sve manje jer nikome nije obeÄ‡ano sutra.

Ivana Marta

__________________________________________________________________________

U dominikanskom laiÄkom bratstvu naÅ¡ao sam neko veÄ‡e more duhovnosti, kako to obiÄava reÄ‡i pater Anto BobaÅ¡ â€“ govoreÄ‡i â€“ zaÅ¡to je izabrao Red propovjednika. Molitve Bl. Augustinu KaÅ¾otiÄ‡u u teÅ¡kim trenucima vodile su me k tadaÅ¡njem dominikanskom TreÄ‡om redu, a onda je Gospodin providio â€“ i u naÅ¡oj Å½upi ustrojeno je laiÄko bratstvo. Pristupiti laiÄkom bratstvu znaÄilo je krenuti na put svagdanjeg Å¾ivota i rada u okrilju dominikanske duhovnosti na naÄin koji moÅ¾emo i moguÄ‡noÅ¡Ä‡u da koristimo svoje ovozemaljske talente. Nismo svi isti po naÄinu djelovanja i onome Å¡to odgovara naÅ¡oj prirodi, uostalom kao ni naÅ¡i dominikanci sveÄ‡enici â€“ i to je jedna od najboljih znaÄajki i bogatstvo Reda propovjednika. Sve to naravno podrazumijeva odgovornost â€“ jer dati doÅ¾ivotne zavjete prethodno zahtjeva odgovor na pitanje â€“ Å¡to Å¾elimo, Å¡to oÄekujemo od preostalog vremena u naÅ¡im Å¾ivotima. LaiÄko bratstvo donosi veliku radost, pregrÅ¡t lijepih trenutaka â€“ ali i kuÅ¡nje; stoga za nas itekako vrijedi Jakovljeva poslanica: â€žPravom radoÅ¡Ä‡u smatrajte, braÄ‡o moja, kad upadate u razne kuÅ¡nje znajuÄ‡i da prokuÅ¡anost vaÅ¡e vjere raÄ‘a postojanoÅ¡Ä‡u.â€œ

Vladislav Albert

__________________________________________________________________________

Iz moje rodne Å¾upe otiÅ¡la sam sa krunicom Å¡to mi poklonio naÅ¡ Å¾upnik. Moj susret sa velegradom te davne 1978. bio je :"BoÅ¾e moj izgubit Ä‡u se u toj vrevi Å¾ivota". GospoÄ‘a kod koje smo stanovali poklonila mi za roÄ‘endan sliku majke boÅ¾je Kraljice Svete Krunice gdje pruÅ¾a krunicu Sv. Dominiku i Sv. Katarini Sienskoj. Za kratko vrijeme preselim se na Borongaj i mislim pa Å¡ta Ä‡u tu... Taj dio grada mi se uopÄ‡e ne sviÄ‘a... Saznam za Å¾upu uÄ‘em u naÅ¡u kapelicu i shvatim da ovo nije sluÄajno. Vjerujem da me dragi Bog doveo tu, k laiÄkom bratstvu Svetog Dominika i naÅ¡oj majci Kraljici Svete Krunice. To je moja OBITELJ. DuÅ¡a mi radosna , kriÅ¾evi koje nosim lakÅ¡i. "Dobri ljudi zraÄe uokolo radost i radosno rastu prema svome BOGU. Jedni pokraj drugih i jedni s drugima temeljno je pravilo naÅ¡eg Å¾ivota koje ponekad traÅ¾i Å¾rtvu ali i usreÄ‡uje".

Rozalija_JakÅ¡ekoviÄ‡.jpg

Rozalija JakÅ¡ekoviÄ‡

__________________________________________________________________________

Â»DoÄ‘ite k meni svi koji ste izmoreni i optereÄ‡eni i ja Ä‡u vas odmoriti. 29 Uzmite jaram moj na sebe, uÄite se od mene jer sam krotka i ponizna srca i naÄ‡i Ä‡ete spokoj duÅ¡ama svojim. 30 Uistinu, jaram je moj sladak i breme moje lako.Â« (Mt 11, 28-30)

Ove rijeÄi EvanÄ‘elja snaÅ¾no me povezuje sa ulaskom u LaiÄko bratstvo sv. Dominika u kojemu je moj rast u duhovnosti dobio jasan i odreÄ‘en smjer. Zahvalna sam Bogu na svim primljenim milostima.

Dubravka Katarina

__________________________________________________________________________

Kronika Bratstva sv. Dominika za 2023. godinu

Stalne duhovne zadaÄ‡e Älanova Bratstva tijekom kalendarske godine

I Svaki prvi petak u mjesecu: predmoljenje krunice, Slavna otajstva â€“ Radio Marija

II Svaki prvi utorak u mjesecu: sudjelovanje na veÄernjoj svetoj misi uz molitvu za dominikanska zvanja i za proglaÅ¡enje svetima dominikanskih blaÅ¾enika

Ozane Kotorske i Augustina KaÅ¾otiÄ‡a

III Svibanjske poboÅ¾nosti i predmoljenje krunice u jednom tjednu

IV Listopadske poboÅ¾nosti i predmoljenje krunice u jednom tjednu

V MjeseÄni posjet Domu umirovljenika

VI Sudjelovanje Älanica u liturgijskom Äitanju, liturgijskom zborskom pjevanju i Pastoralnom vijeÄ‡u te pomoÄ‡ u ureÄ‘ivanju i ÄiÅ¡Ä‡enju crkve

SIJEÄŒANJ

1) â€žOprost" na PeÅ¡Äenici - Dva dominikanska laiÄka bratstva zajedniÄki su u subotu 28. sijeÄnja 2023. prilikom prvog formalnog zajedniÄkog susreta i uz duhovno vodstvo fr. Nikole MioÄa posluÅ¡ali duhovni nagovor o najveÄ‡em fenomenu naÅ¡e vjere, ali i meÄ‘uljudskih odnosa opÄ‡enito - oprostu.

VELJAÄŒA

1) Posjet Domu umirovljenika Maksimir â€“ 18. veljaÄe; prvi susret u seriji planiranih mjeseÄnih posjeta

OÅ½UJAK

1) Bratska korizmena subota - Nakon molitve krunice i veÄernje svete mise u subotu, 4. oÅ¾ujka 2023. dva dominikanska bratstva, Svetog Dominika kao domaÄ‡ina i BlaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a kao gosta, susrela su se u predveÄerje druge korizmene nedjelje u samostanu na Koloniji

2) Sudjelovanje na Ksaverskom KriÅ¾nom putu na drugu korizmenu nedjelju

3) Uskrsna duhovna obnova u duhovnosti Kursilja ostavila je u nama obilje darova Duha u mjeri i na naÄin na koji to nismo oÄekivali. Jer na BoÅ¾ju Ljubav teÅ¡ko se moÅ¾emo pripraviti, ona je neizmjerna i neizreciva naspram nas koji smo samo prolaznici kroz bijedu ovoga svijeta.

4) KriÅ¾ni put â€“ Å½upna crkva Kraljice svete krunice, petak 24. oÅ¾ujka 2023.

5) Dio LaiÄkog bratstva obiljeÅ¾io je blagdan Blagovijesti u redovitom posjetu Domu umirovljenika Maksimir gdje su sudjelovali u svetoj misi s korisnicima, koju je predvodio p. Ljudevit JeÄ‘ud.

6) Dan Provincije - Na blagdan NavjeÅ¡tenja Gospodinova, u subotu 25. 3. tri Älanice naÅ¡ega laiÄkog bratstva krenule su u ranim jutarnjim satima put Trogira na sveÄano misno slavlje povodom Blagovijesti i Dana hrvatske dominikanske provincije koji se ove godine obiljeÅ¾avao u rodnom gradu i nacionalnom svetiÅ¡tu biskupa i dominikanca bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a, Äija se sedamstota obljetnica roÄ‘enja za nebo obiljeÅ¾ava 2022. godine.

7) U samostanu dominikanskih sestara na zagrebaÄkom Trnju, tijekom trodnevlja uoÄi dana njihove zaÅ¡titnice, BlaÅ¾ene Ozane Kotorske, uz braÄ‡u dominikance iz samostana Kraljice Svete Krunice i BlaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a, fr. Marija Iliju UdoviÄiÄ‡a i fr. Karla Kevu, sudjelovali su i Älanovi Bratstva.

TRAVANJ

1) KruniÄarsko hodoÄaÅ¡Ä‡e u Mariju Bistricu - Prva svibanjska subota donijela nam je novu hodoÄasniÄku priliku; hodoÄaÅ¡Ä‡e u Äast Krunice, kao jedno od kljuÄnih dominikanskih obiljeÅ¾ja. Dominikanski bogoslov fr. Mislav MatijaÅ¡iÄ‡ i provincijal Slavko SliÅ¡koviÄ‡, nadahnuto su govorili i propovijedali u to ime.

2) HodoÄaÅ¡Ä‡e u Bosnu Srebrenu - Osmero Älanova naÅ¡eg bratstva i jedna kandidatkinja pridruÅ¾ili su se Å¾upnom hodoÄaÅ¡Ä‡u u Bosnu Srebrenu, krajevima u kojima je nekada vladala posljednja bosanska kraljica, obraÄ‡enica s patarenstva (bogumilstva), velika dobroÄiniteljica i franjevaÄka treÄ‡eredica, Katarina KosaÄa KotromaniÄ‡.

3) Svetkovina Majke BoÅ¾je od Kamenitih vrata - Na blagdan Pohoda blaÅ¾ene djevice Marije roÄ‘akinji Elizabeti, u Zagrebu se Äastila Majka BoÅ¾ja od Kamenitih vrata, zaÅ¡titnica grada Zagreba, na kojem dogaÄ‘aju redovito sudjeluju i daju svoj doprinos i naÅ¡e Älanice i Älanovi.

LIPANJ

1) Susret s UÄiteljem Reda - Susretu naÅ¡eg bratstva s UÄiteljem Reda propovjednika, Gerarda Timonera III. na 1. lipnja 2023. prethodila je molitva slavnih otajstava krunice BlaÅ¾enoj Djevici Mariji s bratstvom domaÄ‡inom, u Å¾upi BlaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a na PeÅ¡Äenici.

2) Tijelovska procesija - Svetkovina presvetoga Tijela i Krvi Kristove svake godine na deveti Äetvrtak poslije Uskrsa u veÄernjim satima okuplja vjernike na sveÄano euharistijsko slavlje i procesiju u Å¾upi Presvetog Srca Isusova u srediÅ¡tu Zagreba. ÄŒetvero Älanova laiÄkog bratstva Sveti Dominik i nekoliko Å¾upljanki naÅ¡e Å¾upe Kraljice svete Krunice sudjelovali su u Äetvrtak 8. lipnja na obiljeÅ¾avanju ove svetkovine s vjerniÄkim pukom u omiljenoj Palmi.

3) HodoÄaÅ¡Ä‡e u Trogir - Velika obljetnica, sedam stoljeÄ‡a roÄ‘enja za nebo Bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a bila je prigoda za hodoÄaÅ¡Ä‡e naÅ¡e susjedne i bratske Å½upe BlaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a u BlaÅ¾enikov rodni grad Trogir. Ovom Å¾upnom hodoÄaÅ¡Ä‡u 10. lipnja 2023. organiziranom nakon duÅ¾e vremena, prikljuÄilo se i dvoje Älanova LaiÄkog bratstva Sv. Dominika uz ostale Å¾upljane

4) Drugoga dana ljeta tri laikinje, Ana koja je dala jednostavne zavjete na tri godine te Zlatica i Sanja koje su stupile u novicijat laiÄkoga bratstva BlaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a, krenule su korak dalje u svom posveÄ‡enom Å¾ivotu laika u dominikanskoj obitelji. Uz euharistijsko slavlje u Å¾upi BlaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a na PeÅ¡Äenici koje je predvodio naÅ¡ duhovnik, p. Domagoj Augustin i uz koncelebrante p. Nikolu MioÄa, njihova duhovnika te Å¾upnika, p. Nikolu Nosu, naÅ¡e je bratstvo u zajedniÅ¡tvu molilo i slavilo ovaj vaÅ¾an duhovni dogaÄ‘aj, radujuÄ‡i se novim miljama puta naÅ¡ih sestara.

SRPANJ

1) Na trinaestu nedjelju kroz godinu u slovenskoj Å¾upi PetrovÄe za sveÄ‡enika je zareÄ‘en Drago Ferencek, postavÅ¡i tako punopravnim Älanom sveÄ‡eniÄke redovniÄke dominikanske obitelji. SveÄanosti su prisustvovali Älanovi Bratstva s ostalim Å¾upljanima.

KOLOVOZ

1) KaÅ¾otiÄ‡ev kamino - Pothvat na koji moÅ¾e biti ponosan svaki i najmanji poznavatelj dominikanskog reda i prilika, a napose naÅ¡e Bratstvo, ostvarili su naÅ¡ duhovnik fr. Domagoj Augustin PolanÅ¡Äak, te fr. Zvonko DÅ¾ankiÄ‡, propjeÅ¡aÄivÅ¡i â€ždobarâ€ komad od Zagreba do Trogira. Povezali su tako mjesto KaÅ¾otiÄ‡eva biskupovanja i mjesto njegova roÄ‘enja, a sve povodom sedamstote obljetnice preminuÄ‡a prvog hrvatskog blaÅ¾enika. HodoÄasniÄki put zapoÄeli su 23. srpnja, a zavrÅ¡ili 2. kolovoza 2023. uz posebnu duhovnu molitvenu potporu i ohrabrenje Älanova Bratstva!

2) Trodnevlje uoÄi spomendana sv. Dominika - U petak 6. kolovoza 2023. u naÅ¡oj Å¾upnoj crkvi Kraljice svete krunice dovrÅ¡ilo se trodnevlje u Äast spomendana sv. Dominika 8. kolovoza. Zadnji dan trodnevlja bio je, kao i inaÄe upeÄatljiv, a izmeÄ‘u brojnih vjernika skupilo se nas sedmero Älanova Bratstva sv. Dominik, s Älanovima susjednog dominikanskog bratstva iz Å½upe bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a.

3) Susret u Domu umirovljenika Maksimir - U utorak ujutro, 8. kolovoza 2023. na spomendan sv. Dominika, odrÅ¾ana je sveta misa u kapelici Doma. Skupilo se nas â€žgostijuâ€ izvana: Älanovi Bratstva sv. Dominika, Älanovi zbora KSK, dominikanci novaci, jedan dominikanac student glazbenik â€“ svi predvoÄ‘eni naÅ¡im dragim p. Lujom!

4) Sudjelovanje na misnim slavljima povodom blagdana bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a i spomendana sv. Dominika

RUJAN

1) Veliku obljetnicu pohaÄ‘anja svetiÅ¡ta Majke BoÅ¾je BistriÄke, tristoto zavjetno hodoÄaÅ¡Ä‡e, graÄ‘ani Grada Zagreba obiljeÅ¾ili su sveÄanostima u subotu, 9. rujna 2023. ÄŒlanovi Bratstva pridruÅ¾ili su se u velikom broju.

2) Zavjetno hodoÄaÅ¡Ä‡e StepinÄevim putem preko Sljemena u Mariju Bistricu - Grupa od petnaestak hodoÄasnika, predvoÄ‘ena duhovnikom p. Domagojem Augustinom PolanÅ¡Äakom, uputila se u subotu 9. rujna u 20 sati ispred Å¾upne crkve bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a sa zagrebaÄke PeÅ¡Äenice na 35 km dugaÄak planinarski hodoÄasniÄki put preko Sljemena do Marije Bistrice. Na hodoÄaÅ¡Ä‡u je sudjelovalo dvoje Älanova naÅ¡eg laiÄkog bratstva, uz Å¾upljane i Älanove laiÄkog bratstva Å¾upe bl. Augustin KaÅ¾otiÄ‡.

3) Zajedno s brevijarom u ruci - â€žVeÄerom, jutrom i o podne tuÅ¾an Ä‡u jecati, i on Ä‡e Äuti vapaj moj.â€ (Ps 55,18). NaÅ¡e je bratstvo potaknuto novim izdanjem BoÅ¾anskog Äasoslova kojega smo zajedno sa Å¾upljanima pribavili, iniciralo edukacijske sastanke koje odrÅ¾ava fr. Mislav MatijaÅ¡iÄ‡, a cilj im je da nas upozna s molitvama Äasova te nam predoÄi postanak i razvoj molitava sadrÅ¾anih u ÄŒasoslovu.

4) Procesija za Å¾ivot u Äast BezgreÅ¡nom Srcu Marijinu - Na poÄetku nove kampanje 40 dana za Å¾ivot u Zagrebu je u utorak 26. 9. odrÅ¾ana Marijanska procesija u Äast BezgreÅ¡nom Srcu Marijinu, uz sudjelovanje i potporu Älanova Bratstva.

5) 25. godiÅ¡njica beatifikacije kardinala Stepinca - U subotu 30. rujna 2023. zagrebaÄki nadbiskup mons. DraÅ¾en KutleÅ¡a predvodio je euharistijsko slavlje prigodom 25. obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca u Hrvatskom nacionalnom svetiÅ¡tu Majke BoÅ¾je BistriÄke u Mariji Bistrici. Na sveÄanom euharistrijskom slavlju sudjelovale su i dvije Älanice Bratstva.

LISTOPAD

1) Pohod Hrvatima u Vojvodini â€“ Mjesec listopad nam je donio drugo ovogodiÅ¡nje Å¾upno hodoÄaÅ¡Ä‡e â€“ posjet svetiÅ¡tima u Vojvodini, Å¡to je u konaÄnici bio pohod naÅ¡im sunarodnjacima u Vojvodini. Osam Älanova i dvije kandidatice LaiÄkog bratstva Sv. Dominika sudjelovalo je u zajedniÅ¡tvu s ostalim Å¾upljanima.

STUDENI

1) Obilazak grobova na Mirogoju i MiroÅ¡evcu

2) Duhovna obnova Älanova Bratstva u Novigradu na Dobri, od 24. do 26. studenog 2023. Pastoralni centar Vincentinum.

PROSINAC

1) Nedjelja proroÅ¡tva i nade - Na prvu nedjelju DoÅ¡aÅ¡Ä‡a naÅ¡e je bratstvo u duhu i zajedniÅ¡tvu nazoÄilo sveÄanom misnom slavlju u Å¾upi BlaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a na PeÅ¡Äenici tijekom kojeg je desetoro braÄ‡e i sestara laiÄkoga bratstva BlaÅ¾eni Augustin KaÅ¾otiÄ‡ na ruke sociusa Provincijala, p. Domagoja Augustina PolanÅ¡Äaka, poloÅ¾ilo sveÄane, doÅ¾ivotne zavjete.

2) Aktivno sudjelovanje Älanova Bratstva sv. Dominika na humanitarnom sajmu za Å¾upni Karitas.

Rozalija Estera

__________________________________________________________________________

NEDJELJA PROROÅ TVA NADE

Na prvu nedjelju DoÅ¡aÅ¡Ä‡a kada palimo prvu svijeÄ‡u, proroÄansku svijeÄ‡u, svijeÄ‡u nade ili postilicu, naÅ¡e je bratstvo u duhu i zajedniÅ¡tvu nazoÄilo sveÄanom misnom slavlju u Å¾upi BlaÅ¾enog Augustina KaÅ¾otiÄ‡a na PeÅ¡Äenici tijekom kojeg je desetoro braÄ‡e i sestara laiÄkoga bratstva "BlaÅ¾eni Augustin KaÅ¾otiÄ‡" na ruke sociusa Provincijala, p. Domagoja Augustina PolanÅ¡Äaka, poloÅ¾ilo sveÄane, doÅ¾ivotne zavjete. U nazoÄnosti braÄ‡e dominikanaca, Älanova obitelji i Å¾upljana proslavili smo ovaj, za naÅ¡u Provinciju, veliki dogaÄ‘aj, jer laici koji pristaju u ruke BoÅ¾je predati sav svoj Å¾ivot i obeÄ‡ati da Ä‡e u duhu Svetog Dominika sluÅ¾iti i biti prisutni u duhovnim i svakodnevnim potrebama Reda, osobito u danaÅ¡nje vrijeme velika je odgovornost i zadaÄ‡a.

U molitvi i u duhu s naÅ¡im novozavjetovanicima izraÅ¾avamo veliku radost i dobrodoÅ¡licu u bijele redove dominikanske obitelji!

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId9a1ca624a0

__________________________________________________________________________

DUHOVNA OBNOVA LB SV. DOMINIKA

NOVIGRAD na DOBRI, 24.11.2023.-26.11.2023.

Nedaleko Zagreba, tek nekih pedesetak kilometara nalazi se Novigrad na Dobri, za mnoge koji putuju cestom tek Å¾uta prometna ploÄa s natpisom za izlaz s autoputa.

No, bilo je to prvorazredno iznenaÄ‘enje i otkriÄ‡e joÅ¡ jedne od ljepota divne nam Domovine. U tom mirnom, idiliÄnom mjestu, izvan zagluÅ¡ujuÄ‡ih zvukova velikoga grada i neprestanih guÅ¾vi, u prekrasnom zelenilu, u meditativnoj slici sunca koje se nazire u sfumatu maglenog dana, naÅ¡ duhovnik, pater Domagoj Augustin predvodio je duhovnu obnovu LaiÄkog bratstva sv. Dominika.

Novigrad na Dobri spominje se joÅ¡ od 11-og stoljeÄ‡a i kasnije kad su ga nastavali krÄki knezovi Frankopani, sve do njihova tragiÄnoga kraja u poznatoj uroti Zrinjsko-frankopanskoj 1671. Ostaci nekad moÄ‡ne utvrde svjedoÄe o burnoj proÅ¡losti toga grada, sve do 1944. kad su ga partizani spalili, a svjedoci govore da je samo kapelica sv. Lovre ostala Äitava.

Rijeka Dobra, jedna od Äetiriju rijeka koje oplakuju grad Karlovac, izvire pokraj Skrada u Gorskom kotaru da bi jednim dijelom svoga toka postala i ponornicom, pa je mjeÅ¡tani Ogulina i okolice nazivlju Äula po djevojci koja je, kaÅ¾e legenda, skoÄila u ponor.

Naglasak duhovnog nagovora p. Domagoja bio je na skorom DoÅ¡aÅ¡Ä‡u i Isusovu roÄ‘enju koje je promijenilo povijest ljudskoga roda, kao i osobnu povijest mnogih ljudi, na propast i osudu, ili na uspon. I danas, u ovim turbulentnim vremenima, u svekolikom moralnom rasulu i otpadu od vjere, obezvrjeÄ‘ivanja obitelji, braka, pitamo se jesmo li zaboravili na Isusa, je li nas ostavio na milost i nemilost ovom svijetu, gdje se skrio? Vidimo li da nas zapravo nije ostavio kao siroÄad, veÄ‡ je vidljiv i dalje, u svojoj RijeÄi, u kruhu i vinu na oltaru, u sakramentima, u zajednici i bratstvu koje se okuplja u Njegovo Ime? ÄŒinimo li Å¡to je On Äinio : ozdravljao, opraÅ¡tao, prao praÅ¡njave noge svojim apostolima kao najneznatniji sluga? Ljubimo li kao On ne traÅ¾eÄ‡i niÅ¡ta zauzvrat? ZavrÅ¡avamo li u oÄaju, beznaÄ‘u, oÄaju i neprihvaÄ‡anju onoga Å¡to On traÅ¾i od nas? DoÅ¡aÅ¡Ä‡e je vrijeme koje traÅ¾i da budemo spremni i svjetiljaka punih ulja, da mudro Å¾ivimo iÅ¡ÄekujuÄ‡i bljesak Njegova dolaska.

Ona koja nikad nije pokleknula ni pred moguÄ‡im kamenovanjem, koja je kilometrima bosa pjeÅ¡aÄila u gorje i bjeÅ¾ala pustinjom pred progoniteljima, za koju nije bilo nikakva smjeÅ¡taja, jest Isusova i naÅ¡a majka Marija. Ona je putokaz u naÅ¡im tamnim noÄ‡ima u kojima vreba strah, izdaja, kuÅ¡nja, izazov, bol i muka. Sav njezin Å¾ivot je bio protkan kuÅ¡njama, ali je ujedno i dokaz da je Gospodin uvijek bio s njome, Bog u kojeg nikad nije posumnjala. To pouzdanje u Njega tajna je njezine nepokolebljive vjere. Stoga je potrebno gledati na Å¾ivot Marijinim oÄima, prebirati u svom srcu BoÅ¾je rijeÄi i s potpunim povjerenjem odgovoriti Gospodinu; â€žDa, Gospodine, evo me, neka mi bude Tvoja voljaâ€œ!

MagliÄasti pramenovi nad kristalnim zelenilom rijeke, miris goruÄ‡eg drveta s ognjiÅ¡ta kamenih kuÄ‡a i malo bijelo psetance ispratili su nas na povratku u svijet, osnaÅ¾eni Duhom i svjetiljaka punih ulja!

Vjera Benedikta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId209420b7ef

__________________________________________________________________________

FR. ILIJA POD PLAÅ TOM ALBERTA VELIKOG

Na dan svetca dominikanskog reda, Alberta Velikog, naÅ¡ dojuÄeraÅ¡nji Ä‘akon, fr. Ilija LeÅ¡iÄ‡, zareÄ‘en je za sveÄ‡enika zagrebaÄke nadbiskupije pred Bogom, Redom i narodom, uz euharistijsko slavlje koje je predvodio pomoÄ‡ni biskup zagrebaÄki, mons. Mijo Gorski.

Propovijed nas je vodila kroz Å¾ivot i poslanje svetca dana, ali i Svetog Ilije, kojeg je anÄ‘eo taknuo i rekao mu "Ustani i jedi, jer ti je put dalek" (1. Kraljevima, 19,7), dok je evanÄ‘eoska prispodoba o talentima koje razliÄito koriste dobri i vjerni sluge te zli i lijeni bila pouÄna kako za naÅ¡eg novozareÄ‘enika u njegovom predstojeÄ‡em redovniÄkom djelovanju, tako i za sve nas, u svakodnevnom Å¾ivotu.

SveÄanost su pratili Ilijini roditelji i brat, prijatelji, kolege i vjernici, Älanovi LaiÄkog bratstva Svetog Dominika, Å¾upnog pastoralnog vijeÄ‡a i Molitvene zajednice Dva srca, a Å¾upni zbor orguljama i pjevanjem zaokruÅ¾io je blagoslov koji smo dobili s novim zareÄ‘enikom. NaÅ¡em fr. Iliji od svega srca Å¾elimo da zavjeti koje je pod plaÅ¡tom Svetog Alberta Velikog predao na ruke naÅ¡e Crkve budu njegov Å¡tit i maÄ u obavljanju ovog svetog poziva, a zaÅ¡tita Svetog Ilije proroka neka ga prati ovim dugim i teÅ¡kim putom prema Gospodinu.

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIde73e6f3bc6

__________________________________________________________________________

SMILUJ MI SE, BOÅ½E

Ps 51

(...) ÄŒisto srce stvori mi, BoÅ¾e,
i duh postojan obnovi u meni!
Ne odbaci me od lica svojega
i svoga svetog duha ne uzmi od mene!
Vrati mi radost svoga spasenja
i uÄvrsti me duhom spremnim!
UÄit Ä‡u bezakonike tvojim stazama,
i greÅ¡nici tebi Ä‡e se obraÄ‡ati.
Oslobodi me od krvi prolivene,
BoÅ¾e, BoÅ¾e spasitelju moj!(...)

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIde8284c66be

__________________________________________________________________________

ÄŒOVJEK S KOLONIJE

Kultura je oduvijek bila jedan od najboljih i prepoznatljivih naÄina dominikanskog propovijedanja. Stoga smo s velikom paÅ¾njom doÄekali drugu zbirku pjesama fr. Ivana Marije TomiÄ‡a â€“ ne samo zbog njegovih stihova veÄ‡ zbog prigode Å¾upnog okupljanja i zajedniÅ¡tva. Dvorana srediÅ¡nje dominikanske knjiÅ¾nice â€žHijancit BoÅ¡koviÄ‡â€œ bila je prepuna, traÅ¾ila se â€žstolica viÅ¡eâ€œ, Å¡to upuÄ‡uje koliko su Å¾upljani, a svi drugi nazoÄni - Å¾eljni takvih kulturnih dogaÄ‘aja â€“ u crkvi, a opet u lokalnoj zajednici.

Pjesme sabrane u zbirci â€žÄŒovjek od proljeÄ‡aâ€œ ukazuju na autora koji Å¾ivi svoj sveÄ‡eniÄki i redovniÄki Å¾ivot ispunjen privilegijom â€“ ali ne uvijek lakim i ugodnim obvezama â€“ da prati Äovjekov Å¾ivot od krÅ¡tenja, prve sv. priÄesti, krizme, vjenÄanja, kroz ispovijedi â€“ a na kraju i bolesniÄkog pomazanja i sprovoda. Kada razmiÅ¡ljamo o sveÄ‡eniÄkom pozivu, nerijetko podcjenjujemo sve takve obveze, koje osim onih prvih radosnih, ali vremenski sve viÅ¡e rjeÄ‘ih â€“ ostavljaju trag i talog na sveÄ‡eniÄkoj duÅ¡i. Fr. Ivan Marija TomiÄ‡ u ovoj se zbirci predstavio pjesmama koje ga snaÅ¾no promiÄu kao pripadnika novog naraÅ¡taja dominikanaca, koji su prije ulaska u Red propovjednika zavrÅ¡ili sveuÄiliÅ¡ni studij i nemaju puno iluzija o Å¾ivotu izvan samostana â€“ ne misle da je proljeÄ‡e negdje drugdje, da postoji mjesto gdje je â€žtrava zelenijaâ€œ. Kada se k tome sveÄ‡eniÄki red nadograÄ‘uje na prethodno zavrÅ¡en pravni fakultet, kao u TomiÄ‡evom sluÄaju â€“ jasno je â€“ da tu ne moÅ¾e biti nikakve patetike i izbjegavanja suoÄavanja s stvarnoÅ¡Ä‡u koja nas okruÅ¾uje i pomalo guÅ¡i.

Pogovor BoÅ¾idara PetraÄa (koji nije mogao biti prisutan), uvodna rijeÄ fr. Ante GavriÄ‡a i konaÄno izbor fr. Alojza ÄŒubeliÄ‡a, filozofa i pronicljivog poznavatelja druÅ¡tvene stvarnosti kao govornika na ovoj promociji â€“ u potpunosti su osvijetlili ovu zbirku pjesama koja odraÅ¾ava duh vremena i pjesniÄki progovara o temama â€“ koje bi u prozi zvuÄale joÅ¡ osjetljivije, sarkastiÄnije i oÅ¡trije.

I na kraju jedna mala digresija - ovo je zapravo treÄ‡a ovogodiÅ¡nja knjiga fr. Ivana Marije TomiÄ‡a. Odluke o dva ovogodiÅ¡nja hodoÄaÅ¡Ä‡a â€“ i to u svetiÅ¡ta i mjesta u Bosni, a zatim Vojvodini â€“ tamo gdje Å¾ivi hrvatski narod u poratnim vremenima â€“ svojevrsne su knjige i iskaz da Å¾iveÄ‡i naÅ¡u univerzalnu katoliÄku vjeru â€“ moramo biti i svjesni svog nacionalnog identiteta i vjerskog elementa u njegovom oÄuvanju. Stoga je bilo dragocjeno ponuditi Å¾upljanima hodoÄaÅ¡Ä‡a u hrvatska svetiÅ¡ta, i to izvan matiÄne domovine. Jer tko Ä‡e â€“ ako neÄ‡emo mi.

Fr. Ivan Marija TomiÄ‡ je puno rekao i naÄinom pisanja posvete u knjigu â€“ pozivanjem na Pjesmu nad pjesmama (Pj 2, 11-12) â€“ izbjegavajuÄ‡i pozivanje na osobna imena i nepotrebnu patetiku. Tako smo dobili ÄŒovjeka s Kolonije â€“ koji baÅ¡tini ono najbolje od povratka i djelovanja dominikanaca u samostanu na Koloniji, Äovjeka koji poznaje i Å¾ivi stvarnost.

Vladislav Albert

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId4d90a181b9

__________________________________________________________________________

POHOD HRVATIMA U VOJVODINI

Listopad nam je donio drugo ovogodiÅ¡nje Å¾upno hodoÄaÅ¡Ä‡e â€“ posjet svetiÅ¡tima u Vojvodini, Å¡to je u konaÄnici bio pohod naÅ¡im sunarodnjacima u Vojvodini, i to i viÅ¡e nego smo oÄekivali â€“ jer lijepo je vidjeti crkve i druge graÄ‘evine, ali susreti s ljudima su neprocjenjivi. Na hodoÄaÅ¡Ä‡u je bila zastupljena cijela Dominikanska obitelj â€“ naÅ¡ Å¾upnik fr. Ivan Marija TomiÄ‡, fr. Bonifacije Franjo, Äasna sestra Ljubica JuriÄ‡, osam Älanova i dvije kandidatice LaiÄkog bratstva â€žSv. Dominikâ€œ.

Prva postaja naÅ¡eg puta bio je Ilok, najistoÄnija toÄka Republike Hrvatske, grad na obrocima FruÅ¡ke gore, pored Dunava â€“ pravi biser, koji se nalazi u velikoj obnovi. Ilok je za vrijeme Domovinskog rata bio prisilno iseljen. Danas proÅ¾ivljava drugu dramu â€“ odlazak mladog stanovniÅ¡tva, najÄeÅ¡Ä‡e u inozemstvo. Da se takav arhitektonski i kulturni dragulj nalazi na jadranskoj obali bio bi daleko poznatiji i posjeÄ‡eniji. U Crkvi sv. Ivana Kapistrana sasluÅ¡ali smo franjevca koji nas je upoznao s crkvom i svecem kojem je posveÄ‡ena te nas proveo kroz samostan.

Dolazimo u Vojvodinu. Najprije u svetiÅ¡te Gospe SnjeÅ¾ne na Tekijama, gdje smo imali misno slavlje koje je predvodio naÅ¡ Å¾upnik. Potom Petrovaradin. Zapahnuo nas je miris nekih proÅ¡lih vremena Austro-Ugarske monarhije, kojoj mnogo toga dugujemo, ali u kojoj je hrvatski narod isplakao puno suza i ratovao i pogibao za tuÄ‘e interese. Uvijek to valja istaknuti da nas ne bi obuzela nostalgija na temelju Å¡arenih slika za neÅ¡to Å¡to iskustveno ne poznajemo. Vidjeli smo obnovljenu rodnu kuÄ‡u bana Josipa JelaÄiÄ‡a. Zatim, pogled s Petrovaradinske tvrÄ‘ave ili Å¡etnja mostom u Novi Sad â€“ kako je tko odluÄio.

S mrakom smo stigli u svetiÅ¡te BunariÄ‡, s kojim nas je upoznao vlÄ. Å½eljko Å ipek, mladi sveÄ‡enik na sluÅ¾bi rektora ovog sada i sluÅ¾beno biskupijskog svetiÅ¡ta, govoreÄ‡i iskreno i razborito o Å¾ivotu hrvatske zajednice u Vojvodini, posebno u BaÄkoj i o izazovima s kojima se suoÄavaju. Na BunariÄ‡u nam se pridruÅ¾ila i Äasna sestra Nada IvankoviÄ‡ iz subotiÄkog samostana, koja je djelovala i u naÅ¡oj Å½upi.

Nedjeljno jutro zapoÄelo je obilaskom katedrale posveÄ‡ene Tereziji Avilskoj, zatim srediÅ¡ta grada i drugih katoliÄkih crkava. Gradom i crkvama nas je proveo vlÄ. Tomislav VojniÄ‡, joÅ¡ jedan mladi sveÄ‡enik, upoznavÅ¡i nas s posebnostima djelovanja i opstojnosti Hrvata u Subotici.

Subotica izgraÄ‘ena u secesijskom stilu vrlo je dojmljiva i lijepa, ali i ocvala â€“ osjeÄ‡a se dah proÅ¡lih vremena od dvojne monarhije do pograniÄnog grada bivÅ¡e savezne drÅ¾ave. Potom je uslijedila misa u crkvi Sv. Jurja, u blizini samostana sestara dominikanki â€“ najistoÄnije toÄke dominikanskog prisustva na juÅ¾noslavenskim prostorima. Misu je predslavio dijecezanski upravitelj SubotiÄke biskupije mons. Ferenc FazekaÅ¡, koji je upravo nedavno imenovan za subotiÄkog biskupa. Novi biskup je inaÄe zagrebaÄki bogoslov i student te je baÅ¡ bio radostan zbog naÅ¡eg dolaska. Po zavrÅ¡etku misnog slavlja doÅ¡lo je do neplaniranog, sluÄajnog â€“ a znamo da niÅ¡ta nije sluÄajno â€“ susreta s Å¾upljaninom Tomislavom Å½igmanovim, ministrom u Vladi Republike Srbije i jednim od najistaknutijih hrvatskih prvaka u Vojvodini. Tomislav Å½igmanov nas je ukratko upoznao s stanjem hrvatske zajednice u Vojvodini, pomacima, ali i ograniÄenjima u politiÄkom djelovanju, Äime smo dobili dragocjen uvid u poloÅ¾aj Hrvata u Vojvodini odnosno Srbiji danas.

Slijedio je put u Tavankut, mjesto s hrvatskom veÄ‡inom. JoÅ¡ dok smo se vozili Slavonijom prema Zagrebu doÄekala nas je vijest na portalu naÅ¡eg domaÄ‡ina Hrvatskog kulturno-prosvjetnog druÅ¡tva â€žMatija Gubecâ€œ koju prenosimo u cijelosti: â€žOve kiÅ¡ne nedilje doÅ¡li su nam hodoÄasnici iz Å¾upe Kraljice Svete Krunice iz Zagreba. Gosti su posjetili Galeriju Prve kolonije naive u tehnici slame gdje ih je pozdravnim rijeÄima doÄekao Ivica DuliÄ‡. O mjesnoj crkvi Presveto Srce Isusovo - Tavankut govorio je domaÄ‡i sin Tomislav VojniÄ‡, dok su na EtnosalaÅ¡u "BalaÅ¾eviÄ‡" goste doÄekivale slamarke.â€œ Potom je uslijedio bogati ruÄak i ponuda suvenira. Susret s Hrvatima u Tavankutu uvjerio nas je u srÄanost i srdaÄnost tih ljudi, koji ne posustaju nego se bore u ne uvijek lakim okolnostima za manjinsku zajednicu. A kolika je snaga njihovog zajedniÅ¡tva i okrenutost ne vlastitim veÄ‡ zajedniÄkim interesima najbolje govori jedan detalj - oznaka s njihove Tavankutske rakije s piska Zerdelije â€“ gdje uz crvene kvadratiÄ‡e stoji â€“ HKPD â€žMatija Gubecâ€œ. A teÅ¡ko Ä‡ete naÄ‡i domaÄ‡ina, kao Å¡to su bili naÅ¡i â€“ koji su nas nesebiÄno i izdaÅ¡no ponudili izvrsnom voÄ‡nom rakijom, viÅ¡njevaÄom i medicom. KaÅ¾u naÅ¡i domaÄ‡ini â€“ doÄ‘ite nam opet â€“ jer se itekako primijeti kad hrvatski autobus doÄ‘e u selo. Pametnom dosta.

I na kraju uslijedio je kratki posjet Somboru, u karmeliÄ‡anskoj crkvi izmolili smo krunicu i litanije Reda propovjednika i krenuli prema Baranji, prema Lijepoj naÅ¡oj. I ne zaboravimo, Å¡to kaÅ¾u naÅ¡i Hrvati u Vojvodini â€“ kad vam je teÅ¡ko, znajte da je nama joÅ¡ teÅ¾e.

Dok smo joÅ¡ u oduÅ¡evljenju od hodoÄaÅ¡Ä‡a, nadajuÄ‡i se iduÄ‡em â€“ zahvaljujuÄ‡i Bogu i za Vojvodinu i za Bosnu u svibnju â€“ treba reÄ‡i â€“ ova su hodoÄaÅ¡Ä‡a izmoljena od Å¾upljana â€“ treba imati i Å¾upnika spremnog i motiviranog za takve poduhvate kojima se i raduje pa Å¾upne pomagaÄe poput Ivane Marte, a ovom prilikom valja istaknuti i varaÅ¾dinsku agenciju â€žMihaelâ€œ, specijaliziranu za hodoÄaÅ¡Ä‡a â€“ a onda dobijete i dobrog vodiÄa poput Marka DeliÄ‡a i joÅ¡ k tome ovaj put i vozaÄa vjernika. Stoga nam je preostalo samo zapjevati pod vodstvom fr. Bonifacija â€“ Tebe Boga hvalimo.

Vladislav Albert

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId2553bdd4ac

__________________________________________________________________________

Marija Bistrica â€“ 25. godiÅ¡njica beatifikacije kardinala Stepinca

U subotu 30. rujna 2023. zagrebaÄki nadbiskup mons. DraÅ¾en KutleÅ¡a predvodio je euharistijsko slavlje prigodom 25. obljetnice beatifikacije kardinala Alojzija Stepinca u Hrvatskom nacionalnom svetiÅ¡tu Majke BoÅ¾je BistriÄke u Mariji Bistrici.

Na poÄetku sveÄanog misnoga slavlja apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj Giorgio Lingua nadbiskupu KutleÅ¡i stavio je na ramena palij, znak sluÅ¾be metropolita.

U prigodnoj homiliji mons. KutleÅ¡a istaknuo je da je prije viÅ¡e od osamdeset godina, blaÅ¾eni Alojzije prokazao najveÄ‡u slabost suvremene Europe â€“ gubitak njezina krÅ¡Ä‡anskog identiteta, njezinih duhovnih korijena, baÅ¡tine, obiÄaja, povijesne istine i krÅ¡Ä‡anskih simbola u javnome prostoru. Europa sada pokuÅ¡ava Å¾ivjeti humanizam bez Boga, zaboravljajuÄ‡i da su druÅ¡tvene vrline, socijalna pravednost i solidarnost, briga za bliÅ¾njega, skrb o prirodi i ekologija duboko krÅ¡Ä‡anske vrijednosti.

Uz nuncija Linguu, koncelebrirali su zagrebaÄki umirovljeni nadbiskup kardinal Josip BozaniÄ‡, biskupi ZagrebaÄke crkvene pokrajine, nad/biskupi Hrvatske biskupske konferencije, nad/biskupi iz Bosne i Hercegovine i Slovenije, redovniÄki provincijali te viÅ¡e stotina okupljenih sveÄ‡enika. U ulaznoj procesiji uz navedene, sudjelovao je i aktualni dominikanski provincijal Slavko SliÅ¡koviÄ‡.

BogosluÅ¾ni prostor na otvorenom bio je ispunjen mnogobrojnim vjernicima, a prisustvovali su i Älanovi Bratstva sv. Dominik.

Taj dan upriliÄena je i â€žkiÅ¡a ruÅ¾aâ€œ povodom 60. obljetnice izlaÅ¾enja Glasa Koncila, a time obiljeÅ¾ena i 150. obljetnice roÄ‘enja i 100. obljetnica beatifikacije sv. Terezije od Djeteta Isusa.

Dan za pamÄ‡enje i svojevrsna â€žduhovna obnovaâ€ koju su svi prisutni ponijeli sa sobom.

Rozalija - Estera

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeIda6de4cd9de

__________________________________________________________________________

Procesija za Å¾ivot u Äast BezgreÅ¡nom Srcu Marijinu

Na poÄetku nove kampanje â€ž40 dana za Å¾ivotâ€œ u Zagrebu je u utorak 26.9. odrÅ¾ana Marijanska procesija u Äast BezgreÅ¡nom Srcu Marijinu. Od Kamenitih vrata kroz srediÅ¡te grada do bazilike Presvetog Srca Isusova, za Betlehemskim bijelim kriÅ¾em i Marijinim kipom hodala je kolona vjernika predvoÄ‘ena zborskim pjevaÄima, putem zajedno moleÄ‡i pjevanu krunicu na spas neroÄ‘enih. Poslije svakog otajstva pjevala se Marijanska pjesma u koju su glasovi pretakali molitve srca za nevinu djeÄicu. Po dolasku u PalmotiÄ‡evu slavljena je sveta misa, uz prigodnu propovijed i poticaj na ukljuÄivanje u kampanju bdijenja i molitve za neroÄ‘ene koja Ä‡e u 36 gradova diljem Hrvatske potrajati do 5. studenog.

Ivna Veronika Amata

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId52a485052d

__________________________________________________________________________

ZAJEDNO S BREVIJAROM U RUCI

â€žVeÄerom, jutrom i o podne tuÅ¾an Ä‡u jecati, i on Ä‡e Äuti vapaj moj.â€ (Ps 55,18)

NaÅ¡e je bratstvo potaknuto novim izdanjem BoÅ¾anskog Äasoslova kojega smo zajedno sa Å¾upljanima pribavili, iniciralo edukacijske sastanke koje odrÅ¾ava fr. Mislav MatijaÅ¡iÄ‡, a cilj im je da nas upozna s molitvama Äasova te nam predoÄi postanak i razvoj molitava sadrÅ¾anih u ÄŒasoslovu. Nakon interesantnih crtica o samom konceptu BoÅ¾anskog Äasoslova koji u svojem Psaltiru sadrÅ¾i svih 150 psalama kralja Davida te njegovoj ulozi i znaÄaju u svakodnevnom Å¾ivotu svakog posveÄ‡enog vjernika i redovnika, saznali smo kako Crkva od Drugoga vatikanskog sabora promiÄe molitvu Äasoslova i meÄ‘u laicima. â€žPastiri duÅ¡a neka nastoje moliti glavne molitve, osobito VeÄernju, u zajednici, u crkvi, nedjeljom i veÄ‡im blagdanima. Neka laici budu ohrabreni da mole BoÅ¾anski Äasoslov, bilo sa sveÄ‡enikom, bilo s drugim vjernicima, ili sami.â€ (Sacrosanctum Concilium, 100).

NaÅ¡ prvi sastanak zavrÅ¡io je molitvom VeÄernje toga dana, u dva kora. ZakljuÄivÅ¡i da je BoÅ¾anski Äasoslov nepravedno zanemaren u svakodnevnim molitvama i poboÅ¾nostima modernog Äovjeka, nastojat Ä‡emo zajedniÄki s naÅ¡om braÄ‡om dominikancima oÅ¾ivjeti ovu prelijepu posvetnu molitvu liturgije Äasova u kojoj je sadrÅ¾ana cjelovita Istina naÅ¡e vjere.

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId3d7a370e13

__________________________________________________________________________

Zavjetno hodoÄaÅ¡Ä‡e StepinÄevim putem preko Sljemena u Mariju Bistricu

Grupa od petnaestak hodoÄasnika, predvoÄ‘ena duhovnikom p. Domagojem Augustinom PolanÅ¡Äakom, uputila se u subotu 9. rujna u 20 sati ispred Å¾upne crkve bl. Augustina KaÅ¾otiÄ‡a sa zagrebaÄke PeÅ¡Äenice na 35 km dugaÄak planinarski hodoÄasniÄki put preko Sljemena do Marije Bistrice. Na hodoÄaÅ¡Ä‡u je sudjelovalo dvoje Älanova naÅ¡eg laiÄkog bratstva, uz Å¾upljane i Älanove laiÄkog bratstva Å¾upe bl. Augustin KaÅ¾otiÄ‡. Trasa puta kojim je nekada hodoÄastio nadbiskup Alojzije Stepinac vodi kroz GraÄane iznad Tunela po planinarima omiljenoj Leustekovoj stazi do ÄŒinovniÄke livade i kapele Majke BoÅ¾je Sljemenske Kraljice Hrvata, a zatim dalje preko Hunjke prema GorÅ¡Äici i Lazu BistriÄkom, sve do Marije Bistrice.

U planinskom svetiÅ¡tu Majke BoÅ¾je Sljemenske slavili smo svetu misu na nakanu uspjeÅ¡nog savladavanja naÅ¡eg hodoÄasniÄkog pohoda, a nakon duhovne i tjelesne okrjepe oko ponoÄ‡i smo nastavili hod sljemenskim stazama zajedno moleÄ‡i slavna otajstva Gospine krunice. RuÄnim svjetiljkama osvjetljavali smo put kroz tamnu Å¡umu, koraÄajuÄ‡i strmim usponima i klizavim spustovima, saginjuÄ‡i se ispod poruÅ¡enih stabala i prelazeÄ‡i preko zapreka, nerijetko uz pomoÄ‡ ispruÅ¾ene ruke suputnika. Uz kratku pauzu predahnuli smo na GorÅ¡Äici i par kilometara dalje na RoÄiÄ‡evoj sjenokoÅ¡i pokraj kipa blaÅ¾enog Stepinca. Duhovno osnaÅ¾eni tihim osobnim molitvama uz blaÅ¾enikov kip, produÅ¾ili smo dalje prema kapeli sv. Mateja u istoimenom selu Gornje Stubice.

Zora nas je sustigla na Lazu s pogledom na zvonik bistriÄke bazilike Uznesenja BlaÅ¾ene djevice Marije obavijen jutarnjom izmaglicom izmeÄ‘u zagorskih breÅ¾uljaka. Sljemenska je staza uistinu simbol krÅ¡Ä‡anskoga Å¾ivotnog hodoÄaÅ¡Ä‡a: poput Å¾ivotnih staza ponekad zahtjevna i teÅ¡ka, s usponima i padovima, posebice u tamnoj noÄ‡i duhovnih i tjelesnih kuÅ¡nji, no uz svjetlo i snagu vjere, uz ohrabrenje u molitvi i djelatnu pomoÄ‡ u ljubavi bliÅ¾njih, njome se pristiÅ¾e k cilju koji nam je Gospodin pripravio. NaÅ¡ je cilj na ovome hodoÄaÅ¡Ä‡u bila Majka Marija, zaÅ¡titnica, posrednica i zagovornica koja nas uvijek vodi k Isusu. Umornih nogu i blatnjavih gojzerica, nakon gotovo 11 sati napornog hoda, radosni i zahvalni na uspjeÅ¡nom hodoÄaÅ¡Ä‡u stigli smo u Mariju Bistricu i pridruÅ¾ili se mnogobrojnim vjernicima u slavljenju Svete mise povodom 300. Zavjetnog hodoÄaÅ¡Ä‡a grada Zagreba.

Ivna Veronika Amata

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId7e87d1ab87

__________________________________________________________________________

BRATSTVO NA JUBILARNOM HODOÄŒAÅ Ä†U

Veliku obljetnicu pohaÄ‘anja svetiÅ¡ta Majke BoÅ¾je BistriÄke, 300.-to zavjetno hodoÄaÅ¡Ä‡e, graÄ‘ani Grada Zagreba obiljeÅ¾ili su sveÄanostima veÄ‡ od ranih jutarnjih sati u subotu, 9. rujna 2023., kada su se prvi pjeÅ¡aci uputili ka naÅ¡oj zagovornici, Majci BoÅ¾joj u Mariji Bistrici.

ÄŒlanovi naÅ¡eg laiÄkog bratstva put Majke krenuli su u subotu uveÄer sljemenskim hodoÄasniÄkim putom s duhovnikom p. Domagojem Augustinom, dok je drugi dio krenuo u ranim jutarnjim satima u nedjelju, a neki su se sa svojim obiteljima dovezli u svetiÅ¡te. Nakon izbrojenih molitava, prebiranja po zrncima krunice za naÅ¡e obitelji, naÅ¡e pokojne, naÅ¡e bolesne, usamljene i nesretne bliÅ¾nje, okupili smo se noseÄ‡i stijeg naÅ¡e Å¾upe i bratstva u Å¾ivopisnu procesiju te sudjelovali na srediÅ¡njem misnom slavlju koje je predvodio zagrebaÄki nadbiskup, mons. DraÅ¾en KutleÅ¡a.

Pod geslom "Zagreb te moli tvoj zagovor svet, dolazeÄ‡' k tebi tri stotine ljet" radosno smo putem nosili stijeg naÅ¡eg bratstva i Å¾upe, predajuÄ‡i ga jedni drugima iz ruke u ruku, stigavÅ¡i na odrediÅ¡te sretni i blagoslovljeni.

Ponosni Å¡to smo svojim malim doprinosom utkali u ovu predivnu poboÅ¾nost djeliÄ‡ dominikanske stvarnosti, zajedniÄki s Å¾upljanima vratili smo se napunjeni i okrijepljeni na Koloniju, naÅ¡oj Å¾upnoj Majci, Kraljici Svete Krunice.

Ivana Marta

View the embedded image gallery online at:
http://www.zupa-kraljice-svete-krunice.hr/index.php/laicko-bratstvo-sv-dominik2/novosti-bratstvo#sigFreeId3e733c5841

__________________________________________________________________________

LJETNA KRONIKA

S posljednjim danima kolovoza polako se opraÅ¡tamo od ljetnih putova koji su Älanove naÅ¡eg bratstva vodili diljem svetiÅ¡ta naÅ¡e domovine, ali i van europskog kontinenta. Prvi ostatci starih godiÅ¡njih odmora obiljeÅ¾ili su proslave Svetog Ante, Srca Isusovog, Svetog Ivana Krstitelja te Svetih Petra i Pavla duÅ¾ modre Dalmacije, da bismo nakon proslave Majke BoÅ¾je BistriÄke, 25. srpnja obiljeÅ¾ili Svetog Jakova, zaÅ¡titnika Å ibenika te uoÄi tog dana sudjelovali na koncertu u Å¡ibenskoj katedrali uz 725. obljetnicu Å ibenske biskupije, a posjeÄ‡ena je i naÅ¡a MeÄ‘ugorska Majka Mira. Molila se devetnica Gospi Karmelskoj na Unijama pod kliktanjem kvarnerskih galebova i pljuskanjem valovlja koje umova ovaj maleni otok, a pohodili smo i Gospu Remetsku, blizu Å¾upu posveÄ‡enu naÅ¡oj Mariji.

KolovoÅ¡ke dane popratili smo molitvom naÅ¡em dominikanskom blaÅ¾eniku Augustinu KaÅ¾otiÄ‡u i svetcu Reda propovjednika, Svetom Dominiku, slavili Uznesenja BlaÅ¾ene Djevice Marije te na BraÄu proslavili Jelenu KriÅ¾aricu. ÄŒastila se i Krv Kristova u Ludbregu, a dvoje Älanova posjetilo je daleku Indiju te susrelo manjinski katoliÄki svijet koji u crkvama drÅ¾ave Asam u Guwahatiju i Jordharu cvjeta sigurno pod zaÅ¡titom Srca Isusovog u okruÅ¾enju drugih religija. Brodilo se i juÅ¾nom Dalmacijom, upoznavajuÄ‡i crkvice i samostane braÄ‡e franjevaca i benediktinaca na Mljetu, KorÄuli, PeljeÅ¡cu i Badiji.

Tako smo doÅ¡li kraju kolovoza u augustinskom duhu, prisjetivÅ¡i se najljepÅ¡ih misli crkvenog nauÄitelja Äije je ime kao redovnik odabrao i naÅ¡ duhovnik, fr. Domagoj:

1. Bogu je viÅ¡e stalo da nam podari svoje blagoslove nego nama da ih primamo.

2. Upravo u ovom trenutku mogu, ako Å¾elim, postati BoÅ¾ji prijatelj.

3. Ima neÅ¡to u poniznosti Å¡to Äudesno uzvisuje srce.

4. Svladaj sebe i svijet Ä‡e biti pod tvojim nogama.

5. Visoko su nebesa i nisko je zemlja. Milost silazi kad molitva uzlazi jer Bog Äuje taj Äovjekov glas.

6. Kad bi nam Bog bio shvatljiv, ne bi bio Bog.

7. Za sebe si nas, Gospodine, stvorio i nemirno je srce naÅ¡e dok se ne smiri u Tebi.

8. Bilo Å¡to da pripovijedaÅ¡, Äini to tako da onaj komu govoriÅ¡ sluÅ¡ajuÄ‡i â€“ vjeruje, vjerujuÄ‡i â€“ nada se i nadajuÄ‡i se â€“ ljubi.

9. Prema Bogu ne idemo hodajuÄ‡i, nego ljubeÄ‡i.

10. Molitva? KljuÄ za Nebo.

11. Kada u Crkvi ne bi bilo oproÅ¡tenja grijeha, ne bi postojala ni nada u vjeÄni Å¾ivot i vjeÄno osloboÄ‘enje. Zahvalimo Bogu Å¡to je Crkvi dao takav dar.

12. Onaj tko zna kako dobro moliti, zna dobro Å¾ivjeti.

13. Povjeri proÅ¡lost BoÅ¾joj milosti, sadaÅ¡njost Njegovoj ljubavi, a buduÄ‡nost Njegovoj providnosti.

14. Bog se poÄovjeÄio, da se Äovjek moÅ¾e poboÅ¾anstveniti.

15. BoÅ¾e, od tebe se odvojiti znaÄi pasti. K tebi se prikloniti znaÄi ustati. U tebi ostati znaÄi imati siguran oslonac.

16. Tijelo umire kad se odvoji od duÅ¡e, a duÅ¡a umire kad se odvoji od Boga.

17. Å½eliÅ¡ li da tvoja molitva k Bogu uzleti? Podaj joj onda ova dva krila â€“ post i milostinju.

18. Ovo je naÅ¡a Å¾ivotna zadaÄ‡a: radom i molitvom napredovati u milosti BoÅ¾joj dok ne postignemo onaj stupanj savrÅ¡enosti u kojemu Äista srca moÅ¾emo gledati Boga.

19. U mjeri u kojoj ljubav u tebi raste, raste i tvoja ljepota, jer ljubav je ljepota duÅ¡e.

20. Tko sam ne gori ljubavlju, ne moÅ¾e ljubavlju zapaliti drugoga.

21. Ne priÄaj bliÅ¾njem o ljubavi: ljubite ga!

22. Ljudi putuju pa se dive visovima planina, divovskim valovima mora, dugim tokovima rijeka, Å¡irokim prostranstvu oceana, i kruÅ¾nom pokretu zvijezda; a pored sebe prolaze i â€“ ne Äude se niÄem.

23. Ako Å¡utiÅ¡ â€“ Å¡uti iz ljubavi; ako govoriÅ¡ â€“ govori iz ljubavi; ako opominjeÅ¡ â€“ opominji iz ljubavi; ako opraÅ¡taÅ¡ â€“ opraÅ¡taj iz ljubavi.

24. Ti si Bog moj, tebi uzdiÅ¡em danju i noÄ‡uâ€¦ Kasno sam te uzljubio, Ljepoto, tako stara i tako nova. A eto, ti si bio u meni, a ja izvan sebe. Ti si bio sa mnom, a ja nisam bio s tobom. Zvao si me i vikao, probio si moju gluhoÄ‡u. Zabljesnuo si, sijevnuo si i rastjerao moju sljepoÄ‡u. Prosuo si miomiris, a ja sam ga upio pa uzdiÅ¡em za tobom. Okusio sam ga pa gladujem i Å¾eÄ‘am. Dotaknuo si me i ja gorim za mirom tvojim.

Ivana Marta

Novosti